Do 2020. 95 % svih kućanstava i poduzeća trebalo bi imati pristup širokopojasnom internetu s minimalnim kapacitetom od 100 Mbps, a do 2025. sva Švedska trebala bi imati pristup širokopojasnom internetu velike brzine. Švedska je potvrdila važnost uvođenja 5G tehnologije, primjerice u okviru Nordijskog vijeća ministara za digitalizaciju. Tom ad hoc vijeću dana je zadaća da preuzme vodstvo u praćenju izjave o 5G koju su u svibnju 2018. potpisali nordijski premijeri.
Sažetak razvoja širokopojasnog interneta u Švedskoj
Švedska vlada u svojoj je strategiji za širokopojasni pristup utvrdila tri strateška područja kako bi ispunila ciljeve utvrđene u strategiji: Uloge i pravila o tržištu širokopojasnog pristupa, troškovno učinkovito širenje širokopojasne infrastrukture i usluga za sve. U skladu sa strategijom širokopojasnog interneta A Potpuno povezana Švedska do 2025. središnja točka mora biti potreba ljudi za širokopojasnim pristupom, bilo da žive u gusto naseljenim područjima, rijetko naseljenim područjima i ruralnim područjima, ili u područjima između njih. Švedska se obvezala da će biti predvodnik u razvoju 5G tehnologije. Jedna od manifestacija toga je nordijsko-baltička suradnja u području 5G, poduzeta u okviru Nordijskog vijeća ministara. U svibnju 2018. nordijski premijeri potpisali su deklaraciju o 5G, sa zajedničkom vizijom da bude prva i najvažnija integrirana regija u svijetu. Kako bi se postigao taj cilj, nordijsko-baltički ministri digitalizacije uspostavili su zajednički akcijski plan za rano usvajanje 5G tehnologije.
Nacionalna strategija i politika za širokopojasni pristup
Nadležna tijela
- Ministarstvo poduzetništva i inovacija (Näringsdepartementet) odgovorno je za digitalizaciju i politiku širokopojasnog pristupa.
- Švedsko tijelo za poštu i telekomunikacije (PTS) tijelo je koje nadzire i regulira sektore elektroničkih komunikacija i pošte. Vizija je tijela da svi u Švedskoj trebaju imati pristup dobroj telefoniji, širokopojasnom internetu i poštanskim uslugama.
- Vlada je 2010. imenovala Bredbandsforum i odgovoran je za olakšavanje suradnje među uključenim akterima kako bi se promicalo učinkovito širenje širokopojasne infrastrukture. Forum također ima misiju stvoriti arenu za vlade, tvrtke, vlasti i druge organizacije kako bi zajednički prepoznali prepreke za uvođenje i pronašli rješenja koja olakšavaju širokopojasni pristup u cijeloj zemlji.
Glavni ciljevi razvoja širokopojasnog interneta
Vladina vizija za potpuno povezanu Švedsku jest da bi širokopojasna infrastruktura trebala odgovarati potrebama korisnika za povezivanjem. U strategiji za širokopojasni internet donesenoj u prosincu 2016. švedska vlada utvrdila je potrebu za ciljevima u dvama područjima: pristup širokopojasnom internetu velike brzine u cijeloj Švedskoj i pristup pouzdanim i visokokvalitetnim mobilnim uslugama. Cilj je strategije da 95 % svih kućanstava i poduzeća do 2020. ima pristup širokopojasnom internetu s minimalnim kapacitetom od 100 Mbps. Strategija se nastavlja nakon 2020. i navodi da bi do 2025. sva Švedska trebala imati pristup širokopojasnom internetu velike brzine. To znači da bi 98 % svih kućanstava i poduzeća trebalo imati pristup širokopojasnom internetu s minimalnim kapacitetom od 1 Gbps. Preostalih 1,9 % trebalo bi imati pristup vezama s minimalnim kapacitetom od 100 Mbps i 0,1 % pri minimalnom kapacitetu od 30 Mbps. Cilj strategije je i mobilna pokrivenost: sva Švedska trebala bi imati pristup pouzdanim i visokokvalitetnim mobilnim uslugama najkasnije 2023.
Švedska strategija digitalizacije donesena 2017. usmjerava rad zemlje na ostvarivanju njezinih digitalnih ciljeva. Švedska nastoji iskoristiti potencijal digitalne transformacije uz istodobno stvaranje digitalno naprednog javnog sektora koji pruža pravnu sigurnost, dostupnost i doprinosi razvoju učinkovitih politika.
