Skip to main content
Shaping Europe’s digital future
Event report | Publikacija

Europska komisija na tjednu interneta stvari 2022.

Stručnjaci iz industrije i akademske zajednice okupili su se u lipnju na konferenciji u Dublinu kako bi raspravljali o internetu stvari i budućnosti računalstva na rubu mreže, uključujući trendove u digitalnim platformama i normizaciji, sektorskim podatkovnim prostorima, tehnologijama interneta stvari za održivi razvoj i međuatlantskoj suradnji.

Banner of the IoT Week event

© IoT Forum

U okviru Tjedna interneta stvari, koji se svake godine organizira u okviru foruma interneta stvari, stručnjacima iz industrije i akademske zajednice pruža se platforma za raspravu o strateškoj ulozi interneta stvari u digitalizaciji našeg gospodarstva i društva. Od 20. do 23. lipnja 2022. više od 380 govornika i gotovo 700 sudionika iz 49 zemalja moglo se ponovno fizički okupiti, ovaj put u Irskoj, nakon što je prošlogodišnje događanje bilo potpuno virtualno zbog ograničenja povezanih s bolešću COVID-19.

Predstavnici Komisije organizirali su i sudjelovali na brojnim konferencijama, što je potaknulo raspravu o strateškom usmjerenju u pogledu održivog interneta stvari, normizacije i sigurnosti. Sastanci su potaknuli snažan zamah podatkovnoj politici, podatkovnim prostorima i tržištima podataka, uz potporu Saveza za inovacije u području interneta stvari (AIOTI) i Udruženja za vrijednost velike količine podataka (BVDA).

Kako bi Europa zadržala svoje prednosti u računalnom kontinuumu, treba stvoriti buduće europske platforme za internet stvari i rub, koje su usmjerene na zajednicu i otvorene. Dana 22. lipnja održana je početna sjednica posvećena novom klasteru šest aktivnosti istraživanja i inovacija u vezi s metaoperativnim sustavima (RIA) – ICOS, Fluidos, NEMO, nebulantno, Aeros i NEPHELE – i tri mjere koordinacije i potpore (CSA) – OpenContinuum, Unlock -CEI i HiPEAC u domeni interneta stvari u oblaku, kojima su dodijeljena sredstva EU-a u iznosu od 64 milijuna EUR, a pokrenute su 1. rujna (pri čemu su 1. lipnja i HiPEAC započeli 1. rujna). Na sastanku se raspravljalo i o pokretanju novog internetskog portala eucloudedgeiot.eu koji bi služio kao platforma za potporu ekosustavu Obzora Europa i promicanje mogućnosti za otvorene pozive i opsežno pilot-projektiranje.

Izvan 115 konferencijskih sastanaka, registrirani subjekti mogli su naučiti razne druge istraživačke i inovacijske inicijative financirane sredstvima EU-a koje su predstavile svoj rad na izložbenom prostoru Tjedna IoT-a, koji je otvorio irski ministar Zelene stranke, državni Ossian Smyth, koji su uključivali projekte kao što su Demeter, GateKeeper, InterConnect, NGIoT, OpenDEI i VEDLIoT.

Napajanje do ruba

Kao predstavnik Glavne uprave Europske komisije za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije (GU CONNECT), direktorica za buduće mreže Pearse O’Donohue predstavila je globalnu viziju interneta stvari EU-a na svečanosti otvaranja događanja. U geopolitičkom kontekstu s kojim se Europa trenutačno suočava naglasio je potrebu za jačanjem naše tehnološke suverenosti i smanjenjem naše ovisnosti u određenim kritičnim područjima. Kako bi odgovorila na te izazove, Komisija je nastavila ostvarivati svoje digitalne prioritete i pokretati ambiciozne nove inicijative.

Prvi je plan REPowerEU: plan za zaustavljanje ovisnosti Europe o ruskim fosilnim gorivima prije 2030. diversifikacijom, štednjom i ubrzavanjem prelaska na čistu energiju. Komisija istodobno razvija akcijski plan za digitalizaciju energije, koji djeluje kao sinergija s planom REPowerEU. Pametni energetski sustav koji podržava IoT može potrošačima donijeti koristi za energetsku učinkovitost jer pruža alate za razumijevanje i upravljanje potrošnjom, proizvodnjom i skladištenjem energije u vrijeme sve većeg udjela obnovljivih izvora energije, decentralizirane proizvodnje i električnih vozila. Ključno inovativno načelo interneta stvari sljedeće generacije kojim se omogućuje taj pametni energetski sustav decentralizirana je obavještajna djelatnost koja djeluje kao tehnologija pomagača u prenošenju električne energije na rub mreže.

