Skupina G7, uključujući Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Ujedinjenu Kraljevinu, Sjedinjene Američke Države i Europsku uniju, prvi je put postigla dogovor o zajedničkim načelima za zaštitu maloljetnika na internetu koja su izravno nadahnuta pionirskim pristupom EU-a sigurnosti djece na internetu. Ta načela odražavaju vodeću ulogu EU-a u poticanju kolektivnog djelovanja za stvaranje sigurnijeg digitalnog svijeta za djecu i pokazuju da taj cilj dijele naši partneri istomišljenici.
Dogovorena načela čvrsto se temelje na ambicioznom pristupu EU-a, koji objedinjuje odlučne provedbene mjere za pozivanje platformi na odgovornost s kolektivnim društvenim naporima za jačanje medijske pismenosti i podizanje svijesti. Konkretno, u njima se odražavaju postojeće mjere na razini EU-a za zaštitu i osnaživanje djece, od Akta o digitalnim uslugama i njegovih Smjernica o zaštiti maloljetnika preko Strategije za bolji internet za djecu (BIK+) do Akta o umjetnoj inteligenciji i akcijskog plana za borbu protiv kiberzlostavljanja i šire.
Osiguravanje sigurnosti maloljetnika na internetu
Ministri i ministrice nadležni za digitalne i tehnološke tehnologije zemalja skupine G7 donijeli su sedam zajedničkih načela za definiranje sigurnijeg i sigurnijeg digitalnog prostora za djecu i tinejdžere uz istodobno očuvanje sigurnosti, privatnosti te temeljnih sloboda i prava, nadovezujući se na opsežan rad EU-a na zaštiti i osnaživanju maloljetnika na internetu.
Zajedničkim načelima pridonijet će se osnaživanju djece, roditelja, skrbnika i nastavnika kako bi maloljetnici mogli u potpunosti iskoristiti nove tehnologije. Njima se uspostavlja jasna predanost zaštiti privatnosti i temeljnih prava na internetu.
U skladu s tim načelima potrebno je:
- Provedba učinkovitog upravljanja rizicima, procjena i mjera ublažavanja, ugrađenih u pristupe integrirane sigurnosti. To bi trebalo ojačati smislenom transparentnošću tijekom osmišljavanja i razvoja digitalnih usluga.
- pouzdana i pouzdana rješenja za osiguravanje dobi koja čuvaju privatnost kako bi se poduprla dobno primjerena internetska iskustva za maloljetnike i spriječio njihov pristup digitalnim uslugama s ograničenim dobnim ograničenjem.
- visoka razina privatnosti i sigurnosti računa maloljetnika, s značajkama kao što su sustavi preporuka osmišljeni kako bi se prekomjerni angažman na internetu sveo na najmanju moguću mjeru, a djeci pružili alati za veću kontrolu nad njihovim iskustvima na internetu.
- snažne mjere za sprečavanje stvaranja, stvaranja i distribucije, među ostalim s pomoću umjetne inteligencije, materijala koji sadržava seksualno zlostavljanje djece i intimnih slika bez pristanka; Te bi mjere trebale biti popraćene snažnim sustavima potpore žrtvama.
- Pristup jednostavnim, djelotvornim i interoperabilnim roditeljskim alatima za roditelje i skrbnike kako bi im se pomoglo u nadzoru aktivnosti maloljetnika na internetu.
- Sveobuhvatni programi digitalne pismenosti koji su lako dostupni roditeljima, nastavnicima i maloljetnicima kako bi im se pomoglo da bolje razumiju digitalne sustave i prepoznaju rizike, uključujući one koje predstavlja generativna umjetna inteligencija.
- Suradnja između digitalnih usluga i istraživača kako bi se omogućila razmjena podataka u cilju boljeg razumijevanja rizika i jačanja dostupnih rješenja za zaštitu maloljetnika na internetu.
Ministri i ministrice skupine G-7 pozvali su pružatelje digitalnih usluga da ta načela pretvore u mjere. Za izgradnju sigurnijeg digitalnog prostora za maloljetnike potrebni su zajednički napori pružatelja usluga, nacionalnih tijela, civilnog društva, roditelja, nastavnika i maloljetnika, čiji su glasovi i prava ključni u tom procesu. Jačanje međunarodne suradnje između partnera iz skupine G7 i relevantnih aktera i dalje je prioritet za učinkovitu zaštitu maloljetnika na internetu. Ta će se načela provoditi u okviru akcijskog plana s konkretnim inicijativama za poticanje sigurnijeg i sigurnijeg digitalnog okruženja za maloljetnike i jačanje znanstvenog znanja o digitalnim uslugama, s nekoliko već definiranih posebnih mjera.
Osnovne informacije
Digitalne usluge maloljetnicima mogu biti moćan alat za učenje, otkrivanje i povezivanje s drugima. Međutim, znanstveni dokazi sve više naglašavaju kako te usluge, zajedno s novim tehnologijama, kao što je generativna umjetna inteligencija, mogu predstavljati znatne rizike za fizičko i mentalno zdravlje, privatnost i sigurnost maloljetnika, što može utjecati na njihov kognitivni i društveni razvoj.
EU je donio jedan od najsveobuhvatnijih okvira za sigurnost maloljetnika na internetu. To uključuje Akt o digitalnim uslugama i njegove Smjernice za zaštitu maloljetnika, centre za sigurniji internet u okviru Strategije za bolji internet za djecu (BIK+), kao i Akcijski plan za kiberzlostavljanje i Komunikaciju o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju. EU unapređuje i pravila za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, uključujući dovršetak mjera za zaštitu maloljetnika od iskorištavanja. Komisija je već izradila nacrt za aplikaciju EU-a za provjeru dobi, koja će služiti kao referentna norma za metodu provjere dobi prilagođenu korisnicima i koja čuva privatnost i koja će biti u potpunosti interoperabilna s budućim lisnicama EU-a za digitalni identitet.
Kako bi poduprla provedbu Akta o digitalnim uslugama, među ostalim u zaštiti maloljetnika, Komisija je potpisala sporazume o suradnji s ključnim nacionalnim regulatornim tijelima. Među njima su australski povjerenik za e-sigurnost, britanski OfCom i japansko Ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija. Sporazumima se omogućuje bliža suradnja u zajedničkim pitanjima, čime se omogućuje razmjena informacija i stručnog znanja.