Cilj je nove studije o europskom podatkovnom tržištu nastaviti pružati smisleno i sveobuhvatno razumijevanje glavnih značajki podatkovnog gospodarstva EU-a. Osim toga, aktivnosti će biti posvećene pružanju izvješća o različitim aspektima europskog podatkovnog gospodarstva, uključujući kvantitativne činjenice i brojke koje još nisu obuhvaćene samim pokazateljima. Naposljetku, aktivnosti za razvoj zajednice dionika povezanih s podacima diljem Europe dodatno će se podupirati redovitim ažuriranjima o podatkovnom okruženju EU-a.
Završno izvješće o zaključcima o politikama
Godina 2023. započela je u kontradiktornim trendovima koji povećavaju makroekonomsku neizvjesnost: cijene energije stabiliziraju se, ali rat između Rusije i Ukrajine se nastavlja, inflacija se smanjuje, ali ne tako brzo kao što se očekivalo, međunarodna trgovina se nastavlja, ali lanci opskrbe se reorganiziraju, a međunarodni odnosi napetiji su nego ikad. Međutim, kako je predvidjela većina promatrača (ESB, OECD, MMF, Svjetska banka), u 2023. napredna gospodarstva bilježe spor rast.
U ovom se izvješću predstavlja pregled ključnih pokazatelja europskog alata za praćenje tržišta podataka s obzirom na trenutačno okruženje podatkovne politike i tumače tri predložena scenarija na temelju planiranih mjera politike i različitih makroekonomskih i političkih uvjeta.
Drugo izvješće o zaključcima o politikama
U ovom se izvješću predstavlja pregled ključnih pokazatelja europskog alata za praćenje tržišta podataka s obzirom na trenutačno okruženje podatkovne politike i tumače tri predložena scenarija (osnovni scenarij, scenarij visokog rasta i scenarij izazova) na temelju planiranih mjera politike i različitih makroekonomskih i političkih uvjeta.
Glavne priče scenarija ažurirane su kako bi se razmotrili nedavni disruptivni događaji, posebno potencijalne posljedice rusko-ukrajinskog rata i pogoršanje makroekonomskih uvjeta.
Prvo izvješće o zaključcima o politikama
Analiza provedena u ovom izvješću slijedila je tri putanje potencijalnog razvoja u Europi: osnovni scenarij, scenarij visokog rasta i scenarij izazova. Trenutačne međunarodne napetosti, rastuća inflacija i neizvjesnost oko mogućih novih varijanti bolesti COVID-19 koje bi se mogle pojaviti i pogoditi u jesen 2022. mogle bi promijeniti očekivani rast kako je predviđeno u ta tri scenarija.
Zbog toga smo revidirali svoje projekcije za europsko podatkovno tržište i podatkovno gospodarstvo u EU27 za 2030. u skladu s tri scenarija predstavljena u našoj studiji. Međutim, sve u svemu, unatoč ukupnom pogoršanju projekcija rasta za oba pokazatelja, nismo utvrdili velike učinke.
Završno izvješće o činjenicama i brojkama
U ovom se izvješću predstavlja treći i posljednji krug mjerenja u 2023. u okviru alata za praćenje europskog tržišta podataka na temelju prvog izvješća o činjenicama i brojkama te drugog izvješća o činjenicama i brojkama objavljenog u veljači 2022. odnosno veljači 2023.
U nastavku prethodnih krugova mjerenja, završno izvješće o činjenicama i brojkama usmjereno je na sljedećih šest pokazatelja: Broj stručnjaka u području podataka (uključujući broj znanstvenika u području podataka); 2. broj podatkovnih poduzeća i poduzeća korisnika podataka (uključujući broj novoosnovanih poduzeća i MSP-ova); 3) prihod koji ostvaruju podatkovna poduzeća (uključujući novoosnovana poduzeća i MSP-ove); 4) veličinu tržišta podataka, 5) vrijednost podatkovnog gospodarstva; i 6. nedostatak vještina u području podataka (uključujući nedostatak vještina znanstvenika u području podataka). Pokazatelji su prikazani u tri moguća scenarija razvoja do 2030. na temelju alternativnih razvojnih kretanja koja su modelirana na temelju mogućih različitih evolucija skupa ključnih temeljnih čimbenika (kao što su makroekonomski čimbenici, politički i regulatorni uvjeti, dinamika ponude i potražnje tržišta podataka i globalni megatrendovi).
