Skip to main content
Shaping Europe’s digital future

Širokopojasni pristup u Mađarskoj

Nacrtom nacionalne strategije digitalizacije Mađarske za razdoblje 2021. 2030. želi se postići cilj od 95 % kućanstava pokrivenih gigabitnim mrežama do 2030.

    Zastava Mađarske

Sažetak razvoja širokopojasnog interneta u Mađarskoj

Nacionalna strategija digitalizacije za razdoblje 2021. – 2030. odobrena je 2021. Cilj mu je osigurati 95 % kućanstava gigabitnim mrežama, povećati digitalne vještine stanovništva, poduprijeti digitalizaciju poslovnih procesa i povećati upotrebu usluga e-uprave.

Nacionalna strategija i politika za širokopojasni pristup

Nadležna tijela

  • Za strategije koje se odnose na uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije, uključujući politike širokopojasnog pristupa, odgovorno je Ministarstvo tehnologije i industrije (Technológiai és Ipari Minisztérium).
  • Vladina agencija za razvoj informacijske tehnologije (KIFÜ) djeluje pod nadzorom Ministarstva tehnologije i industrije. Agencija upravlja projektima informacijske tehnologije koji se bave središnjom javnom upravom, a vodi ih Vlada, npr. Program Superbrzi internet, a djeluje kao nacionalni ured za širokopojasne kompetencije (BCO).
  • Nacionalno tijelo za informiranje o medijima (Nemzeti Média- és Hírközlési Hatóság, NMHH) donosi propise o fiksnim i bežičnim elektroničkim komunikacijama te je odgovorno i za strategiju bežičnog širokopojasnog pristupa.
  • Ministarstvo unutarnjih poslova (Belügyminisztérium)odgovorno je za pitanja e-uprave i uključeno je u pripremu nacionalne strategije digitalizacije za razdoblje 2021. – 2030.

Glavni ciljevi i mjere za razvoj širokopojasnog interneta

Mađarska nacionalna strategija digitalizacije za razdoblje 2021. – 2030. odobrena je u jesen 2021. Strategija se temelji na četiri stupa: digitalna infrastruktura, digitalne vještine, digitalno gospodarstvo i digitalno stanje. U njemu se utvrđuju sljedeći ciljevi koje treba ostvariti do 2030.:

  • 95 % kućanstava pokrivenih gigabitnim mrežama,
  • manje od 2 % udjela osoba bez digitalnih vještina u dobnoj skupini od 16 do 71 godine,
  • više od 30 % postupaka u poduzećima digitalizirano je,
  • 90 % stanovnika koristi usluge e-uprave.

U strategiji su opisane infrastrukturne, obrazovne i gospodarske mjere potpore. Kako bi se osigurala dostupnost žičane i bežične digitalne infrastrukture s odgovarajućom sposobnošću i kvalitetom usluga, strategijom se predviđa razvoj gigabitnih mreža, digitalne infrastrukture obrazovnih i visokih učilišta, daljnji razvoj nacionalne telekomunikacijske okosnice mreže, bežična komunikacija za profesionalne organizacije, širenje superračunalnih kapaciteta te poticanje razvoja 5G mreža.

Razvoj gigabitnih mreža uključivat će široke provedbene mjere:

  • planiranje i provedba nacionalnog programa razvoja mreže „Gigabit Mađarska 2030.”, povezanog s 5G, kako bi do kraja 2030. bile dostupne internetske veze s brzinama od najmanje 1 Gbps,
  • pojašnjenje zajedničkog korištenja infrastrukture i mreže u skladu s pravom tržišnog natjecanja i reguliranje pristupa optičkim i radijskim mrežama, posebno zajedničko korištenje pasivnih (i djelomično aktivnih) infrastrukturnih elemenata,
  • prenošenje Europskog zakonika elektroničkih komunikacija u nacionalno zakonodavstvo,
  • preispitivanje i, ako je potrebno, izmjenu pravila za izgradnju telekomunikacijskih mreža,
  • ublažavanjem izvješćivanja i administrativnih opterećenja za pružatelje usluga,
  • preispitivanje propisa o kvaliteti i zaštiti potrošača za komunikacijske usluge, preispitivanje normi, oblikovanje minimalnih zahtjeva,
  • preispitivanje Uredbe o komunikacijama kako bi se bolje poduprli ciljevi politike povezani s digitalizacijom, mikro i makrorazinom konkurentnosti,
  • ažuriranje nacionalnih normi za elektroničke komunikacijske mreže,
  • pozicioniranje digitalnih mreža kao ključne infrastrukture za širu javnost.

