The European Broadband Competence Offices Network Support Facility
Uovom se članku istražuje kako EU to podupire, posebno inicijativama kao što su Mreža europskih ureda za širokopojasne usluge, Pametna ruralna područja 21 i pametna sela, kao i nizom instrumenata financiranja i ciljanih politika.
Europa se suočava s nizom neposrednih i dugoročnih izazova. Najkritičniji su klimatske promjene, demokracija,obrazovanje, gospodarska recesija, migracije i energetska kriza. Za rješavanje tih pitanja u ruralnom kontekstu ključni suangažman zajednice i modernizacija fizičke i digitalne povezivosti. To su preduvjeti na kojima se može izgraditi mnoštvo inicijativa za poboljšanje, među ostalim, pristupa kvalitetnim informacijama i obrazovanju, socijalnim i državnim uslugama, osposobljavanju, profesionalnom razvoju i poslovnim prilikama, mobilnosti i zdravstvenoj skrbi te inovativnim i održivim pristupima u brojnim područjima.
Takve inicijative nisu ključne samo za obnovu ruralnih zajednica te njihovu dugoročnuvitalnost i otpornost. One također dovode do dalekosežnog učinka i preobrazbe izvan svojih zajednica, za svoje zemlje i za Europu u cjelini. Na temelju toga konceptpametnih sela pristup je kojim se nastoji postići održivi razvoj pod vodstvom zajednices pomoćuinovativnih rješenja na holistički način, iskorištavanjem različitih vrsta socijalnih, gospodarskih i ekoloških intervencija u svim gospodarskim sektorima.
Naše ruralne zajednice suočavaju se s mnogim gorućim problemima u 21.stoljeću, od prometa, isključenosti i smanjenih usluga do klimatskih promjena, depopulacije i iseljavanja mladih. Ti problemi zahtijevaju pametna rješenja u područjima kao što su obrazovanje, socijalna uključenost, obnovljiva energija i brzi širokopojasni pristup, razvoj prometa i infrastrukture te održiva poljoprivreda i klimatska politika”, izjavio je Janusz Wojciechowski, povjerenik EU-a za poljoprivredu, u videoporuci tijekom završne konferencijePametna ruralna područja21. održane 17. i 18. listopada 2022. u Sopot-Gdansku u Poljskoj.
Pametna ruralna područja 21 inicijativa je EU-a koja u početnoj fazi (2020. – 2022.) ulazi u drugu fazu kao pametna ruralna područja i potiče razvoj i provedbu pristupa i strategija pametnih sela u 17 ruralnih zajednica diljem Europe. Kao rezultat toga proveden je niz uspješnih inicijativa u različitim prostorima i alatima za angažman zajednice, regenerativnoj poljoprivredi, poboljšanju osnovnih usluga digitalizacijom, pametnom mobilnošću, pametnim turizmom i angažmanom mladih. Primjeri predstavljeni tijekom završne konferencije projekta uključuju:
- Pametna ruralna područja Ostana (Italija): program boravka i mjesto u zajednici (uključujući zajednički radni prostor, knjižnicu, kulturni centar)
- Raudanmaa (Finska): dvorana zapametna sela i višenamjenski centar
- Mukarov (Češka): digitalizacija komunalnih usluga, gospodarenje otpadom, sudjelovanje građana i uključivanje mladih
- Torup’s (Danska): Internetskaplatforma za privlačenje talenata ialata za privlačenje talenata za potporu i promicanje održivog načina dijeljenja alata i resursa
- Alsunga (Latvija): razvoj turističke aplikacije, osposobljavanje građana za pokretanje malih poduzeća te aplikacija za proširenu stvarnost i senzorska stanica uključivanjem mladih ljudi
- Sentviska Gora (Slovenija): međugeneracijski centar
- Kythera (Grčka): pametni poljoprivredni sustav i uvođenje rješenja za pametnu poljoprivredu
Za te je zajednice provedba strategija i rješenja za pametna sela imala transformacijski učinak, čime su se poboljšale mogućnosti i životni standard lokalnog stanovništva te privukli posjetitelji i poduzeća u njihova područja. Pouke iz te prve faze bit će temelj za pametna ruralna područja 27, zajedno s pilot-projektom Pametnaeko-socijalna sela. Nakon što je tim početnim projektima testiran pristup pametnih sela, novi je cilj „pripremiti države članice i ruralne zajednice za provedbu zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2020. te drugih politika i inicijativa EU-a, kojima bi se moglo poduprijeti stvaranje dodatnih pametnih sela diljem Europske unije”.