Ovo izvješće obuhvaća podatkovno gospodarstvo izvan Europske unije i uključuje poseban odjeljak o četirima neeuropskim zemljama, a to su Sjedinjene Američke Države, Narodna Republika Kina, Brazil i Japan.
Potpuni iznosi prikazani u izvješću
Drugo izvješće o činjenicama i brojkama
U ovom drugom izvješću prikazani su rezultati dobiveni drugim krugom mjerenja alata za praćenje europskog tržišta podataka. Njime su obuhvaćene godine 2020. – 2022. s polaznom vrijednošću za 2025. i 2030. prema trima alternativnim scenarijima.
U skladu s prethodnim krugom mjerenja, svaki se pokazatelj mjeri na razini cijelog EU-a i za svaku pojedinu državu članicu, ako je dostupan i primjenjiv. Kada je to moguće, stajališta specifična za industriju i veličinu poduzeća također se nude s pokazateljima koje pružaju industrijski sektor i raspon veličine poduzeća. Ujedinjena Kraljevina i Švicarska mjerene su zasebno, kao i države EGP-a (Norveška, Island i Lihtenštajn) na zbirni način. Ovo izvješće uključuje poseban odjeljak o četirima neeuropskim zemljama, a to su Sjedinjene Američke Države, Narodna Republika Kina, Brazil i Japan.
Potpuni iznosi prikazani u izvješću
Prvo izvješće o činjenicama i brojkama
U ovom izvješću predstavljeni su rezultati dobiveni prvim krugom mjerenja alata za praćenje europskog tržišta podataka. Pri predstavljanju prognoza pokazatelja izmjerenih u ovom izvješću, u tri različita scenarija, ovaj dokument uključuje rezultate za 2025. i 2020.
Usmjeren je na niz pokazatelja, kao što su učestalost podatkovnog gospodarstva o BDP-u ili nedostatak vještina stručnjaka u području podataka. Svaki pokazatelj izmjeren je za ukupno 27 država članica EU-a i za sve države članice EU-27 ako su dostupni i primjenjivi; nude se i stajališta specifična za industriju i veličinu poduzeća, s pokazateljima koje pružaju industrijski sektor i raspon veličine poduzeća, kada je to moguće. Ujedinjena Kraljevina i Švicarska mjerene su zasebno, kao i EGP (Norveška, Island i Lihtenštajn), na zbirni način. Osim toga, razvijen je i ažuriran odabrani broj pokazatelja za četiri neeuropske zemlje – Brazil, Japan, Sjedinjene Američke Države i Kinu.
Potpuni iznosi prikazani u izvješću
Priče o podacima
Prediktivno donošenje politika temeljenih na podacima
Podatkovne i digitalne tehnologije imaju potencijal za preobrazbu rutinskih zadaća i poboljšanje pružanja usluga građanima i drugim dionicima. U 21. stoljeću vlade se suočavaju s izazovom ispunjavanja rastućih očekivanja građana, upravljanja povećanim proračunskim pritiscima i rješavanja novih političkih pitanja koja bi mogla znatno utjecati na povjerenje javnosti ako se ne riješe na odgovarajući način. Donošenje politika utemeljenih na prediktivnim podacima ima ključnu ulogu u pružanju potpore poboljšanim odredbama o javnim uslugama i donošenju politika.
U priči o podacima pruža se pregled inicijativa javnog sektora koje se temelje na tehnologijama u nastajanju (npr. umjetna inteligencija i lanac blokova) i trima dubinskim studijama slučaja.
Europski prostor za zdravstvene podatke – Podaci za zdravstvenu skrb
U okviru kvalitativnog i kvantitativnog primarnog istraživanja, postojećeg uredskog istraživanja i niza intervjua s ključnim donositeljima odluka i vođama javnog mnijenja, uključujući rukovoditelje zdravstvenih agencija, istraživačkih i bioloških organizacija, u ovoj se priči istražuje trenutačna uloga europskog prostora za zdravstvene podatke i njegov potencijal za oslobađanje vrijednosti podataka o zdravstvenoj skrbi i iskorištavanje prednosti digitalne transformacije velikih razmjera u europskim zdravstvenim sustavima.
Zahvaljujući većoj standardizaciji, zajedničkoj infrastrukturi i okviru upravljanja, europski prostor za zdravstvene podatke može pomoći u premošćivanju razlika u zrelosti digitalnog zdravstva među zdravstvenim organizacijama, obećavajući znatne prednosti za pacijente, nacionalne zdravstvene sustave i šire zdravstveno gospodarstvo.
