
Sažetak razvoja širokopojasnog interneta u Mađarskoj
Nacionalna strategija digitalizacije za razdoblje 2021. – 2030. odobrena je 2021. Cilj mu je osigurati 95 % kućanstava gigabitnim mrežama, povećati digitalne vještine stanovništva, poduprijeti digitalizaciju poslovnih procesa i povećati upotrebu usluga e-uprave.
Nacionalna strategija i politika za širokopojasni pristup
Nadležna tijela
- Za strategije koje se odnose na uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije, uključujući politike širokopojasnog pristupa, odgovorno je Ministarstvo tehnologije i industrije (Technológiai és Ipari Minisztérium).
- Vladina agencija za razvoj informacijske tehnologije (KIFÜ) djeluje pod nadzorom Ministarstva tehnologije i industrije. Agencija upravlja projektima informacijske tehnologije koji se bave središnjom javnom upravom, a vodi ih Vlada, npr. Program Superbrzi internet, a djeluje kao nacionalni ured za širokopojasne kompetencije (BCO).
- Nacionalno tijelo za informiranje o medijima (Nemzeti Média- és Hírközlési Hatóság, NMHH) donosi propise o fiksnim i bežičnim elektroničkim komunikacijama te je odgovorno i za strategiju bežičnog širokopojasnog pristupa.
- Ministarstvo unutarnjih poslova (Belügyminisztérium)odgovorno je za pitanja e-uprave i uključeno je u pripremu nacionalne strategije digitalizacije za razdoblje 2021. – 2030.
Glavni ciljevi i mjere za razvoj širokopojasnog interneta
Mađarska nacionalna strategija digitalizacije za razdoblje 2021. – 2030. odobrena je u jesen 2021. Strategija se temelji na četiri stupa: digitalna infrastruktura, digitalne vještine, digitalno gospodarstvo i digitalno stanje. U njemu se utvrđuju sljedeći ciljevi koje treba ostvariti do 2030.:
- 95 % kućanstava pokrivenih gigabitnim mrežama,
- manje od 2 % udjela osoba bez digitalnih vještina u dobnoj skupini od 16 do 71 godine,
- više od 30 % postupaka u poduzećima digitalizirano je,
- 90 % stanovnika koristi usluge e-uprave.
U strategiji su opisane infrastrukturne, obrazovne i gospodarske mjere potpore. Kako bi se osigurala dostupnost žičane i bežične digitalne infrastrukture s odgovarajućom sposobnošću i kvalitetom usluga, strategijom se predviđa razvoj gigabitnih mreža, digitalne infrastrukture obrazovnih i visokih učilišta, daljnji razvoj nacionalne telekomunikacijske okosnice mreže, bežična komunikacija za profesionalne organizacije, širenje superračunalnih kapaciteta te poticanje razvoja 5G mreža.
Razvoj gigabitnih mreža uključivat će široke provedbene mjere:
- planiranje i provedba nacionalnog programa razvoja mreže „Gigabit Mađarska 2030.”, povezanog s 5G, kako bi do kraja 2030. bile dostupne internetske veze s brzinama od najmanje 1 Gbps,
- pojašnjenje zajedničkog korištenja infrastrukture i mreže u skladu s pravom tržišnog natjecanja i reguliranje pristupa optičkim i radijskim mrežama, posebno zajedničko korištenje pasivnih (i djelomično aktivnih) infrastrukturnih elemenata,
- prenošenje Europskog zakonika elektroničkih komunikacija u nacionalno zakonodavstvo,
- preispitivanje i, ako je potrebno, izmjenu pravila za izgradnju telekomunikacijskih mreža,
- ublažavanjem izvješćivanja i administrativnih opterećenja za pružatelje usluga,
- preispitivanje propisa o kvaliteti i zaštiti potrošača za komunikacijske usluge, preispitivanje normi, oblikovanje minimalnih zahtjeva,
- preispitivanje Uredbe o komunikacijama kako bi se bolje poduprli ciljevi politike povezani s digitalizacijom, mikro i makrorazinom konkurentnosti,
- ažuriranje nacionalnih normi za elektroničke komunikacijske mreže,
- pozicioniranje digitalnih mreža kao ključne infrastrukture za širu javnost.
