Sažetak razvoja širokopojasnog interneta u Estoniji
Estonski digitalni program do 2030. usmjeren je na razvoj digitalnih javnih usluga, kibersigurnost i poboljšanje povezivosti diljem zemlje.
Nacionalna strategija i politika za širokopojasni pristup
Nadležna tijela
- Procesom uvođenja širokopojasnog interneta upravlja Ministarstvo gospodarstva i komunikacija (MKM, Majandus-ja Kommunikatsiooniministeerium). Ministarstvo je odgovorno za strategiju širokopojasnog pristupa i zakonodavstvo.
- Tijelo za zaštitu potrošača i tehničko regulatornotijelo (TTJA, Tarbijakaitse ja Tehnilise Järelevalve Amet) vladina je organizacija koja djeluje u administrativnom području Ministarstva gospodarstva i komunikacija. Nadzire i regulira tehničke standarde i prikuplja tržišne podatke. Cilj je Nadzornog tijela pomoći u provedbi nacionalne gospodarske politike poboljšanjem sigurnosti, organiziranjem svrhovite upotrebe ograničenih resursa i povećanjem pouzdanosti proizvoda u području proizvodnih okruženja, industrijske opreme, željezničke i elektroničke komunikacije.
- Estonska zaklada za razvoj širokopojasnog pristupa ( ELASA, EestiLairiba Arenduse Sihtasutuse) odgovorna je za projekt EstWin, ugradnju svjetlovodnih kabela i izgradnju priključnih točaka.
- Estonsko udruženje informacijskih tehnologija i telekomunikacija (ITL, Eesti Infotehnoloogia ja Telekommunikatsiooni Liit) ujedinjuje estonska IKT poduzeća, promiče njihovu suradnju, predstavlja svoja zajednička stajališta o razvoju širokopojasne mreže i djeluje kao centar kompetencija.
- Tijelo za informacijski sustav (RIA, Riigi Infosüsteemi Amet) provedbeno je tijelo za strukturnu pomoć Europske unije koje upravlja potporom Europskog fonda za regionalni razvoj u izgradnji širokopojasne backhaul mreže.
Glavni ciljevi razvoja širokopojasnog interneta
Digitalni program Estonije do 2030. donesen je 7. listopada 2021. Strategija je u skladu s ciljevima povezivosti gigabitnog društva. Opći je cilj strategije postizanje brzih, pouzdanih i cjenovno pristupačnih elektroničkih komunikacijskih veza u zemlji do 2030., bez obzira na lokaciju. Za provedbu vizije postavljena su tri konkretna cilja:
- digitalno upravljanje, tj. upotreba digitalnih rješenja u javnom sektoru,
- elektronička komunikacija, tj. povezivost, i
- nacionalna kibernetička sigurnost.
Do 2030. u Estoniji bi trebale biti dostupne ultrabrze, pouzdane i cjenovno pristupačne telekomunikacijske veze bez obzira na lokaciju, čime bi se omogućilo stvaranje i korištenje inovativnih usluga. Svi bi trebali imati pristup vezama od najmanje 100 Mbps koje se mogu povećati do 1 Gbps. Vlada će poduprijeti razvoj pristupnih mreža vrlo velikog kapaciteta u ruralnim područjima u kojima telekomunikacijske tvrtke ne ulažu u uvjetima tržišnog natjecanja.
Potpora će se dodijeliti a) uspostavi osnovne infrastrukture na glavnim prometnim koridorima u Estoniji, čime se omogućuje neprekinuta pokrivenost 5G mrežom, b) sigurnoj pokrivenosti odabranih stambenih i poslovnih područja s 5G mrežom i c) potrebnim pripremama za usvajanje 6G tehnologije kada relevantna tehnologija stigne na tržište.
Glavne mjere i financijski instrumenti za razvoj širokopojasnog interneta
Estonsko regulatorno tijelo za zaštitu potrošača i tehničko regulatorno tijelo (TTJA) izradilo je središnji alat za mapiranje (Aplikacija za pokrivenost komunikacija) o dostupnosti širokopojasnih usluga. Riječ je o interaktivnom portalu na kojem korisnici mogu dobiti informacije o dostupnosti širokopojasnih usluga u Estoniji.
