Korištenje radiofrekvencijskog spektra u javnom sektoru

Tijela javnog sektora veliki su korisnici spektra. Najvažniji korisnici spektra u javnom sektoru su obrana, znanstvena i istraživačka zajednica, navigacija i promatranje Zemlje, javni prijevoz (posebno u vezi sa sigurnosnim komunikacijama), javna sigurnost i hitne službe (policija, vatrogasna postrojba, prva pomoć, potraga i spašavanje, pomoć u katastrofama).

Ove usluge bile su među prvima koje su implementirale radijske tehnologije, na primjer, za javnu sigurnost i obranu. I dalje su visoki prioritet za dodjelu radiofrekvencijskog spektra od strane vlada, posebno za vrijedne frekvencije ispod 15 GHz. Ta tijela javnog sektora pružaju usluge na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Koordinacija prekogranične uporabe spektra u javnom sektoru

Uporaba spektra u javnom sektoru često je povezana s ciljevima od općeg interesa utvrđenima na nacionalnoj razini. Stoga je u prvom redu u nacionalnoj nadležnosti. Međutim, u mnogim slučajevima javne službe moraju se organizirati na koordiniran način preko granica. Stoga je javna uporaba spektra u nekim slučajevima koordinirana na globalnoj razini i razini EU-a.

Međunarodni pregovori

Dodjela spektra općenito se razmatra i pregovara na globalnoj razini. Odluke su u obliku izmjena Radijskih propisa, koje zahtijevaju konsenzus naSvjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) ( WRC).

Za niz sektora, kao što su civilno zrakoplovstvo, pomorstvo, svemir i sateliti, promatranje Zemlje, meteorologija i znanstvene usluge, uporaba spektra ovisi o odlukama specijaliziranih sektorskih organizacija i agencija Ujedinjenih naroda. Među njima su Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva ( ICAO), Međunarodna pomorska organizacija (IMO) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Spektar u EU-u

Budući da se uporaba radiofrekvencijskog spektra u javnim službama mora organizirati na koordiniran način preko granica, sektorske politike EU-a relevantne su za spektar u EU-u. Primjeri se mogu pronaći u sektorima komunikacijskog prometa (jedinstveno europsko nebo, sigurnost na cestama, satelitska navigacija), svemira (Europska svemirska politika), okoliša (promatranje Zemlje, civilna zaštita), zdravlja (e-uključenost, e-zdravstvo), sigurnosti (granični nadzor) i znanstvenih usluga.

Opći je cilj politike radiofrekvencijskog spektra maksimalno povećati društvenu i gospodarsku vrijednost koju Europa dobiva uporabom radiofrekvencijskog spektra. Budući da je javni sektor znatan korisnik spektra, takva uporaba trebala bi biti što je moguće više socioekonomski učinkovita. Stoga uravnotežena politika radiofrekvencijskog spektra EU-a uključuje razmatranje potreba javnog sektora za spektrom, čak i ako određeni broj vrsta uporabe u javnom sektoru nije u nadležnosti pravnih i institucijskih institucija EU-a. Postizanjem veće operativne uspješnosti i povećanjem gospodarske i društvene vrijednosti spektra moglo bi se poboljšati pružanje javnih usluga i potaknuti sveukupna konkurentnost europskog gospodarstva.

O mjeri u kojoj je javno korištenje radiofrekvencijskim spektrom obuhvaćeno zakonodavstvom EU-a mora se odlučivati na pojedinačnoj osnovi. Neke mjere usklađivanja donesene na razini EU-a usmjerene su na potporu javnoj uporabi spektra, primjerice za primjene inteligentnih prometnih sustava povezane s cestovnom sigurnosti.

Pitanja za daljnje razmatranje:

• Povećanje transparentnosti u pogledu uporabe spektra u javnom sektoru provođenjem periodičnih istraživanja o uporabi spektra i ocjenjivanjem očekivanih budućih potreba javnog sektora. Izrada dugoročnih strateških planova za dodjelu radiofrekvencijskog spektra u javnom sektoru.
• Procjena potreba spektra povezanih s pružanjem javnih usluga i aplikacija povezanih s posebnim politikama EU-a: zračni promet (inicijative jedinstvenog europskog neba u vezi s upravljanjem zračnim prometom), željeznički promet (Europski sustav upravljanja željezničkim prometom – ERTMS), cestovni promet (Inteligentni prometni sustavi (ITS)), komunikacije u hitnim slučajevima i javna sigurnost (PPDR) i još mnogo toga.
• S obzirom na to da je spektar ograničen i oskudan resurs, važno je donositi odluke između dodjele spektra za uporabu javnog sektora i nejavnog sektora (privatnog ili komercijalnog) te uspostaviti mehanizme za pronalaženje stvarne ravnoteže.
• Preraspodjelu ili preraspodjelu spektra na uporabe ili korisnike koji stvaraju veću socioekonomsku vrijednost – među korisnicima javnog sektora ili između korisnika iz javnog i nejavnog sektora. Promjene u uporabi radiofrekvencijskog spektra trebale bi se provesti pravodobno i troškovno učinkovito.
• Postupci javne nabave koje tijela javnog sektora upotrebljavaju za kupnju bežične opreme i usluga utječu na potrebe spektra, kako u pogledu učinkovite uporabe spektra tako i u pogledu interoperabilnosti. Nabava opreme i tehnoloških odabira trebala bi se provoditi u skladu s dobrim praksama upravljanja spektrom.
• Usklađivanje uporabe spektra u javnim sektorima radi postizanja:
  • prekogranično (paneuropsko) pružanje usluga;
  • ekonomije razmjera za proizvodnju opreme;
  • najmanja moguća razina smetnji među nacionalnim sustavima.
• Izrada dugoročnih strateških planova za usklađivanje dodjele sredstava u javnom sektoru na europskoj i globalnoj razini (WRC).
• Dijeljenje frekvencijskih pojaseva među korisnicima javnog sektora te između javnog sektora i korisnika izvan javnog sektora kako bi se optimizirala uporaba spektra. Prepoznavanje obećavajućih mogućnosti za dijeljenje spektra.

Ulaganje u istraživanje i tehnološke inovacije s ciljem postizanja učinkovitije uporabe spektra, veće razmjene frekvencijskih pojaseva, poboljšane interoperabilnosti i ekonomije razmjera na europskoj razini. Utvrđivanje frekvencijskih pojaseva u kojima uvođenje novih, spektralno učinkovitih tehnologija za uporabu u javnom sektoru, a time i postupno ukidanje onih zastarjelih, često dovodi do daljnjih „digitalnih dividendi” ili do preraspodjele spektra u pojasu 700 MHz, definiranog kao gornji segment UHF pojasa (leži između 698 – 806-MHz) Kako televizijska digitalizacija napreduje, kanali se migriraju, a spektar se oslobađa za mobilne širokopojasne usluge.