Poticanje razvoja 5G mreža zahtijevat će daljnje višestruke mjere:

  • jačanje i širenje aktivnosti Koalicije za 5G,
  • pokretanje strateških sporazuma između pružatelja usluga i vlade kako bi se ubrzao najsuvremeniji razvoj fiksne i mobilne tehnologije te konvergirane tehnologije,
  • razvoj programa potpore za istraživanje, razvoj i inovacije u skladu s razvojem digitalne infrastrukture, posebno 5G,
  • razvoj 5G centra izvrsnosti Sveučilišta Széchenyi István,
  • doprinos izgradnji 5G koridora EU-a,
  • preliminarna analiza 6G tehnologije.

Nacionalni i regionalni financijski instrumenti za širokopojasni pristup internetu

  • Krediti: Financijskim sredstvima iz Operativnog programa za gospodarski razvoj i inovacije (EDIOP/GINOP) za razdoblje 2014. – 2020. podupire se širenje javnih širokopojasnih mreža i širenje brzih veza. Nacionalna sredstva pomažu u širenju širokopojasnih mreža u nekonvergentnoj srednjomađarskoj regiji.
  • Fondovi ESIF-a: U programima za razdoblje 2014. – 2020. procjenjuje se da će ulaganja u širokopojasne mreže velike brzine NGA, brzinom od 30 Mbps ili većom, dosegnuti 253 milijuna EUR. Dio proračuna za širokopojasni pristup trošit će se putem financijskih instrumenata.
  • Superbrzi internetski program (SZIP): Većina projekata je implementirala FTTH (vlakna u dom), omogućujući gigabitne brzine. SZIP, koji se financira iz strukturnih fondova EU-a, namijenjen je pokrivanju gotovo 410 000 kućanstava, s mrežama koje pružaju širokopojasnu internetsku uslugu od najmanje 30 Mbps do 2023. Za područja koja nisu komercijalno održiva uspostavljen je program državnih potpora u iznosu od 250 milijuna EUR kako bi se osiguralo uvođenje širokopojasnog pristupa. Do kraja 2020. gotovo četvrtina milijuna kućanstava pokrivena je širokopojasnim pristupom od najmanje 30 Mbps putem SZIP-a.

Podaci o razvoju širokopojasnog interneta i tehnologijama u Mađarskoj

Za najnovije podatke o pokrivenosti širokopojasnim pristupom, pretplatama i penetracijama, pokrivenosti različitim širokopojasnim tehnologijama i troškovima, provjerite izvješća o pregledu stanja i izvješća za pojedine zemlje o Indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI).

Dodjela spektra za bežični širokopojasni pristup

Pojedinosti o usklađenim dodjelama spektra potražite u Europskom opservatoriju za 5G.

Publikacije i dokumenti za medije

Engleski jezik

Mađarski

Kontakt informacije

BCO Mađarska (nacionalni ured za širokopojasne usluge): Ministarstvo tehnologije i industrije, Državno tajništvo za informatiku

Adresa: Iskola u 13, Budimpešta, 1011 Mađarska Kontakt putem e-pošte Telefon: + 36 30 977 4707 Web stranica

Nacionalno tijelo za medije i informatiku (Nemzeti Média- és Hírközlési Hatóság)

Adresa: Ostrom u. 23 – 25, 1015 Budimpešta, Mađarska Kontakt putem e-pošte Telefon: + 36 1 4577100 Web stranica

Najnovije vijesti

Zeleno svjetlo za IRIS²: satelitski širokopojasni pristup za ruralna i udaljena područja

Vijeće EU-a usvojilo je 7. ožujka 2023. (Infrastruktura za otpornost, međusobnu povezanost i sigurnost putem satelita) IRIS² i dalo konačno zeleno svjetlo za novu satelitsku konstelaciju EU-a.

