Europski akt o čipovima

Zašto nam je potreban europski akt o čipovima?

Čips – također poznat kao poluvodiči – sastavni su dio svih elektroničkih proizvoda. Oni imaju središnju ulogu u našim modernim gospodarstvima i svakodnevnom životu. Čipovi su temelj digitalne transformacije i ključni su za sve industrije, kao što su automobilska industrija, komunikacije, obrada podataka, svemir, obrana, pametni uređaji i igre na sreću.

Nedavna globalna nestašica čipova poremetila je lance opskrbe, uzrokovala nestašicu proizvoda u rasponu od automobila do medicinskih proizvoda, a u nekim je slučajevima čak i prisilila tvornice da se zatvore.

Uredba o Europskom aktu o čipovima predložena je kao dio šireg paketa mjera za jačanje ekosustava poluvodiča EU-a. Stupila je na snagu 21. rujna 2023.

Ovaj paket uključuje:

• Komunikaciju u kojoj se navode razlozi i cjelokupna strategija poluvodiča,
• Prijedlog Uredbe o aktu o čipovima,
• Prijedlog izmjena Uredbe Vijeća o osnivanju Zajedničkog poduzeća KDT,
• Preporuku državama članicama kojom se promiču mjere za trenutačno praćenje i ublažavanje poremećaja u lancu opskrbe poluvodičima.

Što je Europski akt o čipovima?

Europskim aktom o čipovima ojačat će se ekosustav poluvodiča u EU-u, osigurati otpornost lanaca opskrbe i smanjiti vanjska ovisnost. To je ključan korak za tehnološku suverenost EU-a. Time će se osigurati da Europa ispuni svoj cilj digitalnog desetljeća da udvostruči svoj globalni tržišni udio u poluvodičima na 20 %.

Usmjeren je na pet strateških ciljeva:

• jačanje vodstva u području istraživanja i tehnologije;
• izgradnja i jačanje kapaciteta Europe za inovacije u projektiranju, proizvodnji i pakiranju naprednih čipova;
• uspostava odgovarajućeg okvira za povećanje proizvodnje do 2030.;
• rješavanje problema nedostatka vještina i privlačenje novih talenata;
• razvoj temeljitog razumijevanja globalnih lanaca opskrbe poluvodičima.

Ti će se ciljevi postići s pomoću triju stupova djelovanja:

1. Inicijativom „Čipovi za Europu” podupirat će se izgradnja tehnoloških kapaciteta i inovacija velikih razmjera u cijeloj Uniji te omogućiti razvoj i uvođenje najsuvremenijih poluvodičkih i kvantnih tehnologija sljedeće generacije.
2. Okvir za osiguravanje sigurnosti opskrbe i otpornosti Unijina sektora poluvodiča privući će ulaganja i poboljšati proizvodne kapacitete u proizvodnju poluvodiča, naprednu ambalažu, ispitivanje i sastavljanje.
3. Europski odbor za poluvodiče poslužit će kao koordinacijski mehanizam između država članica i Komisije za mapiranje i praćenje Unijina vrijednosnog lanca poluvodiča te za sprečavanje i odgovor na poluvodičke krize ad hoc hitnim mjerama.

Upravljanje Europskim aktom o čipovima nadzire Europski odbor za poluvodiče (ESB), koji se sastoji od predstavnika država članica, a vodi ga Komisija. Sastav odbora dokumentiran je u registru stručnih skupina Komisije i drugih sličnih subjekata. Odbor nastavlja s naporima koje je pokrenula Europska stručna skupina za poluvodiče, kako je uspostavljena Preporukom Komisije o zajedničkom paketu instrumenata Unije za rješavanje problema nestašica poluvodiča i mehanizmu EU-a za praćenje ekosustava poluvodiča.

Ostale inicijative EU-a u području poluvodiča

Europskim aktom o čipovima dopunjuju se inicijative EU-a koje su već u tijeku u području poluvodiča, kao što su:

• savez za procesore i poluvodičke tehnologije;
• programe i djelovanja u području istraživanja i razvoja kao što su zajednička poduzeća, Obzor Europa i program Digitalna Europa;
• važan projekt od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) u području mikroelektronike i komunikacijskih tehnologija.
• Europska komisija odobrila je izgradnju postrojenja u vrijednostiod 292,5 milijuna EUR u lancu vrijednosti poluvodiča u Cataniji na Siciliji u skladu s pravilima EU-a.