Podaci za mobilnost
Ova studija bavi se dinamičnim tržišnim trendovima koji oblikuju budućnost mobilnosti, usredotočujući se na
tri ključna aspekta: korisnička iskustva, promet i prijevoz te suradnja u
ekosustavu. Za svaki atribut studija pruža sveobuhvatnu analizu
koja obuhvaća trendove na strani potražnje, doprinositelje na strani ponude i osvjetljavajuće studije slučaja.
Njegovi uvidi i nalazi osmišljeni su kako bi osnažili donositelje odluka da
donose strateške odluke u vezi s budućnošću korisničkog iskustva, operacija i suradnje u
ekosustavu.
Data4Food: Kako trendovi podatkovnog gospodarstva utječu na prehrambeni sustav
U ovoj se podatkovnoj priči daje pregled podataka novoosnovanih poduzeća aktivnih u poljoprivredno-prehrambenom području i niz studija
slučaja:
- jedan od primjera pruža određene uvide u način na koji posrednici u području
podataka (platforma za razmjenu podataka DjustConnect) mogu poljoprivredno-prehrambeni sektor unaprijediti upotrebom podataka u pravnom, etičkom i pravednom postupku razmjene podataka. - u drugom se izlaganju pružaju relevantne informacije o tome kako se upotrebom pametnih pladnjeva poboljšava lanac opskrbe hranom i doprinosi smanjenju rasipanja hrane.
- treća izložba (AgriFood Data Space Finland) promiče i pokreće aktivnosti razmjene podataka među dionicima u poljoprivredi i prehrambenim sustavima kako bi se konkretno pomoglo poljoprivredno-prehrambenoj industriji u Finskoj.
- četvrta izložba (DIH AGRI-FOOD Data Space, Slovenija), federalno organizirana platforma za razmjenu podataka, omogućuje svakom zainteresiranom vlasniku podataka, pružatelju podataka ili svim dionicima iz poljoprivredno-prehrambenog sektora da pružaju/podijele podatke ili upotrebljavaju podatke putem platforme, koristeći se unaprijed poznatim politikama i pravilima definiranima modelom upravljanja podacima.
Digitalni suverenitet u EU-u: Savijeno putovanje
U ovom radu predlaže se pregled koncepta digitalne suverenosti i pokušaj analize njegovih praktičnih dimenzija u Europi, oslanjajući se na novu akademsku literaturu na tu temu, kao i rezultate dubinskih intervjua s ključnim dionicima uključenima u osmišljavanje i provedbu digitalnih politika. Cilj istraživanja je uvidjeti koncept digitalne suverenosti, kao i njegove posljedice i utjecaj na podatkovno gospodarstvo, uz različite perspektive raznolikog skupa dionika.
Ovo istraživanje ukazuje na usvajanje empirijske definicije koja se artikulira u trodimenzionalnom okviru:
- dimenzija digitalnog suvereniteta u pogledu privatnosti i zaštite podataka povezana s mogućnošću europskih organizacija i građana da kontroliraju vlastite podatke i digitalne živote;
- dimenzija kibersigurnosti digitalnog suvereniteta bila je usmjerena na potrebu za promicanjem jedinstvenog i učinkovitog kiberprostora za borbu protiv prekomjerne ovisnosti europske digitalne strukture o malobrojnim i neeuropskim pružateljima tehnologija;
- strateška/geopolitička dimenzija digitalnog suvereniteta s ciljem promicanja europske alternative gospodarskim i ideološkim suparnicima EU-a u digitalnom prostoru na globalnoj razini.
Podaci o energiji
Energetska politika u središtu je pozornosti zbog strateških ciljeva zelenog plana i događaja povezanih s ruskim ratom protiv Ukrajine. Proizvodnja i potrošnja energije čine 75 % emisija stakleničkih plinova u EU-u, stoga povećana energetska učinkovitost i zelena energija imaju važnu ulogu u postizanju ciljeva nulte neto stope emisija do 2050. Podaci i digitalizacija ključni su za tu tranziciju, što je prepoznato u nedavnim politikama EU-a.
U ovoj se podatkovnoj priči daje pregled podataka novoosnovanih poduzeća aktivnih u području energetike i tri dubinske studije slučaja koje su usmjerene na:
- smanjena potrošnja energije upotrebom podataka o pametnim brojilima;
- participativno upravljanje mrežom velikih razmjera i suradnja svih aktera u energetskom vrijednosnom lancu;
- nova mjerila o potrošnji energije MSP-ova.
