Sljedeća generacija Internet stvari

Uz umjetnu inteligenciju i velike količine podataka, internet stvari (IoT) u središtu je digitalizacije svjetskog gospodarstva. Podaci prikupljeni iz senzora mogu se pratiti i vratiti kako bi potaknuli akciju, stekli uvid ili reagirali na drugi povezani objekt stotinama milja daleko. Prelaskom obrade na rub možemo izbjeći nepotrebne troškove komunikacije i pohrane uz primjenu strojnog učenja i umjetne inteligencije kako bismo utvrdili obrasce podataka koji utječu na fizičke procese ili poduzeća.

Slika 1: Cloud-Edge-IoT orkestracija

S obzirom na eksponencijalni rast povezanih uređaja i sustava, obrada i analitika podataka postaju pokretač digitalizacije našeg gospodarstva, društva i okoliša. S uređajima koji postaju sve pametniji u prikupljanju podataka, obradi i prijenosu informacija te pokretanju radnji u stvarnom vremenu, IoT je u središtu ove digitalne transformacije, integrirajući uređaje, podatke, računalnu snagu i povezivost.

Internet stvari u budućnosti

Internet stvari stvara pametna okruženja s digitalnim tehnologijama kako bi optimizirala način na koji živimo. Uvođenje više od 41 milijarde IoT uređaja očekuje se do 2025. godine (International Data Corporation). To će dovesti do eksponencijalnog rasta podatkovnih i push računalnih operacija i analitike podataka do ruba.

Edge računarstvo temelji se na višeslojnoj tehnologiji koja omogućuje upravljanje i automatizaciju povezanih IoT uređaja. To je logična evolucija dominantnog modela računalstva u oblaku, izbjegavajući prijenos podataka ključnih za misiju u oblak, podržavajući otpornost, operacije u stvarnom vremenu te sigurnost, privatnost i zaštitu. Istovremeno smanjuje potrošnju energije i naš ugljični otisak. U rubnom računalstvu obrada se kreće od centralizirane točke, bliže (ili čak) samom IoT uređaju: „rub” ili periferija mreže.

Za istraživanje, inovacije i uvođenje sljedeće generacije interneta stvari bit će potreban snažan računalni kapacitet kako bi se poduprla digitalna autonomija Europe u budućim sustavima IKT-a. To će se postići stvaranjem računalnog kontinuuma – od rojeva udaljenih uređaja do oblaka – i uključivat će izgradnju pametnih platformi koju pokreću ključni europski akteri.

Europska strategija interneta stvari

Kao polazna točka za rasprave o strategiji za internet stvari sljedeće generacije, u okviru projekta „Next Generation Internet of Things” (NGIoT) u rujnu 2020. održana je radionica o „Oblaku za edge-to-IoT” na kojoj se raspravljalo o tehnološkim izazovima i konkurentnom učinku za europske dionike s obzirom na njihovu ulogu u podatkovnom gospodarstvu.

U ožujku 2021. na Komisijinoj radionici Fireside Chat mobiliziran je mali broj stručnih dionika iz sektora kao što su zrakoplovna industrija, poljoprivreda, automobilska industrija, građevinski strojevi, automatizacija doma i industrija, s ciljem osmišljavanja europske strategije za budući internet stvari i računalstvo na rubu mreže, s tržišnim razdobljem duljem od pet godina.

Postignut je opći konsenzus, čak i među konkurentima, o potrebi za pouzdanim platformama interneta stvari i računalstva na rubu mreže te orkestracijskim mehanizmima kako bi se podržala sljedeća faza digitalizacije. Industrijski akteri pozdravili su inicijativu Komisije za pružanje potpore istraživanju i inovacijama u okviru programa Obzor Europa, premošćivanjem zajedničkih poduzeća u području ključnih digitalnih tehnologija te pametnih mreža i usluga; partnerstvo u području umjetne inteligencije, podataka i robotike; te inicijative usmjerene na donošenje o sektorskim podatkovnim prostorima i federacijama u oblaku.

U travnju 2021., nadovezujući se na Fireside Chat, Forum za strategiju NGIoT & Edge računalstva, koji je Komisija suorganizirala s projektom EU-IoT, okupio je stručnjake za tehnologiju iz različitih digitalnih i vertikalnih područja kako bi razmijenili mišljenja o prioritetima, izazovima i budućim mogućnostima.

Forum je također uspostavio zajedničku zajedničku stratešku viziju za sljedeću generaciju IoT-a i (daljnjeg) računalstva na rubu Europe. U njemu je sudjelovalo više od 30 govornika i 300 sudionika tijekom 14 plenarnih sjednica o ekosustavima sustava i savezima, integracijskim platformama, pouzdanosti i vizionarskim konceptima, što je potaknulo pronicljive rasprave tijekom cijelog događanja.