Poticanje razvoja 5G mreža zahtijevat će daljnje višestruke mjere:
- jačanje i širenje aktivnosti Koalicije za 5G,
- pokretanje strateških sporazuma između pružatelja usluga i vlade kako bi se ubrzao najsuvremeniji razvoj fiksne i mobilne tehnologije te konvergirane tehnologije,
- razvoj programa potpore za istraživanje, razvoj i inovacije u skladu s razvojem digitalne infrastrukture, posebno 5G,
- razvoj 5G centra izvrsnosti Sveučilišta Széchenyi István,
- doprinos izgradnji 5G koridora EU-a,
- preliminarna analiza 6G tehnologije.
Nacionalni i regionalni financijski instrumenti za širokopojasni pristup internetu
- Krediti: Financijskim sredstvima iz Operativnog programa za gospodarski razvoj i inovacije (EDIOP/GINOP) za razdoblje 2014. – 2020. podupire se širenje javnih širokopojasnih mreža i širenje brzih veza. Nacionalna sredstva pomažu u širenju širokopojasnih mreža u nekonvergentnoj srednjomađarskoj regiji.
- Fondovi ESIF-a: U programima za razdoblje 2014. – 2020. procjenjuje se da će ulaganja u širokopojasne mreže velike brzine NGA, brzinom od 30 Mbps ili većom, dosegnuti 253 milijuna EUR. Dio proračuna za širokopojasni pristup trošit će se putem financijskih instrumenata.
- Superbrzi internetski program (SZIP): Većina projekata je implementirala FTTH (vlakna u dom), omogućujući gigabitne brzine. SZIP, koji se financira iz strukturnih fondova EU-a, namijenjen je pokrivanju gotovo 410 000 kućanstava, s mrežama koje pružaju širokopojasnu internetsku uslugu od najmanje 30 Mbps do 2023. Za područja koja nisu komercijalno održiva uspostavljen je program državnih potpora u iznosu od 250 milijuna EUR kako bi se osiguralo uvođenje širokopojasnog pristupa. Do kraja 2020. gotovo četvrtina milijuna kućanstava pokrivena je širokopojasnim pristupom od najmanje 30 Mbps putem SZIP-a.
Podaci o razvoju širokopojasnog interneta i tehnologijama u Mađarskoj
Za najnovije podatke o pokrivenosti širokopojasnim pristupom, pretplatama i penetracijama, pokrivenosti različitim širokopojasnim tehnologijama i troškovima, provjerite izvješća o pregledu stanja i izvješća za pojedine zemlje o Indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI).
Dodjela spektra za bežični širokopojasni pristup
Pojedinosti o usklađenim dodjelama spektra potražite u Europskom opservatoriju za 5G.
Publikacije i dokumenti za medije
Engleski jezik
- Studija o nacionalnim planovima za širokopojasni pristup internetu
- Vodič za brzo ulaganje u širokopojasne mreže
- Izvješća i analize širokopojasne povezivosti
- Cijene mobilnog i fiksnog širokopojasnog pristupa u Europi
- Studija o širokopojasnoj pokrivenosti u Europi
Mađarski
- Portal szelessav.net prikuplja i uspoređuje podatke o kvaliteti usluge na širokopojasnom internetu
- Szupergyors Internet program (SZIP)
- Nemzeti Digitalizációs Stratégia (NDS) 2021. – 2030.
Kontakt informacije
BCO Mađarska (nacionalni ured za širokopojasne usluge): Ministarstvo tehnologije i industrije, Državno tajništvo za informatiku
Adresa: Iskola u 13, Budimpešta, 1011 Mađarska Kontakt putem e-pošte Telefon: + 36 30 977 4707 Web stranica
Nacionalno tijelo za medije i informatiku (Nemzeti Média- és Hírközlési Hatóság)
Adresa: Ostrom u. 23 – 25, 1015 Budimpešta, Mađarska Kontakt putem e-pošte Telefon: + 36 1 4577100 Web stranica
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika
Pronađite aktualne informacije o razvoju širokopojasnog interneta u svakoj zemlji, kao i nacionalne strategije i politike za razvoj širokopojasnog interneta.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Švedski nacionalni plan za širokopojasni pristup, donesen 2016., ima viziju potpuno povezane Švedske i ima ciljeve za mobilnu pokrivenost i za širokopojasne veze velike brzine za kućanstva i poduzeća.
