Sažetak razvoja širokopojasnog pristupa u Litvi
Cilj je litavskog plana za ultrabrzi razvoj širokopojasnog pristupa od listopada 2021. osigurati brzinu interneta od najmanje 100 Mbps za kućanstva i javne ustanove u gradovima i ruralnim područjima do 2027. Litavskim programom razvoja informacijskog društva za razdoblje 2014. – 2020. Digitalnom agendom Republike Litve podupiru se ciljevi gigabitnog društva.
Nacionalna strategija i politika za širokopojasni pristup internetu
Odgovorna tijela
- Litavsko Ministarstvo prometa i komunikacija (Susisiekimo Ministerija)odgovorno je za državnu politiku u području razvoja širokopojasnog pristupa, koordinacije i kontrole njezine provedbe, posebno u područjima u kojima ta infrastruktura nije dostupna ili ne postoji tržišno natjecanje u pružanju širokopojasnih usluga. Ministarstvo djeluje kao nacionalni ured za širokopojasne usluge.
- Odbor za razvoj informacijskog društva(Informacinės visuomenės plėtroskomitetas) u okviru Ministarstva prometa i komunikacija sudjeluje u procesu oblikovanja državne politike u razvoju informacijskih i komunikacijskih tehnologija u Litvi i koordinaciji njezine provedbe.
- Javno poduzeće Plačiajuostis Internetas (širokopojasni internet) neprofitno je tijelo u vlasništvu Ministarstva prometa i komunikacija i odgovorno je za provedbu nacionalne strategije za širokopojasni pristup internetu. Društvo Plačiajuostis internetas upravlja javnom posredničkom veleprodajnom mrežom optičkih vlakana kao veleprodajni operater te svim zainteresiranim maloprodajnim operaterima omogućuje pristup toj mreži pod jednakim uvjetima, čime se maloprodajnim operaterima omogućuje pružanje usluga brzog pristupa internetu kućanstvima, poduzećima, javnim i privatnim institucijama, uključujući općine, škole, knjižnice i bolnice u ruralnim područjima Litve.
- Regulatorno tijelo za komunikacije (Ryšib reguliavimo tarnyba) neovisna je nacionalna institucija koja prati i regulira litavska tržišta širokopojasnog pristupa.
Glavni ciljevi razvoja širokopojasnog pristupa
Ministarstvo prometa i komunikacija pokrenulo je plan za razvoj ultrabrzog širokopojasnog pristupa internetu u listopadu 2021. Planom će se ubrzati provedba infrastrukture za elektroničke komunikacije kako bi u razdoblju 2021. 2027. internetske brzine od najmanje 100 Mbps trebale doprijeti do kućanstava i javnih institucija ne samo u velikim gradovima, već i u ruralnim područjima. 75 milijuna EUR dodijelit će se za razvoj ultrabrzog pristupa internetu. Ta će se sredstva koristiti za izgradnju komunikacijskih tornjeva i nepropusnih optičkih linija. Pri planiranju ulaganja razmotrit će se glavni javni prostori i prostori gospodarske aktivnosti te javne institucije i priključit će se na širokopojasnu mrežu.
U listopadu 2021. Ministarstvo prometa i komunikacija, zajedno s institucijama javnog sektora i pružateljima telekomunikacijskih usluga, potpisalo je memorandum kojim su se sve strane dogovorile da će do 2025. postići dostupnost brzine veze od 100 Mbps za najmanje 95 % litavskih kućanstava.
Litavski program razvoja informacijskog društva 2014. – 2020. „Digitalna agenda Republike Litve” (odobren Rezolucijom Vlade Republike Litve br. 244 od 12. ožujka 2014.) usmjeren je na tri glavna područja:
- vještine i motivacija litavskih građana za korištenje IKT-om,
- razvoj elektroničkog sadržaja i
- razvoj infrastrukture IKT-a, uključujući pristup NGA mrežama.
Digitalna agenda ažurirana je 2017. i 2019. te se upućuje na ciljeve gigabitnog društva. Program se temelji na pretpostavci da samo uravnotežen razvoj svih tih područja može dovesti do održivog i brzog razvoja informacijskog društva i dovesti do provedbe ciljeva gigabitnog društva i ciljeva Digitalne agende za Europu. Jedan je od ciljeva Programa osigurati razvoj geografski ujednačene širokopojasne infrastrukture velike brzine i poticati korištenje internetskih usluga (cilj 5.). Sljedeće mjere pridonose tom cilju:
- osigurati razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža u područjima u kojima tržište nije osiguralo razvoj infrastrukture i pružanje usluga,
- poticanje tržišnog natjecanja na tržištu širokopojasnih komunikacija i korištenja širokopojasnih usluga,
- nadograditi i razviti javnu infrastrukturu za pristup internetu u knjižnicama.
Kad je riječ o razvoju širokopojasnog pristupa, litavski Digitalni program usmjeren je na pružanje poticaja za ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu i intervenira u slučajevima u kojima tržišni operateri ne uspijevaju zadovoljiti potražnju za širokopojasnim pristupom zbog niskog stupnja gospodarske održivosti. Njome se također daje velik prioritet poticanju potražnje za brzim pristupom internetu, kao i digitalne pismenosti Litavaca.
Ministarstvo prometa i komunikacija osnovalo je radnu skupinu za 5G kako bi zajedno s dionicima raspravila i razvila Smjernice za razvoj mobilne mreže sljedeće generacije (5G) u Republici Litvi za razdoblje 2020. 2025., donesene 2020. Smjernice sadržavaju skup mjera za olakšavanje uvođenja 5G u Litvi, npr. mjere za pristup lokacijama za izgradnju radijske mreže. Memorandum o razvoju 5G tehnologije u Litvi, potpisan u listopadu 2021., obvezuje se da će do 2025. međunarodni kopneni koridori Via Baltica & Rail Baltica pružati neprekinute usluge povezivanja 5G mreža. U pripremi je investicijski projekt 5G tvrtke Plačiajuostis internetas.
Regulacijske mjere
Pravila za instalaciju, održavanje i uporabu elektroničke komunikacijske infrastrukture donosi direktor Regulatornog tijela za komunikacije. U dokumentima su utvrđeni osnovni zahtjevi za projektiranje, izgradnju, izgradnju, ugradnju ili rekonstrukciju, popravak elektroničke komunikacijske infrastrukture te projektiranje, izgradnju i ugradnju novih ili rekonstrukciju postojećih zgrada (uključujući mjere smanjenja troškova), u mjeri u kojoj se ti radovi odnose na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu u tim građevinskim projektima. Provode se mjere o postupcima i uvjetima za zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge namjene (cijevi, kabeli, kanali, šahtovi, potporne konstrukcije, uključujući tornjeve, jarbole, zgrade, unošenje konstrukcija, sustavi zgrada) i drugi objekti.
Litva je 15. prosinca 2016. donijela izmjenu Zakona o elektroničkim komunikacijama br. IX – 2135. Zakon je stupio na snagu 24. prosinca 2016. Njezin provedbeni akt, Odluka direktora Regulatornog tijela za komunikacije kojom se izmjenjuje Odluka br. 1V-978 direktora Regulatornog tijela za komunikacije od 14. listopada 2011. „O odobravanju pravila za ugradnju, označivanje, nadzor i uporabu infrastrukture elektroničkih komunikacija” donesena je 10. siječnja 2017. i stupila je na snagu 13. siječnja 2017.
Regulatorno tijelo za komunikacije preuzima funkcije jedinstvene informacijske točke i nacionalnog tijela za rješavanje sporova. Očekuje se da će se tim izmjenama dodatno poboljšati mogućnosti proširenja širokopojasne infrastrukture u Litvi jer će operateri imati bolje mogućnosti za upotrebu alternativnih infrastruktura za razvoj širokopojasnog pristupa.
U svojem planu za provedbu paketa instrumenata za povezivanje Litva planira povećati transparentnost postojeće infrastrukture i građevinskih radova s pomoću novog nacionalnog internetskog geografskog informacijskog sustava. Namjerava izraditi smjernice za olakšavanje pravnih, tehničkih i administrativnih uvjeta za mobilne operatore i primjenu fleksibilnog sustava ovlaštenja, s naglaskom na lokalnim licenciranjima, dijeljenju infrastrukture ili drugim potrebama tržišta za pojas 26 GHz.
Nacionalni i regionalni financijski instrumenti za širokopojasni pristup internetu
Država podupire razvoj širokopojasnih mreža u ruralnim područjima koje nisu privlačne privatnim ulagačima koji se koriste različitim fondovima (EFRR, EARDF, Mehanizam za oporavak i otpornost) za izgradnju mreža vrlo velikog kapaciteta u udaljenim područjima.
Litavskim planom za oporavak i otpornost izdvaja se 49 milijuna EUR za ulaganja u infrastrukturu, uključujući izgradnju 50 novih tornjeva, uvođenje 2 000 km vlakna i povezanu aktivnu opremu uz odgovarajuće održavanje i administraciju. Ta bi ulaganja trebala omogućiti gigabitnu brzinu za 5000 digitalno intenzivnih poduzeća/institucija. Osim toga, pružatelji internetskih usluga u bijelim područjima trebali bi moći povećati brzinu svojih usluga za posljednji kilometar.
Cilj je investicijskog projekta brze komunikacijske infrastrukture povezati 5000 lokacija s gigabitnim brzinama u područjima u kojima se te usluge ne bi pružale na komercijalnoj osnovi. Mjera se podupire iz fondova Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru integriranog plana „Litva nove generacije”, koji je pripremilo Ministarstvo financija Republike Litve, a komponenta „Digitalna transformacija za gospodarski rast” uključuje ulaganja C.1.5.2. „Korak prema 5G”. 1.5.2 Podmjera 2 „Daljnji razvoj mreža ultravisoke širine pojasa”.
Podaci o razvoju širokopojasnog pristupa i tehnologijama u Litvi
Za najnovije podatke o pokrivenosti širokopojasnom mrežom, pretplatama i prodorima, pokrivenosti različitim širokopojasnim tehnologijama i troškovima provjerite izvješća iz tablice pokazatelja i izvješća za pojedine zemlje o indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI).
Regulatorno tijelo za komunikacije razvilo je napredni alat za krajnje korisnike za mjerenje brzine pristupa internetu kojim se krajnjim korisnicima omogućuje mjerenje stvarnih brzina svojih usluga pristupa internetu.
Dodjela spektra za bežični širokopojasni pristup
Pojedinosti o usklađenim dodjelama spektra potražite u Europskom opservatoriju za 5G.
Nacionalne publikacije i dokumenti za medije
Engleski
- Studija o nacionalnim planovima za širokopojasni pristup
- Vodič za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina
- Izvješća o širokopojasnoj povezivosti i analize
- Cijene mobilnih i fiksnih širokopojasnih usluga u Europi
- Studija o širokopojasnoj pokrivenosti u Europi
Litavski
- Spartaus plačiajuosčio ryšio plėtros planas
- Program razvoja litavskog informacijskog društva 2014. – 2020. „Digitalna agenda Republike Litve”
- Sustav za praćenje bežičnog pristupa internetu
Podaci za kontakt
BCO Litva (Nacionalni ured za širokopojasne usluge): Ministarstvo prometa i komunikacija
Adresa: Gedimino av. 17, 01505 Vilnius, Litva
Kontakt putem e-pošte
Telefon: + 370 5 239 3870 web-mjesto
Ministarstvo prometa i komunikacija – Odjel za elektroničke komunikacije Odjela za politiku informacijskog društva (Susisiekimo Ministerija)
Adresa: Gedimino av. 17, 01505 Vilnius, Litva
Kontakt putem e-pošte
Telefon: + 370 5 239 3870 web-mjesto
Odbor za razvoj informacijskog društva u okviru Ministarstva prometa i komunikacija (Informacinės visuomenės plėtros komitetas prie Susisiekimo ministerijos)
Adresa: Gedimino av. 7, 01103 Vilnius, Litva
Kontakt putem e-pošte
Telefon: + 370 5 266 51 61 Web-mjesto
PE Plačiajuostis Internetas
Adresa: Sausio 13-osios g. 10, 04347 Vilnius, Litva
Kontakt putem e-pošte
Telefon: + 370 5 243 0882 web-mjesto
Regulatorno tijelo za komunikacije Republike Litve (Ryšib reguliavimo tarnyba)
Adresa: Mortos Str. 14, 03219 Vilnius, Litva
Kontakt putem e-pošte
Telefon: + 370 5 210 56 33 web-mjesto
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika
Pronađite aktualne informacije o razvoju širokopojasnog interneta u svakoj zemlji, kao i nacionalne strategije i politike za razvoj širokopojasnog interneta.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Švedski nacionalni plan za širokopojasni pristup, donesen 2016., ima viziju potpuno povezane Švedske i ima ciljeve za mobilnu pokrivenost i za širokopojasne veze velike brzine za kućanstva i poduzeća.
Digitalna povezivost i uvođenje 5G mreže jedan su od deset strateških prioriteta španjolskog Digitalnog programa do 2025.
Ciljevi širokopojasnog pristupa Sloveniji u skladu su s ciljevima gigabitnog društva.
Slovačka je postavila dugoročni cilj da se svim kućanstvima omogući pristup ultrabrzom internetu do 2030.
Rumunjski plan za širokopojasni pristup usmjeren je na izgradnju nacionalne širokopojasne mreže kao prvi korak prema postizanju ciljeva povezivosti EU-a.
Cilj je programa Portugal Digital razvoj digitalne infrastrukture koja građanima omogućuje da iskoriste nove mogućnosti koje nude tehnologije.
Poljski nacionalni plan za širokopojasni pristup do 2025. u skladu je s ciljevima gigabitnog društva EU-a.
Sva kućanstva u Nizozemskoj trebala bi imati mogućnost pristupa širokopojasnim mrežama od najmanje 100 Mbps, a velika većina trebala bi iskoristiti 1 Gbps do 2023.
Malteška politika širokopojasnog pristupa tehnološki je neutralna i pogoduje konkurentnom tržišnom okruženju.
Razvoj komunikacijske infrastrukture s ciljem gigabitnog širokopojasnog pristupa u cijeloj zemlji jedan je od prioriteta u vladinom programu Luksemburga.
Latvija podupire ciljeve gigabitnog društva i ima za cilj 100 Mbps, koji se može nadograditi na gigabit, za urbana i ruralna područja, kao i pokrivenost 5G mrežom za sva velika urbana područja.
Talijanska strategija za ultraširokopojasni pristup gigabitnom društvu ima za cilj osigurati gigabitnu povezivost za sve do 2026. godine.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za Irsku predviđa se da će do 2026. svi prostori u Irskoj imati pristup širokopojasnom internetu velike brzine.
Cilj je mađarske nacionalne strategije digitalizacije za razdoblje 2021. ostvariti cilj od 95 % kućanstava obuhvaćenih gigabitnim mrežama do 2030.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za razdoblje 2021. 2027. promiče se upotreba fiksnih mreža vrlo velikog kapaciteta i 5G mreža. U grčkoj Bibliji o digitalnoj transformaciji za razdoblje 2020. 2025. povezivost se ističe kao jedna od pet strateških osi i uzima u obzir...
Koalicijski sporazum iz 2021., digitalna strategija i gigabitna strategija njemačke savezne vlade za 2022. daju prednost nacionalnoj opskrbi FTTH i 5G mrežama.
Nacionalnim programom širokopojasnog pristupa France Très Haut Débit postavljen je cilj brzog širokopojasnog pristupa za sva kućanstva do 2022. i svjetlovodne mreže za sve do 2025.
Finska nadležna tijela zalažu se za uvođenje svjetlovodne mreže koja se temelji na tržišnom natjecanju, uz pomoć javnih sredstava za područja s nedostatnom opskrbom i savjetovanje lokalnih općina o tome kako uvesti širokopojasne mreže.
Estonija je uspostavila osnovnu širokopojasnu pokrivenost u cijeloj zemlji. Estonskim Digitalnim programom postavljaju se ambiciozni ciljevi za 2030.
Brojnim političkim inicijativama usmjerenima na pokrivenost fiksnim i mobilnim širokopojasnim pristupom na nacionalnoj razini podupiru se danski ciljevi širokopojasnog pristupa internetu. Vlada radi na tome da Danska postane digitalni predvodnik stvaranjem temelja za danska...
Nacionalnim planom za razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta, odobrenim u ožujku 2021., utvrđuje se strateški pristup Češke izgradnji VHCN-a.
Ciparskim planom za širokopojasni pristup utvrđeni su strateški ciljevi za razdoblje 2021. 2025. te su njime obuhvaćene zakonodavne i regulatorne intervencije te praktična potpora razvoju širokopojasne infrastrukture.
Hrvatski nacionalni plan za razvoj širokopojasnog pristupa za razdoblje 2021. 2027. odgovara ciljevima europskog gigabitnog društva za 2025. i djelomično digitalnim ciljevima za 2030.
Belgijska strategija za širokopojasni pristup uključena je u širu strategiju politike Digitalna Belgija. Cilj je nacionalnog plana za fiksni i mobilni širokopojasni pristup ukloniti preostala bijela područja u kojima usluge velike brzine nisu dostupne. Smanjenjem troškova i...
Austrijska strategija za širokopojasni pristup usmjerena je na opskrbu gigabitnih priključaka (fiksnih i mobilnih) na nacionalnoj razini do 2030.