Upotreba zdravstvenih podataka i digitalnih zdravstvenih tehnologija ima velik potencijal za poboljšanje pristupa građana zdravstvenim uslugama, povećanje kvalitete i učinkovitosti zdravstvene skrbi, razvoj personaliziranih pristupa te podupiranje istraživanja i inovacija. Programom politike digitalnog desetljeća do 2030. potiče se napredak prema univerzalnom pristupu elektroničkim zdravstvenim evidencijama za građane EU-a i jačanju položaja pacijenata putem digitalnog zdravlja.
U ovoj je studiji ispitan napredak koji su države članice EU-a (kao i Norveška i Island) ostvarile u pogledu pristupa građana njihovim elektroničkim zdravstvenim evidencijama. U rezultatima je opisano trenutačno stanje na dan 31. prosinca 2023. Za to je praćenje upotrijebljen kompozitni pokazatelj koji uključuje četiri sloja u kojima se sveobuhvatno analiziraju višestruki aspekti pristupa evidenciji e-zdravstva: uvođenje usluga elektroničkog pristupa za građane, kategorija dostupnih zdravstvenih podataka, korištene tehnologije pristupa (eID, pristup putem portala ili aplikacija), pokrivenosti (po stanovništvu i pružateljima zdravstvene zaštite) i pravednim mogućnostima pristupa.
Kako EU ostvaruje rezultate u omogućavanju pristupa građana podacima e-zdravstva?
Europa poboljšava svoju zrelost u pogledu pokazatelja e-zdravstva. Prosječna ukupna kompozitna ocjena u 27 država članica EU-a povećala se sa 72 % prošle godine na 79 %. Rezultati pokazuju da zemlje dobro napreduju u olakšavanju pristupa građana elektroničkoj zdravstvenoj evidenciji. Dvadeset i dvije države članice (81 %) poboljšale su rezultate u protekloj godini. Poboljšala se dostupnost različitih vrsta podataka, posebno unutar kategorije elektroničkih rezultata i izvješća, više je kategorija pružatelja zdravstvene zaštite povezano i dostavlja podatke, a više usluga internetskog pristupa slijedi smjernice o pristupačnosti internetskog sadržaja.
Postoji nekoliko područja za daljnji napredak. Krajem 2023. sve države članice (100 %) pružile su građanima neki oblik nacionalnih ili regionalnih usluga internetskog pristupa kako bi mogli pristupiti svojim zdravstvenim podacima. Međutim, još uvijek postoje nedostaci u pokrivenosti stanovništva, što znači da takve usluge nemaju svi ljudi. Kako bi se ostvario cilj od 100 % do 2030., pristup mora postati univerzalan. S uslugama pristupa potrebno je povezati više pružatelja zdravstvene zaštite, posebno privatnih, jer te podatke trenutačno uglavnom pružaju pružatelji zdravstvene zaštite iz javnog sektora. Među različitim odabirom zdravstvenih podataka, određene vrste podataka imaju ograničenu dostupnost, posebno podatke o medicinskim snimkama (26 %) i medicinskim proizvodima/implantatorima (52 %). Mora se osigurati potpuna provedba relevantnih pravnih instrumenata kao što su Uredba eIDAS i Direktiva o pristupačnosti interneta.
Koje zemlje omogućuju pristup podacima e-zdravstva na najpotpuniji način?
Pet najzrelijih zemalja u EU-27 su Belgija (100 %), Danska (98 %), Estonija (98 %), Litva (95 %) i Poljska (90 %). Najveće poboljšanje u prošloj godini zabilježeno je u Francuskoj (+ 25 bodova), Portugalu (+ 23 boda), Slovačkoj (+ 20 bodova) i Njemačkoj (+ 17 bodova).
Slika u četiri okvirna sloja
Sve države članice 2024. građanima pružaju neki oblik nacionalnih ili regionalnih usluga internetskog pristupa kako bi mogli pristupiti svojim zdravstvenim podacima. Dvadeset i tri države članice (89 %) izvijestile su o pružanju pristupa elektroničkoj zdravstvenoj evidenciji putem usluge centraliziranog pristupa. Preostale četiri države članice (Irska, Italija, Španjolska i Švedska) izvijestile su da imaju regionalne usluge.
EU-27 postigao je prosječnu ocjenu od 74 % na tematskom sloju za kategorije dostupnih zdravstvenih podataka, što je rast od 10 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu. Riječ je o tematskom sloju s najnižim brojem bodova među četirima slojevima koji su konceptualizirani u metodologiji e-zdravstva, što se, međutim, najviše poboljšalo.