Glavne mjere za razvoj širokopojasnog interneta
- Mapiranje širokopojasnog interneta: U Švedskoj je švedska uprava za poštu i telekomunikacije (NRA) razvila i vodila mrežnu uslugu Ledningskollen s ciljem razmjene informacija o vlasnicima infrastrukture (tj. cjevovodima i drugoj infrastrukturi). Platforma je razvijena i javno dostupna na dobrovoljnoj osnovi kako bi se spriječila šteta tijekom iskopavanja i poboljšala koordinacija u civilnom radu. Osim Ledningskollen, PTS ima nacionalni alat za mapiranje pod nazivom Broadbandskartan (Bredbandskartan),kojipokazuje dostupnost širokopojasnog interneta, vlasnika mreža i pružatelja internetskih usluga u blizini određene lokacije u cijeloj Švedskoj.
- Uvođenje širokopojasnog interneta u Švedskoj prvenstveno je usmjereno na tržište, ali u područjima u kojima ne postoje komercijalni poticaji za ulaganja dostupna su dodatna javna sredstva. U Švedskoj općine imaju važnu ulogu u uvođenju mreže jer kontroliraju i utvrđuju uvjete za pristup operatora općinskom zemljištu.
Nacionalni i regionalni financijski instrumenti za širokopojasni pristup internetu
- Državne potpore za uvođenje širokopojasnog pristupa u područjima u kojima nema komercijalnih ulaganja u pristupne mreže sljedeće generacije dostupne su putem Poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i u sjevernom dijelu Švedske putem Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).
- Programu ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020. osigurano je 202,8 milijuna SEK za nastavak širenja širokopojasnog pristupa u ruralnim područjima.
- Financirana iz Fonda za oporavak i otpornost, vlada namjerava uložiti 1,4 milijarde SEK 2021., 500 milijuna SEK 2022., a zatim 100 milijuna SEK godišnje tijekom 2023. 2025. kako bi proširila širokopojasni pristup diljem zemlje i postigla nacionalne širokopojasne ciljeve. Švedska agencija za poštu i telekomunikacije (PTS) upravljačko je tijelo za taj program potpore. Tijekom tekućeg programskog razdoblja za program ruralnog razvoja (2014. – 2020.) vlada je također izdvojila oko 4,45 milijardi SEK za širokopojasnu potporu za širenje u područjima u kojima širenje nije komercijalno isplativo.
- Vlada je također uložila 1,2 milijarde SEK u regionalni fond za proširenje većih lokalnih interkonekcija širokopojasnih mreža u tri programa sjevernog regionalnog fonda.
Podaci o razvoju širokopojasnog interneta i tehnologijama u Švedskoj
Za najnovije podatke o pokrivenosti širokopojasnim pristupom, pretplatama i penetracijama, pokrivenosti različitih širokopojasnih tehnologija i troškovima provjerite izvješća iz ljestvice i izvješća po državama članicama indeksa digitalnog gospodarstva i društva (DESI).
Dodjela spektra za bežični širokopojasni pristup
Pojedinosti o usklađenim dodjelama spektra potražite u Europskom opservatoriju za 5G.
Publikacije i dokumenti za medije
Engleski jezik
- Potpuno povezana Švedska do 2025. – strategija za širokopojasni pristup internetu
- Studija o nacionalnim planovima za širokopojasni pristup internetu
- Nova nordijska suradnja u području 5G tehnologije
- Vodič za brzo ulaganje u širokopojasne mreže
- Izvješća i analize širokopojasne povezivosti
- Cijene mobilnog i fiksnog širokopojasnog pristupa u Europi
- Studija o širokopojasnoj pokrivenosti u Europi
Švedski
- Potpuno povezana Švedska do 2025. – strategija za širokopojasni pristup internetu
- Digitalna strategija za Švedsku (Digitaliseringsstrategi)
- Sustav mapiranja širokopojasne infrastrukture (Ledningskollen)
- Alat za mapiranje širokopojasnih usluga (Bredbandskartan)
Kontakt informacije
BCO Švedska (nacionalni ured za širokopojasne usluge): Švedsko tijelo za poštu i telekomunikacije (Post och telestyrelsen)
Poštanska adresa: Okvir 5398, SE-102 49 Stockholm, Švedska
Valhallavägen 117, SE-115 31 Stockholm, Švedska Kontakt
putem e-pošte Telefon
: + 46 8 678 56 12 Web stranica
Ministarstvo poduzetništva i inovacija (Näringsdepartementet)
Adresa: Mäster Samuelsgatan 70, 111 21 Stockholm, Švedska Kontakt
putem e-pošte Telefon
: + 46 8405 10 00 Web stranica
Bredbandsforum
Adresa: Valhallavägen 117, 115 31 Stockholm, Švedska Kontakt
putem e-pošte Telefon
: + 46 8678 55 00 Web stranica
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika
Pronađite aktualne informacije o razvoju širokopojasnog interneta u svakoj zemlji, kao i nacionalne strategije i politike za razvoj širokopojasnog interneta.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Digitalna povezivost i uvođenje 5G mreže jedan su od deset strateških prioriteta španjolskog Digitalnog programa do 2025.
