Sažetak razvoja širokopojasnog pristupa u Mađarskoj
Nacionalna strategija digitalizacije za razdoblje 2021. – 2030. odobrena je 2021. Cilj mu je osigurati gigabitne mreže za 95 % kućanstava, povećati digitalne vještine stanovništva, poduprijeti digitalizaciju poslovnih procesa i povećati upotrebu usluga e-uprave.
Nacionalna strategija i politika za širokopojasni pristup internetu
Odgovorna tijela
- Strategije koje se odnose na upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije, uključujući politike širokopojasnog pristupa, u nadležnosti su Ministarstva tehnologije i industrije (Technológiai és Ipari Minisztérium).
- Vladina agencija za razvoj informacijske tehnologije (KIFÜ) djeluje pod nadzorom Ministarstva tehnologije i industrije. Agencija upravlja IT projektima koji se bave središnjom javnom upravom, a vodi je vlada, npr. programom Superbrzi internet i djeluje kao nacionalni ured za širokopojasne usluge (BCO).
- Nacionalno tijelo za informiranje o medijima (Nemzeti Média- és Hírközlési Hatóság, NMHH) donosi propise o fiksnim i bežičnim elektroničkim komunikacijama te je odgovorno i za strategiju bežičnog širokopojasnog pristupa.
- Ministarstvo unutarnjih poslova (Belügyminisztérium)odgovorno je za pitanja e-uprave i bilo je uključeno u pripremu nacionalne strategije digitalizacije za razdoblje 2021.
Glavni ciljevi i mjere za razvoj širokopojasnog pristupa
Mađarska nacionalna strategija digitalizacije za razdoblje 2021. – 2030. odobrena je u jesen 2021. Strategija se temelji na četiri stupa: digitalna infrastruktura, digitalne vještine, digitalno gospodarstvo i digitalna država. U njemu se utvrđuju sljedeći ciljevi koje treba ostvariti do 2030.:
- 95 % kućanstava obuhvaćenih gigabitnim mrežama,
- manje od 2 % udjela osoba bez digitalnih vještina u dobnoj skupini od 16 do 71 godine,
- više od 30 % postupaka u poduzećima digitalizirano je,
- 90 % stanovnika koristi usluge e-uprave.
U strategiji su opisane infrastrukturne, obrazovne i gospodarske mjere potpore. Kako bi se osigurala dostupnost žičane i bežične digitalne infrastrukture s odgovarajućom sposobnošću i kvalitetom usluga, strategijom se predviđa razvoj gigabitnih mreža, digitalne infrastrukture obrazovnih i visokih učilišta, daljnji razvoj nacionalne telekomunikacijske okosnice mreže, bežična komunikacija za profesionalne organizacije, širenje superračunalnih kapaciteta te poticanje razvoja 5G mreža.
Razvoj gigabitnih mreža uključivat će široke provedbene mjere:
- planiranje i provedba nacionalnog programa razvoja mreže „Gigabit Hungary 2030”, povezanog s 5G, kako bi do kraja 2030. bile dostupne internetske veze s brzinom od najmanje 1 Gbps,
- pojašnjenje dijeljenja infrastrukture i mreže u okviru prava tržišnog natjecanja i reguliranje pristupa optičkim i radijskim mrežama, posebno dijeljenje pasivnih (i djelomično aktivnih) infrastrukturnih elemenata,
- prenošenje Europskog zakonika elektroničkih komunikacija u nacionalno pravo,
- preispitivanje i, prema potrebi, izmjena pravila za izgradnju telekomunikacijskih mreža,
- olakšavanje izvješćivanja i administrativnog opterećenja za pružatelje usluga,
- preispitivanje propisa o kvaliteti i zaštiti potrošača za komunikacijske usluge, preispitivanje normi, oblikovanje minimalnih zahtjeva,
- preispitivanje Uredbe o komunikacijama kako bi se bolje poduprli ciljevi politike povezani s digitalizacijom, mikrokonkurentnošću i konkurentnošću na makrorazini,
- ažuriranje nacionalnih normi za elektroničke komunikacijske mreže,
- pozicioniranje digitalnih mreža kao ključne infrastrukture za širu javnost.
Poticanje razvoja 5G mreža zahtijevat će daljnje višestruke mjere:
- jačanje i širenje aktivnosti Koalicije za 5G,
- pokretanje strateških sporazuma između pružatelja usluga i vlade kako bi se ubrzao najsuvremeniji razvoj fiksne i mobilne i konvergirane tehnologije,
- razvoj programa potpore za istraživanje, razvoj i inovacije u skladu s razvojem digitalne infrastrukture, posebno 5G,
- razvoj 5G centra izvrsnosti Sveučilišta Széchenyi István,
- doprinos izgradnji 5G koridora EU-a,
- preliminarna analiza 6G tehnologije.