Plan za oporavak i otpornost: Ukupno 208 milijuna EUR namijenjeno je digitalnim ciljevima. Očekuje se da će se potporom za uvođenje VHCN-ova u ruralnim područjima (treće područje „Digitalna država” s proračunom od 24,3 milijuna EUR) osigurati širi pristup internetskim uslugama. 8.000 lokacija mora biti opremljeno VHCN-om u okviru ovog ulaganja.
Projekt EstWin
Ministarstvo gospodarstva i komunikacija i Estonsko udruženje informacijskih tehnologija i telekomunikacija (ITL) osnovali su 2009. estonsku zakladu za razvoj širokopojasnog pristupa (ELASA) kako bi proveli projekt EstWin i svim stambenim kućama, poduzećima i nadležnim tijelima pružili priliku da se povežu na širokopojasnu mrežu sljedeće generacije brzinom prijenosa do 100 Mbps. Ta su ulaganja namijenjena poticanju komplementarnog uvođenja veza u zadnjim kilometrima od strane komercijalnih telekomunikacijskih operatora. Projektom je u ruralnim područjima i naseljima s manje od 10 000 stanovnika u ruralnim područjima i naseljima s manje od 10 000 stanovnika uvedeno približno 7 000 km mreža optičkih mreža u kojima prethodno nisu postojale optičke mreže i u kojima operatori prethodno nisu planirali instalirati te mreže. EstWin se, među ostalim, financira iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Implementirani i planirani dijelovi mreže vizualizirani su na internetskoj karti. Projekt EstWin bliži se završetku, backhaul mreža je gotovo dovršena, a tek mali dio jugoistočne Estonije ostaje pokriven.
Podaci o razvoju širokopojasnog interneta i tehnologijama u Estoniji
Za najnovije podatke o pokrivenosti širokopojasnim pristupom, pretplatama i penetracijama, pokrivenosti različitih širokopojasnih tehnologija i troškovima provjerite izvješća iz ljestvice i izvješća po državama članicama indeksa digitalnog gospodarstva i društva (DESI).
Dodjela spektra za bežični širokopojasni pristup
Pojedinosti o usklađenim dodjelama spektra potražite u Europskom opservatoriju za 5G.
Nacionalne publikacije i publikacije EU-a te dokumenti za medije
Engleski jezik
- Estonski digitalni program do 2030.
- Studija o nacionalnim planovima za širokopojasni pristup internetu
- Vodič za brzo ulaganje u širokopojasne mreže
- Izvješća i analize širokopojasne povezivosti
- Cijene mobilnog i fiksnog širokopojasnog pristupa u Europi
- Studija o širokopojasnoj pokrivenosti u Europi
- Estonija – izvješća po državama članicama o uspješnosti digitalizacije: povezivost, digitalne vještine, digitalne javne usluge i još mnogo toga
Estonski
Kontakt informacije
BCO Estonija (nacionalni ured za širokopojasne usluge): Estonsko Ministarstvo gospodarstva i komunikacija (MKM, Majandus-ja Kommunikatsiooniministeerium)
Adresa: Suur-Ameerika 1, 10129 Tallinn, Estonija Kontakt putem e-pošte Telefon: + 372 639 76 81 stranica
Tijelo za zaštitu potrošača i tehničko regulatorno tijelo (Tarbijakaitse ja Tehnilise Järelevalve Amet)
Adresa: Sõle 23 A, Tallinn 10614, Estonija Kontakt putem e-pošte Telefon: + 372 667 2000 Web stranica
Estonska zaklada za razvoj širokopojasnog pristupa (Eesti Lairiba Arenduse Sihtasutuse)
Adresa: Harju 6, 10130 Tallinn, Estonija Kontakt putem e-pošte Telefon: + 372 6310555 Web stranica
Estonsko udruženje informacijskih tehnologija i telekomunikacija (Eesti Infotehnoloogia ja Telekommunikatsiooni Liit)
Adresa: Lõõtsa 6, 11415 Tallinn, Estonija Kontakt putem e-pošte Telefon: + 372 6177 145 stranica
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika
Pronađite aktualne informacije o razvoju širokopojasnog interneta u svakoj zemlji, kao i nacionalne strategije i politike za razvoj širokopojasnog interneta.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Švedski nacionalni plan za širokopojasni pristup, donesen 2016., ima viziju potpuno povezane Švedske i ima ciljeve za mobilnu pokrivenost i za širokopojasne veze velike brzine za kućanstva i poduzeća.