Razmjena podataka u građevinarstvu
Rezultat studije temelji se na detaljnom razumijevanju prakse razmjene podataka u građevinskom sektoru i budućih izazova u obliku kvantitativne priče.
Glavni je cilj priče izraditi opisnu analizu glavnih kritičnih pitanja razvoja podatkovnog gospodarstva i društva EU-a u građevinskom sektoru te dopuniti statističke pokazatelje europskog tržišta podataka kvalitativnim i kvantitativnim dokazima koji se temelje na studiji slučaja i stručnoj analizi.
Točnije, u izvješću se navode informacije o:
- koji se podaci proizvode i koji se potencijalno mogu ponovno upotrijebiti
- kako podržati i povećati razvoj normi
- certificiranje podataka od strane trećih strana kako bi se izbjegli lažni podaci
- kako podijeliti podatke s klijentom i nadležnim tijelima
- kako dijeliti podatke u novim poslovnim modelima
- kako dijeliti podatke u zajednicama korisnika/platformama u oblaku: prednosti, izazovi i opasnosti
- kako unaprijediti mikro MSP-ove koji čine važan dio građevinskog sektora.
- političke preporuke.
Data4Green
Taj rezultat pokazuje da je analitika podataka prisutna u svim prioritetnim područjima europskog zelenog plana sa širokim rasponom učinaka. Može pomoći u ublažavanju klimatskih promjena, primjerice smanjenjem emisija ugljika s pomoću precizne poljoprivrede. I to može pomoći u prilagodbi, na primjer boljim predviđanjem poplava.
Ova se podatkovna priča sastoji od tri glavna dijela:
- Mogućnosti koje pruža Data4Green s pregledom relevantnog konteksta europske politike, objašnjenjem ciklusa vrijednosti zelenih podataka, taksonomijom aplikacija temeljenih na podacima za zelenu tranziciju, razmatranjem očekivanog učinka takvih aplikacija i pregledom nekoliko novoosnovanih poduzeća koja su aktivna u opisanim područjima.
- Posebni slučajevi na terenu kako bi se pružio temeljitiji uvid u mehanizme s pomoću kojih podaci mogu utjecati na zelenu tranziciju.
- Političke posljedice koje proizlaze iz analize mogućnosti i izazova u prethodnim odjeljcima.
Vještine za podatke: Kako prevladati nedostatke vještina i razviti kompetentne stručnjake za podatke
- Ova priča rezultat je istraživanja provedenog na velikom jazu između digitalnih vještina i radne snage u području podataka u EU-u.
- To pokazuje kroz pet studija slučaja, od kojih svaka nudi jedinstvenu i međusektorsku perspektivu iz privatnog sektora, primjere kako razviti stručnjake koji se temelje na podacima i tako omogućiti europski poslovni uspjeh.
Izvješća EU-a o podatkovnom krajoliku
- Cilj je izvješća obuhvatiti europsku pojavu podataka i istodobno pružiti uvid u razvoj dionika u podatkovnom gospodarstvu iz godine u godinu.
- Podatkovni krajolik pruža solidan pregled glavnih ključnih aktera u podatkovnom gospodarstvu. Koristi se objektivnim i dobro definiranim kriterijima za odabir najperspektivnijih velikih podatkovnih poduzeća u Europi, s posebnim naglaskom na kategoriji „ključnih podatkovnih poduzeća”.
- Mapiranje je dinamičan proces koji pomno prati trendove u podatkovnom gospodarstvu (fintech, internet stvari, umjetna inteligencija, sekundarna upotreba podataka itd.) i ima za cilj usklađivanje s trendovima i rezultatima istraživanja.
Završno izvješće o krajoliku podataka EU-a:
Drugo izvješće EU-a o podatkovnom krajoliku:
Prvo izvješće EU-a o podatkovnom krajoliku:
Povezani dokumenti:
Početno izvješće: u njemu se navode taksonomija i metodologija koja će se primjenjivati tijekom trajanja ugovora o studiranju, kao i detaljne informacije o resursima i ciljevima u skladu s uputama Europske komisije.
Stručni mrežni seminar – Zajednički europski podatkovni prostori i podatkovno gospodarstvo
Četvrtak, 3. studenoga 2022.
11:00 – 12:15 po srednjoeuropskom vremenu
Microsoft Teams
Više pojedinosti dostupno je ovdje: Zajednički europski podatkovni prostori i podatkovno gospodarstvo | Izgradnja digitalne budućnosti Europe (europa.eu)
Prethodna istraživanja tržišta podataka
Rezultati prethodnih studija dostupni su u nastavku: