Europski opservatorij za 5G pruža informacije za Izvješće o digitalnom desetljeću 2025. praćenjem napretka u ostvarivanju ciljeva EU-a u pogledu digitalne povezivosti do 2030.
Nakon što je Europska komisija objavila Bijelu knjigu „Kako odgovoriti na potrebe europske digitalne infrastrukture?”, došlo je do nekoliko promjena u politici EU-a.
Komisija je provela javno savjetovanje o idejama iz Bijele knjige, koje je zaključeno 30. lipnja 2024. Taj je proces prikupio informacije od različitih dionika, uključujući predstavnike industrije, nevladine organizacije i akademske institucije, koji su utjecali na oblikovanje budućih zakonodavnih mjera. Vijeće EU-a 6. prosinca 2024. odobrilo je zaključke o Bijeloj knjizi u kojima se pružaju političke smjernice za buduće inicijative za digitalnu infrastrukturu. Vijeće je naglasilo potrebu za inovacijama, ulaganjima i sigurnim mrežama kako bi se ojačala konkurentnost Europe.
Komisija je početkom 2025. najavila planove za predlaganje Akta o digitalnim mrežama do kraja godine. Cilj je DNK-a uspostaviti jedinstveni regulatorni okvir kako bi se odgovorilo na potrebe za ulaganjima, osigurali jednaki uvjeti i povećala sigurnost i otpornost digitalnih infrastruktura.
Nalazi izvješća za 2025.
Opservatorij za 5G proširio je svoje područje primjene kako bi se uključilo sveobuhvatno globalno ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima. Prikuplja usporedive podatke iz ključnih zemalja i regija izvan EU-a, uključujući zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u. Istodobno, globalno utvrđivanje referentnih vrijednosti s vodećim digitalnim gospodarstvima pruža vrijedan uvid u strateško pozicioniranje Europe, obrasce ulaganja i spremnost infrastrukture.
Od izvješća Opservatorija za 5G 2024. zanimanje za javno financiranje 5G i 6G mreža sredstvima EU-a i dalje je veliko. Europska komisija i Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge dodijelili su više od 300 milijuna eura dodatnih sredstava za potporu naprednim istraživanjima, uvođenju infrastrukture i inovacijama u mrežama sljedeće generacije putem nekoliko poziva za financiranje u okviru programa SNS, Obzor Europa (klaster 4.) i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).
Kad je riječ o glavnim komercijalnim kretanjima, primjećuje se da su se uvođenje i širenje osnovnih 5G mreža diljem EU-a povećali, a pokrivenost 5G mrežom povećala se u svim državama članicama. Mobilni operateri u EU-u kontinuirano rade i na pokretanju samostalnih 5G usluga diljem EU-a, iako je uvođenje usluga SA i dalje ograničeno, a njihove informacije nisu uvijek dostupne o opsegu uvođenja operatora. Privatne 5G mreže, s druge strane, eksponencijalno rastu, unatoč tome što su još uvijek u relativnoj fazi djetinjstva u usporedbi s drugim međunarodnim zemljama, kao što su Kina i Sjedinjene Američke Države.
Kad je riječ o međunarodnoj usporedbi, EU, s 94,3 % kućanstava obuhvaćenih mrežom 5G (NSA i SA) (kraj 2024.), nalazi se na najvišoj razini na svijetu, malo iza svjetskih čelnika. Južna Koreja imala je 100 % pokrivenosti, a slijede je Japan (99,2 %), Norveška (99,0 %) i Island (99,0 %). SAD (97,0 %), Indija, Kina, Ujedinjena Kraljevina i Lihtenštajn (svih 95 %) također premašuju ili odgovaraju stopi pokrivenosti EU-a. Australija (91,0 %) i Sjeverna Makedonija (93,0 %) usporedive su s prosjekom EU-a, s naprednom mrežnom infrastrukturom čak i izvan tradicionalnih tehnoloških elektrana. Velika međunarodna kretanja potvrđuju nastavak globalnih ulaganja u 5G mreže. ITU navodi da je 51 % svjetskog stanovništva sada pokriveno 5G mrežom (uključujući pokrivenost 5G mrežom SA i NSA). GSMA predviđa da će do 2030. godine 5G činiti 57% svih mobilnih veza i postati dominantna mobilna tehnologija. Sve je veći interes i za razvoj nezemaljskih 5G mreža (NTN).
Trenutačno stanje odobravanja 5G pojaseva upućuje na ograničen napredak u odnosu na posljednje razdoblje izvješćivanja, posebno zbog činjenice da su pojasevi 700 MHz i 3,6 GHz sada dodijeljeni u svim državama članicama, osim u pojasu 700 MHz na Malti, dok je pojas 26 GHz odobren samo u 12 država članica. Stoga odobrenje pionirskih pojaseva za 5G, koje je trebalo biti dovršeno u svim državama članicama EU-a do kraja 2020., još nije u potpunosti ispunjeno.
Najnoviji zadaci održani su u Poljskoj, uz dražbu u pojasu 700 MHz i Nizozemskoj, uz dražbu u pojasu 3,6 GHz. Postoji i stalan interes za lokalne mehanizme dodjele spektra u državama članicama EU-a, s nedavnim događajima u Francuskoj.
Preuzmi izvješće Promatračke skupine za 5G 2025. (.pdf)
Preuzimanje Pregleda stanja 5G opservatorija za 2025. (.pdf)
NB 5G u Albaniji pokrenut je krajem studenoga 2024., a još nije pokrenut u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Turskoj i Ukrajini.
NB 5G u Albaniji pokrenut je krajem studenoga 2024., a još nije pokrenut u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Turskoj i Ukrajini.
NB 5G u Albaniji pokrenut je krajem studenoga 2024., a tek treba biti pokrenut u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Turskoj i Ukrajini. Podaci nisu dostupni u Islandu, Moldovi, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Norveškoj, Ujedinjenoj Kraljevini, SAD-u, Brazilu, Australiji i Japanu.
NB 5G u Albaniji pokrenut je krajem studenoga 2024., a još nije pokrenut u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Turskoj i Ukrajini. Podaci nisu dostupni u Islandu, Moldovi, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Norveškoj, Ujedinjenoj Kraljevini, SAD-u, Brazilu, Australiji i Japanu.
NB 5G u Albaniji pokrenut je krajem studenoga 2024., a tek treba biti pokrenut u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Turskoj i Ukrajini.
Povezani sadržaj
Šira slika