Povezani sadržaj

Šira slika

Širokopojasni pristup u državama članicama EU-a

Pronađite aktualne informacije o razvoju širokopojasnog interneta u svakoj zemlji, kao i nacionalne strategije i politike za razvoj širokopojasnog interneta.

Pogledajte i sljedeći sadržaj

Širokopojasni pristup u Švedskoj

Švedski nacionalni plan za širokopojasni pristup, donesen 2016., ima viziju potpuno povezane Švedske i ima ciljeve za mobilnu pokrivenost i za širokopojasne veze velike brzine za kućanstva i poduzeća.

Širokopojasni pristup u Rumunjskoj

Rumunjski plan za širokopojasni pristup usmjeren je na izgradnju nacionalne širokopojasne mreže kao prvi korak prema postizanju ciljeva povezivosti EU-a.

Širokopojasni pristup u Portugalu

Cilj je programa Portugal Digital razvoj digitalne infrastrukture koja građanima omogućuje da iskoriste nove mogućnosti koje nude tehnologije.

Širokopojasni pristup u Nizozemskoj

Sva kućanstva u Nizozemskoj trebala bi imati mogućnost pristupa širokopojasnim mrežama od najmanje 100 Mbps, a velika većina trebala bi iskoristiti 1 Gbps do 2023.

Širokopojasni pristup u Luksemburgu

Razvoj komunikacijske infrastrukture s ciljem gigabitnog širokopojasnog pristupa u cijeloj zemlji jedan je od prioriteta luksemburškog vladinog programa.

Širokopojasni pristup u Italiji

Talijanska strategija za ultraširokopojasni pristup gigabitnom društvu ima za cilj osigurati gigabitnu povezivost za sve do 2026. godine.

Širokopojasni pristup u Grčkoj

Grčka biblija o digitalnoj transformaciji za razdoblje 2020. 2025. ističe povezanost kao jednu od pet strateških osi i prepoznaje ciljeve gigabitnog društva za 2025.

Širokopojasni pristup u Njemačkoj

Koalicijski sporazum iz 2021., digitalna strategija i gigabitna strategija njemačke savezne vlade za 2022. daju prednost nacionalnoj opskrbi FTTH i 5G mrežama.

Širokopojasni pristup u Francuskoj

Nacionalnim programom širokopojasnog pristupa France Très Haut Débit postavljen je cilj brzog širokopojasnog pristupa za sva kućanstva do 2022. i svjetlovodne mreže za sve do 2025.

Širokopojasni pristup u Finskoj

Finska nadležna tijela daju prednost uvođenju svjetlovodne mreže temeljene na tržišnom natjecanju uz pomoć javnih sredstava za slabo pokrivena područja i savjeta lokalnim općinama o uvođenju širokopojasnih mreža.

Širokopojasni pristup u Estoniji

Estonija je uspostavila osnovnu širokopojasnu pokrivenost diljem zemlje. U estonskoj digitalnoj agendi postavljeni su ambiciozni ciljevi za 2030.

Širokopojasni pristup u Danskoj

Nizom političkih inicijativa usmjerenih na pokrivenost fiksnom i mobilnom širokopojasnom mrežom diljem zemlje podupiru se ciljevi danskog širokopojasnog pristupa. Vlada radi na tome da Danska postane predvodnik u digitalnom sektoru stvaranjem temelja za danska poduzeća za...

Širokopojasni pristup na Cipru

Ciparskim planom za širokopojasni pristup utvrđeni su strateški ciljevi za razdoblje 2021. 2025. te su njime obuhvaćene zakonodavne i regulatorne intervencije te praktična potpora razvoju širokopojasne infrastrukture.

Širokopojasni pristup u Hrvatskoj

Hrvatski nacionalni plan za razvoj širokopojasnog pristupa za razdoblje 2021. 2027. odgovara ciljevima europskog gigabitnog društva za 2025. i djelomično digitalnim ciljevima za 2030.

Širokopojasni pristup u Belgiji

Belgijska strategija širokopojasnog pristupa ugrađena je u širu strategiju politike Digitalna Belgija. Cilj je nacionalnog plana za fiksni i mobilni širokopojasni pristup ukloniti preostala bijela područja u kojima usluge velike brzine nisu dostupne. Smanjenjem troškova i...