Digitalna povezivost i uvođenje 5G mreže jedan su od deset strateških prioriteta španjolskog Digitalnog programa do 2025.
Ciljevi širokopojasnog pristupa Sloveniji u skladu su s ciljevima gigabitnog društva.
Slovačka je postavila dugoročni cilj da se svim kućanstvima omogući pristup ultrabrzom internetu do 2030.
Rumunjski plan za širokopojasni pristup usmjeren je na izgradnju nacionalne širokopojasne mreže kao prvi korak prema postizanju ciljeva povezivosti EU-a.
Cilj je programa Portugal Digital razvoj digitalne infrastrukture koja građanima omogućuje da iskoriste nove mogućnosti koje nude tehnologije.
Poljski nacionalni plan za širokopojasni pristup do 2025. u skladu je s ciljevima gigabitnog društva EU-a.
Sva kućanstva u Nizozemskoj trebala bi imati mogućnost pristupa širokopojasnim mrežama od najmanje 100 Mbps, a velika većina trebala bi iskoristiti 1 Gbps do 2023.
Malteška politika širokopojasnog pristupa tehnološki je neutralna i pogoduje konkurentnom tržišnom okruženju.
Razvoj komunikacijske infrastrukture s ciljem gigabitnog širokopojasnog pristupa u cijeloj zemlji jedan je od prioriteta luksemburškog vladinog programa.
Litva nastoji osigurati 100 Mbps do 2027. za ruralna područja te poduprijeti ciljeve gigabitnog društva do 2025.
Talijanska strategija za ultraširokopojasni pristup gigabitnom društvu ima za cilj osigurati gigabitnu povezivost za sve do 2026. godine.
Nacrtom nacionalne strategije digitalizacije Mađarske za razdoblje 2021. 2030. želi se postići cilj od 95 % kućanstava pokrivenih gigabitnim mrežama do 2030.
Grčka biblija o digitalnoj transformaciji za razdoblje 2020. 2025. ističe povezanost kao jednu od pet strateških osi i prepoznaje ciljeve gigabitnog društva za 2025.
Koalicijski sporazum iz 2021., digitalna strategija i gigabitna strategija njemačke savezne vlade za 2022. daju prednost nacionalnoj opskrbi FTTH i 5G mrežama.
Nacionalnim programom širokopojasnog pristupa France Très Haut Débit postavljen je cilj brzog širokopojasnog pristupa za sva kućanstva do 2022. i svjetlovodne mreže za sve do 2025.
Finska nadležna tijela daju prednost uvođenju svjetlovodne mreže temeljene na tržišnom natjecanju uz pomoć javnih sredstava za slabo pokrivena područja i savjeta lokalnim općinama o uvođenju širokopojasnih mreža.
Nizom političkih inicijativa usmjerenih na pokrivenost fiksnom i mobilnom širokopojasnom mrežom diljem zemlje podupiru se ciljevi danskog širokopojasnog pristupa. Vlada radi na tome da Danska postane predvodnik u digitalnom sektoru stvaranjem temelja za danska poduzeća za...
Nacionalnim planom za razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta, odobrenim u ožujku 2021., utvrđuje se strateški pristup Češke izgradnji VHCN-a.
Ciparskim planom za širokopojasni pristup utvrđeni su strateški ciljevi za razdoblje 2021. 2025. te su njime obuhvaćene zakonodavne i regulatorne intervencije te praktična potpora razvoju širokopojasne infrastrukture.
Hrvatski nacionalni plan za razvoj širokopojasnog pristupa za razdoblje 2021. 2027. odgovara ciljevima europskog gigabitnog društva za 2025. i djelomično digitalnim ciljevima za 2030.
Belgijska strategija širokopojasnog pristupa ugrađena je u širu strategiju politike Digitalna Belgija. Cilj je nacionalnog plana za fiksni i mobilni širokopojasni pristup ukloniti preostala bijela područja u kojima usluge velike brzine nisu dostupne. Smanjenjem troškova i...
Strategija za širokopojasni pristup Austriji usmjerena je na nacionalnu opskrbu gigabitnim vezama (fiksnim i mobilnim) do 2030.