Ciljevi širokopojasnog pristupa Sloveniji u skladu su s ciljevima gigabitnog društva.
Slovačka je postavila dugoročni cilj da se svim kućanstvima omogući pristup ultrabrzom internetu do 2030.
Rumunjski plan za širokopojasni pristup usmjeren je na izgradnju nacionalne širokopojasne mreže kao prvi korak prema postizanju ciljeva povezivosti EU-a.
Cilj je programa Portugal Digital razvoj digitalne infrastrukture koja građanima omogućuje da iskoriste nove mogućnosti koje nude tehnologije.
Poljski nacionalni plan za širokopojasni pristup do 2025. u skladu je s ciljevima gigabitnog društva EU-a.
Sva kućanstva u Nizozemskoj trebala bi imati mogućnost pristupa širokopojasnim mrežama od najmanje 100 Mbps, a velika većina trebala bi iskoristiti 1 Gbps do 2023.
Malteška politika širokopojasnog pristupa tehnološki je neutralna i pogoduje konkurentnom tržišnom okruženju.
Razvoj komunikacijske infrastrukture s ciljem gigabitnog širokopojasnog pristupa u cijeloj zemlji jedan je od prioriteta u vladinom programu Luksemburga.
Litva nastoji osigurati 100 Mbps do 2027. za ruralna područja te poduprijeti ciljeve gigabitnog društva do 2025.
Latvija podupire ciljeve gigabitnog društva i ima za cilj 100 Mbps, koji se može nadograditi na gigabit, za urbana i ruralna područja, kao i pokrivenost 5G mrežom za sva velika urbana područja.
Talijanska strategija za ultraširokopojasni pristup gigabitnom društvu ima za cilj osigurati gigabitnu povezivost za sve do 2026. godine.
Nacrtom nacionalne strategije digitalizacije Mađarske za razdoblje 2021. 2030. želi se postići cilj od 95 % kućanstava pokrivenih gigabitnim mrežama do 2030.
Grčka biblija o digitalnoj transformaciji za razdoblje 2020. 2025. ističe povezanost kao jednu od pet strateških osi i prepoznaje ciljeve gigabitnog društva za 2025.
Koalicijski sporazum iz 2021., digitalna strategija i gigabitna strategija njemačke savezne vlade za 2022. daju prednost nacionalnoj opskrbi FTTH i 5G mrežama.
Nacionalnim programom širokopojasnog pristupa France Très Haut Débit postavljen je cilj brzog širokopojasnog pristupa za sva kućanstva do 2022. i svjetlovodne mreže za sve do 2025.
Finska nadležna tijela daju prednost uvođenju svjetlovodne mreže temeljene na tržišnom natjecanju uz pomoć javnih sredstava za slabo pokrivena područja i savjeta lokalnim općinama o uvođenju širokopojasnih mreža.
Estonija je uspostavila osnovnu širokopojasnu pokrivenost diljem zemlje. U estonskoj digitalnoj agendi postavljeni su ambiciozni ciljevi za 2030.
Nizom političkih inicijativa usmjerenih na pokrivenost fiksnom i mobilnom širokopojasnom mrežom diljem zemlje podupiru se ciljevi danskog širokopojasnog pristupa. Vlada radi na tome da Danska postane predvodnik u digitalnom sektoru stvaranjem temelja za danska poduzeća za...
Nacionalnim planom za razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta, odobrenim u ožujku 2021., utvrđuje se strateški pristup Češke izgradnji VHCN-a.
Ciparskim planom za širokopojasni pristup utvrđeni su strateški ciljevi za razdoblje 2021. 2025. te su njime obuhvaćene zakonodavne i regulatorne intervencije te praktična potpora razvoju širokopojasne infrastrukture.
Hrvatski nacionalni plan za razvoj širokopojasnog pristupa za razdoblje 2021. 2027. odgovara ciljevima europskog gigabitnog društva za 2025. i djelomično digitalnim ciljevima za 2030.
Belgijska strategija za širokopojasni pristup uključena je u širu strategiju politike Digitalna Belgija. Cilj je nacionalnog plana za fiksni i mobilni širokopojasni pristup ukloniti preostala bijela područja u kojima usluge velike brzine nisu dostupne. Smanjenjem troškova i...
Strategija za širokopojasni pristup Austriji usmjerena je na nacionalnu opskrbu gigabitnim vezama (fiksnim i mobilnim) do 2030.