iStock Photo Getty Images +
Neovisna analiza temelji se na dokazima prikupljenima od lipnja do prosinca 2023.
Od donošenja Preporuke 2021. većina država članica (19 od 27) donijela je poseban akcijski plan (Danska, Litva, Švedska) ili je uspostavila posebnu strukturu ili odbor (Grčka, Latvija, Italija). Većina također ima ili planira uspostaviti sveobuhvatno upravljanje kojim se podupire sigurnost novinara. U okviru tih nastojanja, konkretne mjere država članica uključuju osnivanje radnih skupina ili potpisivanje memoranduma o razumijevanju i protokola u pogledu, primjerice, suradnje između novinara i policijskih snaga.
U studiji je utvrđeno i da je nekoliko zemalja EU-a uvelo mjere za sigurnost na internetu (devet zemalja) i osnaživanje novinarki, kao i novinara koji pripadaju manjinskim skupinama i onih koji izvješćuju o pitanjima ravnopravnosti (14 zemalja), ali postoji potencijal za daljnje ciljano djelovanje.
Prema studiji, većina država članica zaostaje u uspostavi sustava praćenja za Preporuku, iako u gotovo polovini njih postoje određeni alati za praćenje sigurnosti novinara. Kako bi se to olakšalo i kako bi se državama članicama olakšalo izvješćivanje, u studiji se predlaže okvir za praćenje koji one mogu provesti.
Studija će biti izvor informacija za predstojeće izvješće o vladavini prava. Upotrebljavat će se i za rasprave s državama članicama o provedbi preporuka.
Pročitajte više o nalazima u studiji i sažecima.
Možete provjeriti i politike, financiranje i zakonodavstvo EU-a u području slobode i pluralizma medija.
Možda ćete biti zainteresirani za istraživanje EU-ove „Inicijative za vijesti” i načina na koji EU nastoji zaštititi slobodu i pluralizam medija.