Uspješnost Hrvatske u ostvarivanju ciljeva digitalnog desetljeća.
Hrvatska je ostvarila znatan napredak u području digitalne infrastrukture i kibersigurnosti, ali se i dalje suočava s izazovima u digitalizaciji MSP-ova i uvođenju naprednih tehnologija. Zemlja jača i svoj položaj u strateškim tehnološkim sektorima kao što su kvantna komunikacija i poluvodiči.
Plan za Hrvatsku sastoji se od 31 mjere s ukupnim proračunom od 634,73 milijuna EUR (što odgovara 0,74 % BDP-a).
Promatrani ključni pokazatelji uspješnosti kao postotak ciljeva EU-a za 2030.
Grafikon prikazuje uočene ključne pokazatelje uspješnosti u državi članici kao postotak ciljnih vrijednosti EU-a za 2030. te kao postotak udaljenosti od ciljnih vrijednosti EU-a za 2030.
Trake za analitiku podataka i osnovne vještine prazne su jer je 2023. posljednja godina za koju su podaci dostupni. Trake za rubne čvorove i jednoroge također su prazne jer se uspješnost države članice ne može usporediti s ciljem EU-a. Hrvatska je
2024. imala procijenjenih šest rubnih čvorova i dva jednoroga.
Povezivost visokih performansi i temeljne tehnologije za konkurentan EU
Uvođenje FTTP-a i 5G mreže premašilo je prosjek EU-a, potaknut infrastrukturnim programima koji se podupiru iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
Kapacitet za kibersigurnost poboljšao se Aktom o kibersigurnosti i osnivanjem nacionalnog koordinacijskog centra.
Digitalizacija
MSP-ova i prihvaćanje napredne tehnologije i dalje su niski, a uvođenje računalstva u oblaku, umjetne inteligencije i analitike podataka ispod prosjeka EU-a.
Preporuka
Razviti ciljane programe i poticaje kako bi se povećalo usvajanje rješenja za računalstvo u oblaku, umjetnu inteligenciju i analitiku podataka u MSP-ovima, čime bi se smanjio jaz između digitalno naprednih poduzeća i onih koja zaostaju.
Operativna uska grla i ograničeno uvođenje spektra za 5G u srednjem pojasu, posebno u ruralnim područjima, ograničavaju potpunu pokrivenost 5G mrežom.
Preporuka
Ubrzati potpunu pokrivenost gigabitnom i 5G mrežom, posebno rješavanjem operativnih uskih grla (planiranje, izdavanje dozvola) i širenjem uvođenja spektra za 5G u srednjem pojasu.
Digitalne vještine i javne usluge za zaštitu i osnaživanje građana i društva EU-a
Digitalne javne usluge za građane stalno su se poboljšavale i uglavnom su na dobrom putu.
Pristup e-zdravstvu među najvišima je u EU-u, uz potporu nacionalne mobilne aplikacije i zakonitog pristupa za skrbnike.
Trajni nedostaci u digitalnoj uključenosti utječu na starije odrasle osobe, manje obrazovane osobe i ruralno stanovništvo.
Preporuka
Pojačati ciljano djelovanje kako bi se premostio jaz u digitalnim vještinama među dobnim skupinama, obrazovanjem i stanovništvom ruralnih i urbanih područja.
I dalje postoje neki ključni nedostaci u e-zdravstvu, kao što su nedostatak pristupa medicinskim slikama, djelomična povezivost pružatelja usluga i nepostojanje okvira za delegiranje.
Preporuka
uvođenje sveobuhvatnog pravnog i tehničkog okvira kojim se ovlaštenim pojedincima omogućuje pristup elektroničkim zdravstvenim podacima u ime drugih; omogućiti pristup medicinskom snimanju pojedincima putem nacionalne internetske službe za pristup zdravstvu; te osigurati da su svi pružatelji zdravstvene zaštite, uključujući gerijatrijske domove za starije i nemoćne i ustanove za mentalno zdravlje, povezani i da aktivno dostavljaju podatke.
Iskorištavanje digitalne transformacije za pametno ozelenjivanje
Hrvatska napreduje u digitalizaciji energetske infrastrukture i sustava upravljanja vodama, uz potporu ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.
Zemlja se usredotočila na zelenu i digitalnu vezu, s inicijativama kojima se povezuju IKT i održivost u javnom sektoru.
Financiranje
1,4 milijarde EUR
Udio ukupnog plana Hrvatske za oporavak i otpornost kojim se doprinosi unapređenju digitalne transformacije Hrvatske
755 milijuna EUR
Udio ukupnih kohezijskih fondova Hrvatske kojima se doprinosi unapređenju digitalne transformacije zemlje
Što hrvatski građani misle o digitalnom svijetu?
Prema posebnom istraživanju Eurobarometra o digitalnom desetljeću 2025. 81 % Hrvata smatra da im digitalizacija javnih i privatnih usluga olakšava život.
90 % građana smatra da je važno da javna tijela ublaže problem lažnih vijesti i dezinformacija na internetu.
91 % građana smatra da je važno osigurati da europska poduzeća mogu rasti i postati „europski prvaci” koji se mogu natjecati na globalnoj razini.
Više o Izvješću o digitalnom desetljeću 2025.
Države članice Komisiji moraju dostaviti nacionalne planove u kojima se detaljno navode mjere koje...