Nacionalni i regionalni financijski instrumenti za širokopojasni pristup internetu
- Krediti: Za razdoblje 2014. – 2020. financijska sredstva iz Operativnog programa za gospodarski razvoj i inovacije (EDIOP/GINOP) podupiru širenje javnih širokopojasnih mreža i širenje veza velike brzine. Nacionalni fondovi pomažu u širenju širokopojasnih mreža u nekonvergentnoj srednjougarskoj regiji.
- ESIF fondovi: U programima za razdoblje 2014. – 2020. procjenjuje se da će ulaganja u širokopojasne mreže velike brzine, brzine od 30 Mbps ili veće, dosegnuti 253 milijuna EUR. Dio proračuna za širokopojasni pristup potrošit će se putem financijskih instrumenata.
- Superbrzi internetski program (SZIP): Većina projekata implementirala FTTH (vlakna u dom), omogućujući gigabitne brzine. SZIP, koji se financira iz strukturnih fondova EU-a, namijenjen je pokrivanju gotovo 410,000 kućanstava, s mrežama koje pružaju najmanje 30 Mbps širokopojasne internetske usluge do 2023. Za područja koja nisu komercijalno održiva uspostavljen je program državnih potpora u vrijednosti od 250 milijuna EUR kako bi se osiguralo uvođenje širokopojasnog pristupa internetu. Do kraja 2020. gotovo četvrtina milijuna kućanstava bila je pokrivena širokopojasnim pristupom od najmanje 30 Mbps putem SZIP-a.
- U okviru mađarskog plana za oporavak i otpornost 30 % sredstava dodijeljenih za digitalne mjere (1,7 milijardi EUR). Plan uključuje sveobuhvatan paket za promicanje digitalne transformacije gospodarstva i društva. Većina sastavnica sadržava mjere za digitalnu tranziciju. Planiraju se znatne mjere za poboljšanje digitalne opreme i vještina u osnovnom, strukovnom i visokom obrazovanju. Plan sadržava mjere povezane s digitalizacijom javne uprave te zdravstvenog, prometnog i energetskog sektora.
Podaci o razvoju širokopojasnog pristupa i tehnologijama u Mađarskoj
Za najnovije podatke o pokrivenosti širokopojasnom mrežom, pretplatama i prodorima, pokrivenosti različitim širokopojasnim tehnologijama i troškovima provjerite izvješća iz tablice pokazatelja i izvješća za pojedine zemlje o indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI).
Dodjela spektra za bežični širokopojasni pristup
Pojedinosti o usklađenim dodjelama spektra potražite u Europskom opservatoriju za 5G.
Publikacije i dokumenti za medije
Engleski
- Studija o nacionalnim planovima za širokopojasni pristup
- Vodič za ulaganja u širokopojasne mreže velikih brzina
- Izvješća o širokopojasnoj povezivosti i analize
- Cijene mobilnih i fiksnih širokopojasnih usluga u Europi
- Studija o širokopojasnoj pokrivenosti u Europi
Mađarski
- Portal szelessav.net prikupljanje i uspoređivanje podataka o kvaliteti usluge na širokopojasnom internetu
- Internetski program Szupergyors (SZIP)
- Nemzeti Digitalizációs Stratégia (NDS) za razdoblje 2021. – 2030.
Podaci za kontakt
BCO Mađarska (nacionalni ured za širokopojasne usluge): Ministarstvo tehnologije i industrije, Državno tajništvo za infokomunikaciju
Adresa: Iskola u. 13, Budimpešta, 1011 Mađarska
Kontakt putem e-pošte
Telefon: + 36 30 977 4707 web stranica
Nacionalno tijelo za medije i informiranje (Nemzeti Média- és Hírközlési Hatóság)
Adresa: Ostrom u. 23 – 25, 1015 Budimpešta, Mađarska
Kontakt putem e-pošte
Telefon: + 36 1 4577100 Web stranica
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika
Pronađite aktualne informacije o razvoju širokopojasnog interneta u svakoj zemlji, kao i nacionalne strategije i politike za razvoj širokopojasnog interneta.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Švedski nacionalni plan za širokopojasni pristup, donesen 2016., ima viziju potpuno povezane Švedske i ima ciljeve za mobilnu pokrivenost i za širokopojasne veze velike brzine za kućanstva i poduzeća.
Digitalna povezivost i uvođenje 5G mreža među deset su strateških prioriteta španjolske agende Digitalna 2025.