Digitalna povezivost i uvođenje 5G mreže jedan su od deset strateških prioriteta španjolskog Digitalnog programa do 2025.
Ciljevi širokopojasnog pristupa Sloveniji u skladu su s ciljevima gigabitnog društva.
Slovačka je postavila dugoročni cilj da se svim kućanstvima omogući pristup ultrabrzom internetu do 2030.
Rumunjski plan za širokopojasni pristup usmjeren je na izgradnju nacionalne širokopojasne mreže kao prvi korak prema postizanju ciljeva povezivosti EU-a.
Cilj je programa Portugal Digital razvoj digitalne infrastrukture koja građanima omogućuje da iskoriste nove mogućnosti koje nude tehnologije.
Poljski nacionalni plan za širokopojasni pristup do 2025. u skladu je s ciljevima gigabitnog društva EU-a.
Sva kućanstva u Nizozemskoj trebala bi imati mogućnost pristupa širokopojasnim mrežama od najmanje 100 Mbps, a velika većina trebala bi iskoristiti 1 Gbps do 2023.
Malteška politika širokopojasnog pristupa tehnološki je neutralna i pogoduje konkurentnom tržišnom okruženju.
Razvoj komunikacijske infrastrukture s ciljem gigabitnog širokopojasnog pristupa u cijeloj zemlji jedan je od prioriteta luksemburškog vladinog programa.
Litva nastoji osigurati 100 Mbps do 2027. za ruralna područja te poduprijeti ciljeve gigabitnog društva do 2025.
Talijanska strategija za ultraširokopojasni pristup gigabitnom društvu ima za cilj osigurati gigabitnu povezivost za sve do 2026. godine.
Grčka biblija o digitalnoj transformaciji za razdoblje 2020. 2025. ističe povezanost kao jednu od pet strateških osi i prepoznaje ciljeve gigabitnog društva za 2025.
Koalicijski sporazum iz 2021., digitalna strategija i gigabitna strategija njemačke savezne vlade za 2022. daju prednost nacionalnoj opskrbi FTTH i 5G mrežama.
Nacionalnim programom širokopojasnog pristupa France Très Haut Débit postavljen je cilj brzog širokopojasnog pristupa za sva kućanstva do 2022. i svjetlovodne mreže za sve do 2025.
Finska nadležna tijela daju prednost uvođenju svjetlovodne mreže temeljene na tržišnom natjecanju uz pomoć javnih sredstava za slabo pokrivena područja i savjeta lokalnim općinama o uvođenju širokopojasnih mreža.
Estonija je uspostavila osnovnu širokopojasnu pokrivenost diljem zemlje. U estonskoj digitalnoj agendi postavljeni su ambiciozni ciljevi za 2030.
Nizom političkih inicijativa usmjerenih na pokrivenost fiksnom i mobilnom širokopojasnom mrežom diljem zemlje podupiru se ciljevi danskog širokopojasnog pristupa. Vlada radi na tome da Danska postane predvodnik u digitalnom sektoru stvaranjem temelja za danska poduzeća za...
Nacionalnim planom za razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta, odobrenim u ožujku 2021., utvrđuje se strateški pristup Češke izgradnji VHCN-a.
Ciparskim planom za širokopojasni pristup utvrđeni su strateški ciljevi za razdoblje 2021. 2025. te su njime obuhvaćene zakonodavne i regulatorne intervencije te praktična potpora razvoju širokopojasne infrastrukture.
Hrvatski nacionalni plan za razvoj širokopojasnog pristupa za razdoblje 2021. 2027. odgovara ciljevima europskog gigabitnog društva za 2025. i djelomično digitalnim ciljevima za 2030.
Belgijska strategija širokopojasnog pristupa ugrađena je u širu strategiju politike Digitalna Belgija. Cilj je nacionalnog plana za fiksni i mobilni širokopojasni pristup ukloniti preostala bijela područja u kojima usluge velike brzine nisu dostupne. Smanjenjem troškova i...
Strategija za širokopojasni pristup Austriji usmjerena je na nacionalnu opskrbu gigabitnim vezama (fiksnim i mobilnim) do 2030.