Još jedno pitanje bilo je pitanje europskog akta o čipovima. Komisija je u veljači 2022. donijela prijedlog u vrijednosti od 43 milijarde eura za jačanje ekosustava poluvodiča u EU-u, čime bi se osigurala otpornost lanaca opskrbe i smanjile vanjske ovisnosti. To će Europi omogućiti da udvostruči svoj udio poluvodiča na svjetskom tržištu na 20 % u skladu s ciljevima tehnološke suverenosti EU-a. Jedan od ciljeva je stvaranje poluvodiča za buduće pametne senzore i računalne sustave na rubu mreže, čime se ponovno podupire paradigma „snage prema rubu”. Europa stoga mora biti predvodnik u istraživanju i iskorištavanju novih paradigmi, kao što su decentralizirani obavještajni podaci, swarm computing i kognitivno računalstvo.

S obzirom na to da se računalna snaga približava rubu, zakonodavstvo o podacima utječe na pravila u cijelom računalnom kontinuumu. Komisija je predložila zakonodavni okvir za prosperitetno podatkovno gospodarstvo, kao što je Akt o podacima, koji je Vijeću i Parlamentu predložen u ožujku 2022., s ciljem stavljanja na raspolaganje više podataka i utvrđivanja pravila o upotrebi i pristupu podacima.

Europskom podatkovnom strategijom nastoji se stvoriti jedinstveno tržište za podatke koje će osigurati našu globalnu konkurentnost i suverenost podataka. U okviru programa Digitalna Europa Komisija zajednički ulaže u uvođenje zajedničkih europskih podatkovnih prostora za sektore kao što su poljoprivreda, energetika, zdravstvo, proizvodnja i promet kako bi se osiguralo da više podataka postane dostupno za upotrebu u našem gospodarstvu i društvu, uz istodobno zadržavanje kontrole poduzeća i pojedinaca koji generiraju podatke.

EU ulaže u europski udruženi kontinuum u oblaku kojim bi se ispunili visoki standardi zaštite podataka, sigurnosti, zaštite, energetske učinkovitosti i prenosivosti potrebni za digitalnu tranziciju. Komisija od 2021. ulaže do 2 milijarde EUR u okviru programa financiranja kao što su Instrument za povezivanje Europe, Digitalna Europa, Obzor Europa i NextGenerationEU. Nacionalne vlade trebale bi dopuniti ta ulaganja, zajedno sa svojom predanošću izjavi država članica u oblaku i putem Mehanizma za oporavak i otpornost.

Suradnja je ključna

Te europske inicijative pokazuju kako odgovor na geopolitičke izazove može biti prilika za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije. Kako bismo to postigli, moramo udružiti snage na razini EU-a i nastaviti ulagati u izgradnju održive, konkurentne i suverene Europe za njezine građane.

Međutim, ključna je i suradnja sa zemljama istomišljenicama koje dijele naše ciljeve i vrijednosti. Međunarodna suradnja može započeti u ranoj fazi ciklusa tehnološkog razvoja: EU je 21. lipnja 2022. na ekskluzivnoj sjednici u okviru tjedna interneta stvari s američkim govornicima započeo novu suradnju u području temeljnih istraživanja između Komisije i Nacionalne zaklade za znanost SAD-a, s naglaskom na novim konceptima za distribuirano računalstvo i prikupljanje obavještajnih podataka o romovima.

Obje strane složile su se da će se sljedeći koraci usredotočiti na temeljno istraživanje novih koncepata za distribuirano računalstvo i prikupljanje podataka o romovima uspostavom CSA-e za uređenje krajobraza i posredovanje, kao i bilateralnom suradnjom parova projekata putem istraživačkih partnera te uspostavom redovitih rotirajućih radionica (na internetu i u fizičkom obliku) za razmjenu znanja, pri čemu će se prva održati u rujnu 2022.

Suradnja u predkonkurentnoj fazi bit će od uzajamne koristi za sve inovacijske aktere s obje strane Atlantika i utrt će put zajedničkim standardima i arhitekturama budućnosti.

Više podataka

Digitalizacija poljoprivrede

Digitalizacija energetskog sustava

Digitalizacija sektora mobilnosti