Programi financiranja EU-a

Obzor Europa: Nakon uspjeha programa Obzor 2020. Obzor Europa pridonijet će istraživanju i inovacijama u iznosu većem od 150 milijuna EUR u okviru poziva na podnošenje prijedloga za vodeće svjetske tehnologije podataka i računalstva za razdoblje 2021. 2022.: Od oblaka do ruba do interneta stvari za europske podatke”, podržavajući trend razvoja i uvođenja sljedeće generacije računalnih komponenti, sustava i platformi. Time će se omogućiti prijelaz na računalni kontinuum sa snažnim kapacitetima na krajnjem rubu na energetski učinkovit i pouzdan način.

U okviru 3. klastera 4. klastera 3. Komisija je odabrala skupinu projekata za sljedeću generaciju metaoperativnih sustava kako bi osigurala vrijednost u ključnim industrijskim i društvenim primjenama, kao što su zgrade, automobilska industrija, poljoprivreda i energetika, za koje će u nadolazećim godinama biti potrebna veća računalna snaga. 6 istraživačkih i inovacijskih mjera – ICOS, Fluidos, NEMO, Nebulous, Aeros i NEPHELE – i 3 mjere koordinacije i potpore – OpenContinuum, Unlock- CEI i HiPEAC – poduprijetće pojavu takvog otvorenog ekosustava objavljivanjem otvorenih poziva na novi internetski portal eucloudedgeiot.eu, posebno usmjeren na poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, MSP-ove i novoosnovana poduzeća. Klaster je najavljen tijekomsjednice „Buduće europske platforme za internet stvari i Edge”na lipanjskom izdanju Tjedna interneta stvari u Dublinu, a pokrenut će se 1. rujna, a pokrenut će se 1. lipnja i HiPEAC 1. prosinca.

U drugim područjima programa kao što je Klaster 2: Kultura, kreativnost i uključivo društvo, internet stvari smatra se ključnim pokretačem postizanja UN-ovih ciljeva održivog razvoja i ciljeva europskog zelenog plana. Primjerice, industrijska digitalizacija pruža mogućnosti za praćenje onečišćenja zraka i vode na daljinu, optimizirajući način na koji se koriste energija i prirodni resursi te kako se provode odgovorne operacije u spomenutim vertikalnim sektorima.

Digitalna Europa: Osim Obzora Europa, Komisijinim programom Digitalna Europa (DIGITAL) poduzećima, građanima i javnim upravama EU-a pružit će se podaci i usluge računalstva u oblaku, s ciljem uspostave zajedničkih europskih podatkovnih prostorau različitim vertikalnim sektorima kao što su poljoprivreda, mobilnost i energetika, uz pouzdanu i energetski učinkovitu infrastrukturu u oblaku. U travnju 2021. projekt Open DEI objavio je dokument o stajalištu u kojem se naglašava važnost takvih podatkovnih prostora za stvaranje budućeg podatkovnog gospodarstva suverenom razmjenom podataka, ne samo unutar sektora nego i među njima.

Digitalizacijom će se ojačati i postojeći objekti za testiranje i eksperimentiranje s umjetnom inteligencijom u područjima kao što su zdravstvena skrb i mobilnost te subvencionirati europska digitalnoinovacijska središta kako bi se potaknula digitalizacija MSP-ova i pomoglo europskim poduzećima da postanu konkurentnija u digitalnom dobu.

Te nove inicijative temelje se na uspjesima programa Obzor 2020.. U području digitalizacije europske industrije prednost se daje izgradnji ekosustava, interoperabilnosti platformi, integraciji tehnologije, standardizaciji i vrednovanju s pomoću opsežnih pilot-projekata i TEF-ova. Usmjeren je na sljedeće ključne sektore: poljoprivreda, energetika, proizvodnja, mobilnost, zdravstvena skrb i pametne zajednice.

EU podupire razvoj industrijskih platformi interneta stvari koje su ključne za integraciju ključnih digitalnih tehnologija u stvarne aplikacije, procese, proizvode i usluge. Nadopunjujući razne političke inicijative, Komisija je u okviru svojeg programa Obzor 2020. stavila na raspolaganje oko 400 milijuna EUR za napore u izgradnji platformi i opsežnim pokusnim aktivnostima u žarišnom području DEI-ja. Neki od tih projekata već su završeni ili se bliži kraju, dok drugi tek pokreću i nastavit će se provoditi do 2023. godine.

Suradnja u različitim domenama

Komisija je pokrenula Savez za inovacije u području interneta stvari i rubnog računarstva (AIOTI) kako bi podržala stvaranje europskog ekosustava interneta stvari koji se temelji na industriji. Kako bi se bolje razumio taj ekosustav, studija iz lipnja 2019. istražila je okruženje fizičkih i virtualnih klastera poduzeća, istraživačkih organizacija i akademske zajednice koji rade na razvoju i uvođenju tehnologija i aplikacija interneta stvari na tržište.

Udruženje naprednih istraživanja i tehnologije za ugrađenu industriju inteligentnih sustava (ARTEMIS-IA) predstavlja članove u europskoj industriji, MSP-ovima, sveučilištima i istraživačkim institutima u Zajedničkom poduzeću za elektroničke komponente i sustave za vodeći položaj Europe (ECSEL-JU). ARTEMIS-IA promiče istraživačke i inovacijske interese svojih članova Komisiji i vladama država članica sudionica.