Skip to main content
Shaping Europe’s digital future
News article | Publikacija

Prijedlog Europskog okvira za interoperabilnost pametnih gradova i zajednica (EIF4SCC)

Cilj je EIF4SCC-a pružiti čelnicima lokalnih uprava EU-a definicije, načela, preporuke, primjere praktične upotrebe iz gradova i zajednica iz cijele Europe i šire te zajednički model za olakšavanje pružanja usluga javnosti u svim domenama, gradovima, regijama i granicama.

Smart Connected City

GettyImages-626231038 © elenabs - iStock Getty Images

S obzirom na važnost interoperabilnosti i specifične izazove koje ona predstavlja u kontekstu gradova, Komisija (GU DIGIT i GU CONNECT) imenovala je Deloitte i KU Leven da pripreme Prijedlog europskog okvira interoperabilnosti za pametne gradove i zajednice. Iako je EIF za e-upravu na snazi od 2010., to je prvi put da su koncepti i ideje koji su ondje razvijeni prilagođeni lokalnom kontekstu.

Cilj je EIF4SCC-a čelnicima lokalne uprave EU-a pružiti definicije, načela, preporuke, primjere praktične upotrebe iz gradova i zajednica iz cijele Europe i šire te zajednički model za olakšavanje pružanja usluga javnosti u svim domenama, gradovima, regijama i granicama.

Izvor: Europska komisija

Okvir je razvijen nadogradnjom i pronalaženjem komplementarnosti s prethodnim i tekućim inicijativama, kao što su pokret Živjeti u EU- u, Europski okvir za interoperabilnost (EIF) iz 2017., minimni mehanizmi interoperabilnosti (MIMs Plus) i rezultati inicijativa financiranih sredstvima EU-a (npr. Digitalni sastavni elementi Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), „ Tržište pametnih gradova”, Izazovi inteligentnih gradova, Partnerstvo za digitalnu tranziciju u okviru Plana za gradove) i projekata koje financira EU (Synchronicity, Triangulum itd.).

Zašto je gradovima i zajednicama potrebna interoperabilnost?

Cilj je EIF4SCC-a osigurati opći okvir interoperabilnosti svih vrsta i načina na koji može doprinijeti razvoju pametnog grada/zajednice. Time će se građanima i poduzećima omogućiti pružanje usluga ne samo u jednom gradu, već i u gradovima, regijama i preko granica.

Europski okvir za interoperabilnost pametnih gradova i zajednica

EIF4SCC uključuje tri koncepta (interoperabilnost, pametni grad ili zajednica, EIF4SCC), pet načela (na temelju Deklaracije „Živjeti u. EU-u”)i sedam elemenata (koji se sastoje od pet komponenata interoperabilnosti, jednog međusektorskog sloja – integrirano upravljanje uslugama i temeljne razine upravljanja interoperabilnošću).

Izvor: Europska komisija

Komponente interoperabilnosti

U prijedlogu za EIF4SCC utvrđeno je pet aspekata interoperabilnosti koji su važni u kontekstu gradova i zajednice. One su slične „razlozima” interoperabilnosti u Europskom okviru za interoperabilnost iz 2017., uz dodatak kulturne interoperabilnosti. U izvješću se navode primjeri iz gradova EU-a kako bi se ilustriralo kako se oni primjenjuju u praksi.