Slovenija se odlučuje za tehnološku neutralnost i tržišnu dinamiku u razvoju širokopojasnih mreža, posebno tržišnog natjecanja koje se temelji na infrastrukturi i uslugama.
Slovačka je postavila dugoročni cilj da se svim kućanstvima omogući pristup ultrabrzom internetu do 2030.
Rumunjska se usredotočuje na izgradnju nacionalne širokopojasne mreže kao korak prema postizanju ciljeva EU-a u pogledu povezivosti.
Program Portugal Digital i Nacionalna strategija za povezivost elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta za razdoblje 2023. – 2030. oblikuju razvoj digitalne infrastrukture u Portugalu.
Poljski nacionalni plan za širokopojasni pristup do 2025. u skladu je s ciljevima gigabitnog društva EU-a.
Sva kućanstva u Nizozemskoj trebala bi imati mogućnost pristupa širokopojasnim mrežama od najmanje 100 Mbps, a velika većina trebala bi iskoristiti 1 Gbps do 2023.
Malteška politika širokopojasnog pristupa tehnološki je neutralna i pogoduje konkurentnom tržišnom okruženju.
Razvoj komunikacijske infrastrukture s ciljem gigabitnog širokopojasnog pristupa u cijeloj zemlji jedan je od prioriteta u vladinom programu Luksemburga.
Cilj je Litve osigurati 100 Mbps za ruralna područja do 2027. te poduprijeti ciljeve gigabitnog društva do 2025.
Latvija podupire ciljeve gigabitnog društva i ima za cilj 100 Mbps, koji se može nadograditi na gigabit, za urbana i ruralna područja, kao i pokrivenost 5G mrežom za sva velika urbana područja.
Talijanska strategija za ultraširokopojasni pristup gigabitnom društvu ima za cilj osigurati gigabitnu povezivost za sve do 2026. godine.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za Irsku predviđa se da će do 2026. svi prostori u Irskoj imati pristup širokopojasnom internetu velike brzine.
Nacionalnim planom za širokopojasni pristup za razdoblje 2021. 2027. promiče se upotreba fiksnih mreža vrlo velikog kapaciteta i 5G mreža. U grčkoj Bibliji o digitalnoj transformaciji za razdoblje 2020. 2025. povezivost se ističe kao jedna od pet strateških osi i uzima u obzir...
Koalicijski sporazum iz 2021., digitalna strategija i gigabitna strategija njemačke savezne vlade za 2022. daju prednost nacionalnoj opskrbi FTTH i 5G mrežama.
Nacionalnim programom širokopojasnog pristupa France Très Haut Débit postavljen je cilj brzog širokopojasnog pristupa za sva kućanstva do 2022. i svjetlovodne mreže za sve do 2025.
Finska nadležna tijela zalažu se za uvođenje svjetlovodne mreže koja se temelji na tržišnom natjecanju, uz pomoć javnih sredstava za područja s nedostatnom opskrbom i savjetovanje lokalnih općina o tome kako uvesti širokopojasne mreže.
Estonija je uspostavila osnovnu širokopojasnu pokrivenost u cijeloj zemlji. Estonskim Digitalnim programom postavljaju se ambiciozni ciljevi za 2030.
Brojnim političkim inicijativama usmjerenima na pokrivenost fiksnim i mobilnim širokopojasnim pristupom na nacionalnoj razini podupiru se danski ciljevi širokopojasnog pristupa internetu. Vlada radi na tome da Danska postane digitalni predvodnik stvaranjem temelja za danska...
Nacionalnim planom za razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta, odobrenim u ožujku 2021., utvrđuje se strateški pristup Češke izgradnji VHCN-a.
Ciparskim planom za širokopojasni pristup utvrđeni su strateški ciljevi za razdoblje 2021. 2025. te su njime obuhvaćene zakonodavne i regulatorne intervencije te praktična potpora razvoju širokopojasne infrastrukture.
Hrvatski nacionalni plan za razvoj širokopojasnog pristupa za razdoblje 2021. 2027. odgovara ciljevima europskog gigabitnog društva za 2025. i djelomično digitalnim ciljevima za 2030.
Belgijska strategija za širokopojasni pristup uključena je u širu strategiju politike Digitalna Belgija. Cilj je nacionalnog plana za fiksni i mobilni širokopojasni pristup ukloniti preostala bijela područja u kojima usluge velike brzine nisu dostupne. Smanjenjem troškova i...
Austrijska strategija za širokopojasni pristup usmjerena je na opskrbu gigabitnih priključaka (fiksnih i mobilnih) na nacionalnoj razini do 2030.