Najzrelije kategorije zdravstvenih podataka uključuju podatke o identifikaciji (ocjena zrelosti 94 %), osobne podatke (90 %), e-recept (85 %), e-izdavanje (81 %), trenutačne i relevantne prethodne lijekove (79 %) i rezultate laboratorijskih testova (78 %). Najmanje zrele kategorije podataka uključuju podatke o medicinskim snimkama (26 %), medicinskim proizvodima i implantatima (52 %), izvješćima o otpuštanju iz bolnice (69 %) i postupcima/operacijama (70 %). Međutim, od prošle godine još je šest zemalja stavilo na raspolaganje izvješća o medicinskim snimkama. 17 država članica (63 %) postiglo je poboljšanja pružanjem više kategorija zdravstvenih podataka ili pravovremenim pružanjem dostupnih podataka.
U 2024. prosjek EU-27 za tematski sloj o tehnologiji pristupa i pokrivenosti dosegnuo je 80 %, što je poboljšanje od sedam postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.
Sedamnaest država članica (63 %) omogućuje građanima upotrebu sigurne elektroničke identifikacije (prethodno) prijavljene u skladu s Uredbom eIDAS za provjeru autentičnosti pri upotrebi usluge internetskog pristupa. To je poboljšanje u odnosu na prošlu godinu kada je samo polovina država članica EU-a primila obavijest o elektroničkoj identifikaciji u skladu s Uredbom eIDAS.
Sve države članice osim Irske nude pristup elektroničkim zdravstvenim podacima putem internetskog portala. Samo jedna zdravstvena regija u Irskoj nudi pristup zdravstvenim podacima i to pomoću autohtone mobilne aplikacije. 14 država članica (48 %) izvijestilo je da građanima nude internetske portale i autohtone mobilne aplikacije kao načine pristupa njihovim elektroničkim zdravstvenim evidencijama. Kad je riječ o broju stanovnika, 20 država članica (74 %) izvijestilo je da 80 – 100 % nacionalnog stanovništva može tehnički iskoristiti internetski pristup elektroničkim zdravstvenim evidencijama kako bi pregledalo svoje zdravstvene podatke. Ukupno je 16 država članica poboljšalo svoje rezultate u području tehnologije pristupa i pokrivenosti.
Javni pružatelji zdravstvene zaštite (72 %) bolje su povezani od privatnih pružatelja zdravstvene zaštite (55 %). Istodobno, pokrivenost pružatelja zdravstvene zaštite koji su povezani i dostavljaju relevantne zdravstvene podatke potpokazatelj je s najnižim rezultatima tog tematskog sloja. Samo sedam država članica (26 %) izvijestilo je da najmanje 60 % pružatelja zdravstvene zaštite u svim primjenjivim kategorijama ustanova (npr. ustanove primarne zdravstvene zaštite, ustanove za sekundarnu skrb, domovi za starije i nemoćne osobe itd.) dostavlja (barem neke) relevantne podatke za uslugu pristupa. Međutim, 11 država članica (41 %) povećalo je broj kategorija povezanih pružatelja zdravstvene zaštite od prošle godine.
Prosjek EU-27 za tematski sloj o mogućnostima pristupa 2024. povećao se za sedam postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu i dosegnuo 77 %.
Sedam država članica (Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Njemačka, Litva i Poljska) osvojilo je sve bodove: sva četiri zahtjeva u potpunosti su provedena kako bi zakonski skrbnici mogli pristupiti ovlaštenim osobama, pružajući mehanizme pomoći skupinama u nepovoljnom položaju i u skladu s WCAG v2.1 i Direktivom o pristupačnosti interneta.
Osnovne informacije
Podaci su prikupljeni u obliku ankete koja je provedena u razdoblju od travnja do svibnja 2024. i u kojoj su navedeni podaci na dan 31. prosinca 2023. Ispitanici su bila nacionalna nadležna tijela.
Nakon donošenja Deklaracije o europskim digitalnim pravima i načelima te programa politike za digitalno desetljeće do 2030., koji su zajednički dogovorili Europski parlament, države članice i Komisija, razvijen je sveobuhvatan okvir za praćenje, u bliskoj suradnji s državama članicama, kako bi se osigurali alati za praćenje napretka u postizanju digitalnih ciljeva i ciljeva za sve države članice EU-a do 2030. u četiri područja te za izvješćivanje o tome na godišnjoj razini: digitalne vještine, digitalna infrastruktura, digitalizacija poslovanja i javnih usluga. Cilj e-zdravstva u pogledu pristupa elektroničkoj zdravstvenoj evidenciji nadopunjuje druga dva cilja: cilj pružanja 100 % internetske dostupnosti ključnih javnih usluga i cilj pristupa sigurnoj elektroničkoj identifikaciji (eID) za 100 % građana Unije.