Nadalje, EUsmatra da su pametna sela i održivi ruralni razvoj ključni dvostruki elementi za ostvarenje dugoročne vizije EU-a za ruralna područja (LTVRA) i pakta za ruralna područja. Države članice, kao što su Poljska, Finska i Austrija, u svoje su strateške planove u okviru ZPP-a uključile koncept pametnih sela.
Međutim, kako je prepoznato u LTVRA-i i kao što je pokazano projektima Pametna ruralna područja 21, digitalna povezivost temeljni je preduvjet za takva rješenja i za postizanje kvalitete života u ruralnim područjima usporedive s kvalitetom života u gradovima. Cilj je LTVRA-e da širokopojasni pristup postane osnovna usluga, kao što su voda ili električna energija, kako je objasnio Mario Milouchev, direktor za ruralni razvoj u Glavnoj upravi Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, u video intervjuu s mrežom BCO-a.
Pokrivenost širokopojasnom mrežom dostatne kvalitete u ruralnim područjima za modernu uporabu i dalje je prepreka mnogim europskim ruralnim područjima. Kako je prikazano na grafikonu u nastavku,premaIzvješću o indeksu gospodarske i društvene digitalizacije za 2022., mreže vrlo visokog kapaciteta (VHCN)i dalje ne opskrbljuju više od 60 % ruralnih kućanstava. To je više nego dvostruko više od udjela koji nije predviđen u urbanim područjima.
Slika 1. – Prosječno: fiksna pokrivenost VHCN-om u EU-u (% kućanstava), 2014. – 2021. (izvor: Izvješće o DESI-ju za 2022.)
Slika 2. – Prema zemlji: fiksna pokrivenost VHCN-om u EU-u (% kućanstava), sredina 2021. (izvor: Izvješće o DESI-ju za 2022.)
Kako bi se premostio taj digitalni jaz, koji građane ruralnih područja stavlja u sve ozbiljniji nepovoljan položaj, EU je postavio ambiciozne ciljeve širokopojasne povezivosti:
- Do 2030.: 1 Gbps za sve i 5G pokrivenost u svim naseljenim područjima
- Do 2025.: 100 Mbps koji se može nadograditi na 1 Gbps za sva kućanstva i 1 Gbps za sve škole, prometna čvorišta, glavne pružatelje javnih usluga i digitalno intenzivna poduzeća
Najveći izazov premošćivanja digitalnog jaza u ruralnim područjima jest tržišni neuspjeh: najzadovoljnije zajednice najskuplje su za povezivanje i ne nude dovoljno poslovnih argumenata da bi opravdale intervenciju privatnog sektora.
Stoga su EU i države članice predvidjeli niz mjera, financiranja i potpore za promicanje širokopojasnih projekata na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Financijska sredstva EU-a za širokopojasni pristup internetu
Kako bi podržao javna i privatna ulaganja u širokopojasni pristup, EU je stavio na raspolaganje sljedeće financijske instrumente:
- Mehanizam za oporavak i otpornost
- Europski fond za regionalni razvoj
- Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
- Fond za pravednu tranziciju
- Instrument za povezivanje Europe – digitalni sektor
- Fond za širokopojasno povezivanje Europe
- Fond InvestEU
Mreža europskih ureda za širokopojasne usluge
Mreža europskih ureda za širokopojasne usluge (Mreža BCO) inicijativa je EU-a koja okuplja nacionalna i regionalna javna tijela država članica nadležna za uvođenje širokopojasnog pristupa radi razmjene znanja i dobre prakse s kolegama, stručnjacima i predstavnicima Europske komisije, s ciljem izgradnje kapaciteta unutar zemlje kako bi se svim građanima EU-a omogućila pouzdana i brza širokopojasna povezivost.
Mreža BCO-a radi i na razmjeni informacija o financiranju širokopojasnog pristupa i reproduciranju dobrih praksi potencijalnim promotorima projekata širokopojasnog pristupa, s posebnim naglaskom na ruralnim i udaljenim zajednicama, u kojima će reproduciranje uspješnih lokalnih inicijativa imati vrlo važnu ulogu u osiguravanju potrebne povezivosti za njihove stanovnike i poduzeća. Takvi se primjeri dijele putem videoigrača mreže BCO i publikacija, kao što je Priručnik o širokopojasnim mrežama za ruralna područja, te putem europskih nagrada za širokopojasni pristup i nagrada za inspiraciju za ruralna područja.