Od pokretanja strategije EU-a za predvodnike u području tehnologije Web 4.0 i virtualnih svjetova, donesene u srpnju 2023., Europska komisija pokrenula je strukturirani pristup praćenju okruženja virtualnih svjetova u različitim sektorima.
U okviru mjere 10. ove strategije Zajednički istraživački centar Europske komisije izrađuje studiju s ciljem utvrđivanja područja za rast i inovacije te boljeg razumijevanja i rješavanja novih izazova. Pronađite prvi sažetak politike izrađen u okviru studije u nastavku.
U ovom sažetku politike ističu se prednosti EU-a u području istraživanja, njegova sposobnost privlačenja početnog financiranja, stalne poteškoće u osiguravanju poduzetničkog kapitala u kasnoj fazi i sve veći interes EU-a za strana poduzeća u virtualnim svjetovima.
Naglašava se i da su strateška ulaganja u razvojne tehnologije, kao što su umjetna inteligencija i proširena stvarnost, i dalje važna za jačanje položaja EU-a u tom digitalnom području koje se razvija.
Prednosti EU-a u području istraživanja i inovacija
EU je globalni predvodnik u istraživanju virtualnih svjetova i čini 29 % svjetske znanstvene aktivnosti u tom području. Od 2009. do 2023. više od 3500 sudionika projekata u okviru okvirnih programa EU-a primilo je financijska sredstva u iznosu od 3 milijarde eura za tehnologije proširene stvarnosti. Ti projekti obuhvaćaju sektore kao što su zdravstvo, obrazovanje i proizvodnja te upotrebljavaju tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, internet stvari i 5G.
Ta snažna istraživačka baza EU-u daje potencijal za potporu budućim inovacijama. Međutim, pretvaranje istraživanja u aplikacije spremne za tržište i dalje je izazov. Tijekom istog razdoblja europski patenti povezani s virtualnim svjetovima činili su manje od 4 % globalnih prijava patenata.
Poduzetnički kapital i novoosnovana poduzeća
EU ima dinamičan ekosustav start-up poduzeća, ali privlači samo 10 % poduzetničkog kapitala koji Sjedinjene Američke Države primaju za poduzeća iz virtualnih svjetova. Ulaganja u ranoj fazi relativna su snaga jer europska novoosnovana poduzeća osiguravaju više ugovora o početnom financiranju od svojih partnera u Kini ili Japanu.
Njemačka, Francuska i Španjolska imaju najveći broj start-up poduzeća u tom području, dok se Estonija ističe svojom gustoćom start-up poduzeća. Kako bi ostao konkurentan na globalnoj razini, EU-u su potrebna kontinuirana ulaganja, posebno tijekom rane faze rasta, i politike kojima se podupire rast poduzeća.
Globalni tokovi ulaganja i ovisnosti
Europska poduzeća imaju 11 % udjela u stranim poduzećima za virtualne svjetove, uglavnom u Ujedinjenoj Kraljevini (31 %) i Sjedinjenim Američkim Državama (26 %). EU je drugi najveći strani ulagač u tom području nakon SAD-a, što odražava interes europskih privatnih ulagača.
Međutim, gotovo dvostruko više europskih poduzeća u stranom je vlasništvu, a 43 % u vlasništvu američkih ulagača. Ta neravnoteža upućuje na strateške slabosti industrijske mreže EU-a.
Poticanje više privatnih ulaganja u europska poduzeća i izgradnja snažnijih partnerstava sa zemljama kao što su Južna Koreja, Švicarska i Japan, koje su pokazale interes za europska poduzeća u virtualnom svijetu, mogli bi pomoći u smanjenju geopolitičkih rizika i jačanju otpornosti tržišta EU-a.
Budući da se predviđa da će tržište virtualnih svjetova porasti s 27 milijardi eura 2022. na više od 800 milijardi eura do 2030., EU mora odlučno djelovati. Davanjem prednosti umjetnoj inteligenciji, XR-u i digitalnoj infrastrukturi, uz istodobno poticanje strateške suradnje, osigurat će se da Europa ostane konkurentan akter.
Izvješće o politici Od bajtova do poduzeća: Strateško vlasništvo EU-a i ovisnost o virtualnim svjetovima dostupni su i na internetskoj stranici Virtualni svjetovi sljedeće generacije.