Otvoreni podaci

U EU-u je javni sektor jedan od najintenzivnijih podataka u pogledu količine podataka koje generira, prikuplja i plaća. Primjeri uključuju vremenske podatke, geografske informacije, statistiku, podatke oistraživačkim projektima financirane javnim sredstvimai digitalizirane knjižnične knjige. „Otvoreni” javni podaci odnose se na informacije javnog sektora koje su dostupne i ponovno upotrebljive, po mogućnosti bez ograničenja.

Dopuštanje ponovne uporabe podataka javnog sektora u druge svrhe, uključujući komercijalne, može:

• poticanje gospodarskog rasta i inovacija razvojem novih proizvoda i usluga;
• pomoći u rješavanju društvenih izazova inovativnim rješenjima, kao što su zdravstvena skrb i promet;
• poboljšati donošenje politika utemeljeno na dokazima i povećati učinkovitost u javnim upravama;
• postati ključno sredstvo za razvoj novih tehnologija kao što je umjetna inteligencija, za što je potrebna obrada golemih količina visokokvalitetnih podataka;
• poticati sudjelovanje građana u političkom i društvenom životu te povećati transparentnost vlade.

Postojeća Direktiva o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, poznatai kao Direktiva o otvorenim podacima, stupila je na snagu 16. srpnja 2019., kojom se zamjenjuje Direktiva PSI iz 2003. Temelji se na dva ključna područja unutarnjeg tržišta: transparentnost i pošteno tržišno natjecanje.

Države članice EU-a morale su prenijeti Direktivu o otvorenim podacima do 16. srpnja 2021. Nacionalne mjere za prenošenje koje su priopćile države članice dostupne su ovdje.

U skladu s ovim pravilima:

• Podaci javnog sektora koji su dostupni u skladu s nacionalnim zakonima o slobodi informiranja u načelu su dostupni za ponovnu uporabu. Tijela javnog sektora ne bi trebala naplaćivati više od graničnih troškova za ponovnu uporabu svojih podataka, osim u vrlo ograničenim slučajevima. Time se većem broju MSP-ova i novoosnovanih poduzeća omogućuje ulazak na nova tržišta razvojem proizvoda i usluga temeljenih na podacima.
• Poseban naglasak stavljen je na visokovrijedne skupove podataka čija ponovna uporaba donosi znatne koristi za društvo i gospodarstvo. Ti skupovi podataka moraju biti dostupni besplatno, u strojno čitljivim formatima te putem API-ja i masovnog preuzimanja. U okviru tematskog područja primjene utvrđenog u Prilogu Direktivi i uz pomoćodbora sastavljenog odpredstavnika država članica, Komisijaje donijelapopis posebnih visokovrijednih skupova podataka.
• Više podataka u stvarnom vremenu, dostupnih putem API-ja, može poduzećima, posebno novoosnovanim poduzećima, omogućiti stvaranje inovativnih proizvoda i usluga, kao što su aplikacije za mobilnost.
• Javna poduzeća u prometnom sektoru i sektoru komunalnih usluga stvaraju vrijedne podatke pri pružanju usluga od općeg interesa. Kada takve podatke stavljaju na raspolaganje, moraju se pridržavati načela transparentnosti, nediskriminacije i nediskriminacije te upotrebljavati odgovarajuće formate podataka i metode širenja. I dalje mogu odrediti razumne naknade za povrat troškova izrade podataka i njihova stavljanja na raspolaganje za ponovnu uporabu.
• Neka javna tijela sklapaju složene sporazume o podacima s privatnim poduzećima, što može dovesti do „zaključavanja” informacija javnog sektora od strane nekoliko privatnih partnera. Direktiva uključuje zaštitne mjere za jačanje transparentnosti i ograničavanje takvih sporazuma.
• Direktivomsu obuhvaćeni i istraživački podaci financirani javnim sredstvima: Države članice EU-a moraju razviti politike otvorenog pristupa za takve podatke, osiguravajući usklađena pravila za njihovu ponovnu uporabu kada se učine dostupnima putem repozitorija.

Komisija vodi primjerom, s čvrstim pravnim okvirom za ponovnu uporabu vlastitih podataka, dopunjenimslužbenim portalom za europske podatkekoji financira EU. Skupovi podataka iz država članica EU-a te institucija i agencija EU-a dostupni su na portalu, kao i materijali za osposobljavanje o ponovnoj uporabi otvorenih podataka te baza podataka istraživačkih studija i priča o uspjehu.

Pozadina

Europska komisija uspostavila je 2003.pravni okvir za ponovnu uporabu informacija javnog sektora, koji je kasnije revidiran Direktivom 2013/37/EU. U studiji kojom se podupireprocjena učinka za reviziju Direktive iz 2003.predviđa se da će se ukupna izravna gospodarska vrijednost infrastrukture javnog sektora povećati s 52 milijarde EUR 2018. (EU27 i Ujedinjena Kraljevina) na 194 milijarde EUR 2030.

Direktiva iz 2013. usmjerena je na gospodarske aspekte ponovne uporabe informacija, dok se pitanje koje bi informacije trebalo objaviti uglavnom razmatra na razini država članica u zakonima o slobodi informiranja.

Komisija je provela preispitivanje Direktive PSI na temelju javnog savjetovanja, opsežne evaluacije Direktive PSI i procjene učinka. Trenutačna Direktiva o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, donesena i objavljena 20. lipnja 2019., rezultat je tog postupka.

Ključne promjene u usporedbi s Direktivom PSI bile su usmjerene na:

• smanjenje prepreka ulasku na tržište, posebno za MSP-ove, ograničavanjem iznimaka kojima se javnim tijelima omogućuje da za ponovnu uporabu svojih podataka naplaćuju više od marginalnih troškova širenja;
• povećanje dostupnosti podataka uključivanjem novih vrsta javnih podataka i podataka financiranih javnim sredstvima u područje primjene Direktive. To uključuje podatke u posjedu javnih poduzeća u komunalnim i prometnim sektorima, kao i istraživačke podatke financirane javnim sredstvima;
• smanjenje rizika od prekomjerne prednosti prvog preuzimanja, što pogoduje velikim poduzećima i ograničava potencijalne ponovne korisnike podataka, zahtijevajući transparentan postupak za javno-privatne podatkovne aranžmane;
• poticanje poslovnih prilika promicanjem dinamičnog širenja podataka putem API-ja.