  • Tehnička interoperabilnost odnosi se na uključivanje specifikacija sučelja, usluga međusobnog povezivanja, usluga integracije podataka, prikaza i razmjene podataka te sigurnih komunikacijskih protokola. Otvorene tehničke specifikacije trebale bi biti prilagođene posebnom kontekstu u kojem će se upotrebljavati. Na primjer, minimalni mehanizmi interoperabilnosti (MIMs Plus) i sastavni dijelovi CEF-a, koji se temelje na zajednički dogovorenim otvorenim standardima i otvorenim tehničkim specifikacijama, osiguravaju interoperabilnost podataka, sustava i usluga između gradova i dobavljača diljem svijeta te mogu usmjeravati one koji rade na interoperabilnosti u ekosustavu pametnih gradova.
  • Semantička interoperabilnost znači da se format i značenje razmijenjenih podataka i informacija čuvaju i razumiju tijekom razmjena između pojedinaca i organizacija. Semantička interoperabilnost uključuje semantičke i sintaktičke aspekte. Semantički aspekt odnosi se na značenje elemenata podataka i njihov odnos te uključuje modele podataka, kontrolirane rječnike i zajedničke popise oznaka za opis razmjene podataka. Sintaktički aspekt odnosi se na točan oblik informacija koje se razmjenjuju u smislu gramatike i formata.
  • Organizacijska interoperabilnost odnosi se na način na koji organizacije usklađuju svoje postupke, odgovornosti i očekivanja kako bi postigle zajednički dogovorene ciljeve. Organizacijska interoperabilnost znači dokumentiranje, integracija ili usklađivanje postupaka i razmjena relevantnih informacija. Aktivno sudjelovanje zajednice korisnika u zajedničkom stvaranju rješenja dio je organizacijske komponente interoperabilnosti.
  • Pravna interoperabilnost znači osiguravanje suradnje pojedinaca i organizacija, bez obzira na to jesu li javne ili nejavne organizacije, koje djeluju u skladu s različitim pravnim i regulatornim okvirima, pravilima, politikama i strategijama javne nabave. Politike, propisi i zakonodavstvo trebali bi omogućiti uspostavu usluga unutar gradova i zajednica te između njih. Trebao bi postojati jasan dogovor o tome kako se nositi s razlikama u politikama, propisima i zakonodavstvu, uključujući mogućnost novih politika, propisa i zakonodavstva. Na razmjenu podataka, primjerice, snažno utječe pravna interoperabilnost jer to zahtijeva razvoj i upotrebu dozvola za podatke.
  • Kulturna interoperabilnost odnosi se na korake koje poduzimaju pojedinci i organizacije kako bi uzeli u obzir njihove društvene i kulturne razlike te, ako je primjenjivo, organizacijske kulturne razlike.
  • Temeljni sloj upravljanja interoperabilnošću ključan je za holistički pristup interoperabilnosti. Odnosi se na odluke o okvirima za interoperabilnost, institucijskim mehanizmima, organizacijskim strukturama, ulogama i odgovornostima, politikama, sporazumima i drugim aspektima osiguravanja i praćenja interoperabilnosti na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a. Kako bi se te vrste interoperabilnosti provele u složenom gradskom okruženju, prijedlog uključuje konceptualni model integriranog upravljanja uslugama, koji lokalne vlasti mogu prilagoditi posebnim strukturama unutar svojih organizacija.

Konceptualni model za integrirano upravljanje uslugama u pametnom gradu ili zajednici (SCC)

Kako bi se osiguralo da čelnici lokalne uprave EU-a mogu lako primijeniti EIF4SCC u svojem gradu ili zajednici, razvijen je konceptualni model integriranog upravljanja uslugama. Taj konceptualni model predstavlja potporu upravljanju potrebnu za koordinaciju aktivnosti.

Europski okvir za interoperabilnost iz 2017. odnosi se na javnu prirodu usluga i navodi da pružanje europskih javnih usluga često zahtijeva suradnju javnih uprava kako bi se zadovoljile potrebe krajnjih korisnika i na integriran način pružale javne usluge. Međutim, uzimajući u obzir ulogu aktera koji nisu javne uprave u pružanju usluga u kontekstu pametnog grada ili zajednice, koncept je uklonjen. Budući da znatna količina podataka i informacija u kontekstu pametnih gradova nije u rukama javnih uprava, integrirano upravljanje uslugama mora imati šire stajalište.

Integrirano upravljanje uslugama odnosi se na kontekst upravljanja i obuhvaća sve komponente interoperabilnosti: kulturna, pravna, organizacijska, semantička i tehnička. Stalna je zadaća osigurati interoperabilnost pri uspostavi kulturnog konteksta, pripremi pravnih instrumenata, organiziranju postupaka suradnje, razmjeni podataka i informacija u pružanju usluga SCC-a. Integrirano upravljanje uslugama rezultira integriranim smjerom pružanja usluga i zajedničkim radnim postupcima.

Model sadržava šest ključnih elemenata:

  1. Korisnici usluga – stanovnici, posjetitelji, poduzeća, organizacije i administratori trebali bi imati aktivnu ulogu u zajedničkom stvaranju usluga pametnih gradova i zajednica. Korisnici usluga svoje ulazne podatke mogu dati digitalnim putem, što dovodi do poboljšanja usluga koje im se nude. Ta dinamika podrazumijeva stalnu razmjenu podataka, jamčeći sigurnost i privatnost.
  2. Integrirane usluge SCC- Integrirane usluge SCC-a može nuditi javni sektor ili suradnjom javnog i nejavnog sektora. Primjeri se kreću od razvoja usluga koje se temelje na oblaku i koje korisnicima usluga pružaju sučelje prilagođeno korisnicima do razvoja lokalnog digitalnog blizanaca. Digitalni blizanac digitalni je primjerak grada ili zajednice koji omogućuje testiranje političkih odluka u digitalnom okruženju. Te se usluge mogu koristiti sastavnim dijelovima koji su dostupni za ponovnu uporabu. Primjeri takvih sastavnih dijelova su ISA² rješenja i sastavni dijelovi Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), koji nude osnovne kapacitete i mogu se upotrebljavati u svim europskim projektima kako bi se olakšalo prekogranično pružanje digitalnih javnih usluga. Primjeri sastavnih dijelova programa ISA² i CEF-a uključuju osnovne rječnike, e -potpis i elektroničko izdavanje računa.
  3. Pružatelji usluga – javni i privatni, pružaju niz usluga korisnicima usluga u gradu ili zajednici. One se kreću od prijave rođenja djeteta do skupljanja otpada do upravljanja uličnim svjetiljkama. Interakcija između pružatelja usluga i korisnika usluga u kontekstu pametnih gradova može se odvijati u okviru zajedničkog vijeća centara za pametne gradove. Vijeće okuplja te aktere i može pomoći u utvrđivanju potreba za uslugama, planiranju njihove provedbe, izvršavanju pružanja usluga i evaluaciji ishoda.
  4. Izvori podataka i usluge – u gradu postoje brojni izvori podataka, uključujući administrativne podatke, znanstvene podatke, skupne i statističke podatke, podatke prikupljene internetom stvari ili podatke prikupljene s pomoću okolišnih i urbanih senzora ili podatke koje generiraju ljudi u gradu. Podaci se mogu klasificirati kao otvoreni, razmijenjeni ili zatvoreni, ovisno o pitanjima vlasništva, privatnosti i sigurnosti. Podaci se mogu razmjenjivati između javnih i nejavnih aktera u pametnom gradu ili zajednici kako bi se poboljšalo pružanje usluga. Usluge se mogu otvoriti, dijeliti ili zatvoriti.  Otvorene i zajedničke usluge, koje su razvile Europska komisija te nacionalne, regionalne i lokalne uprave, dostupne su javnim i nejavnim akterima za ponovnu uporabu (na primjer sastavni dijelovi CEF-a). Njima se pružateljima usluga omogućuje da integrirane usluge nude na troškovno učinkovit i standardiziran način, što dovodi do veće učinkovitosti za pružatelje usluga i moguće veće pristupačnosti za korisnike usluga. Podatke i usluge razmjenjuju javni i privatni subjekti putem zajedničke platforme za pametne gradove ili zajednice, poznate i kao lokalna podatkovna platforma. Sve vrste podataka koji su dostupni i izrađeni u gradu mogu se ponuditi za ponovnu uporabu putem podatkovne platforme pod posebnim uvjetima mogućnosti ponovne uporabe. Korisnici usluga također imaju ključnu ulogu u podatkovnoj platformi jer stvaraju podatke u okviru svoje aktivnosti s gradom i korištenja usluga koje nude pružatelji usluga. Privatnost i sigurnost podataka od ključne su važnosti te ih platforma za podatke može olakšati i kontrolirati.
  5. Tehnologija – omogućuje prikupljanje, pohranu, razmjenu, ažuriranje i čuvanje podataka te stvara mogućnost izgradnje usluga koje se mogu ponovno upotrijebiti. Njime se pružateljima usluga omogućuje stvaranje usluga, a korisnicima se omogućuje da preuzmu aktivnu ulogu u stvaranju tih usluga. Primjeri tehnologija relevantnih u kontekstu SCC-a su umjetna inteligencija, veliki podaci, lanac blokova, računalstvo u oblaku, računalstvo visokih performansi, digitalni blizanci, podatkovne platforme, internet stvari, mobilne aplikacije itd.
  6. Sigurnost i privatnost glavna su pitanja u pružanju usluga, a javna uprava i nejavni akteri moraju osigurati primjenu pristupa integrirane i integrirane sigurnosti. Usluge ne bi trebale biti izložene napadima i moraju biti u skladu s ugovornim i pravnim obvezama u pogledu zaštite podataka i privatnosti.

Sljedeći koraci

Europska komisija potiče lokalne uprave na regionalnoj, gradskoj i lokalnoj razini da preispitaju Prijedlog europskog okvira interoperabilnosti za pametne gradove i zajednice (EIF4SCC) i popratno izvješće o studiji u kojem se detaljno opisuju metodologija, pregled literature i postupak uključivanja dionika. O prijedlogu za EIF4SCC raspravljat će zajednica „Živjeti u EU- u” i drugi forumi s ciljem njegova donošenja kao službenog dokumenta Komisije na temelju povratnih informacija korisnika i dionika.

Više informacija potražite na Twitteru @ConnectCitiesEU