Širokopojasni pristup: Definicija plana

Nacionalni i regionalni tvorci politika pozvani su da planiraju ulaganja kako bi podržali glavne ciljeve politike regionalnog ili ruralnog razvoja. Stoga bi plan za širokopojasni pristup trebalo politički podržati i u skladu s ciljevima regionalne politike.

Planiranje širokopojasnog pristupa uključuje razmatranja o održivom gospodarskom rastu u različitim sektorima (npr. zdravstvo, obrazovanje i administracija), uslugama jednakog pristupa, inovativnoj motivaciji i koristima digitalnih usluga za građane. Nadalje, povezivost velike brzine utječe na druge programe politika, npr. pametne gradove, telemedicinu, obrazovanje i pametne energetske mreže. Za sastavljanje plana širokopojasnog pristupa potrebno je uzeti u obzir:

• ciljevi regionalnog društveno-gospodarskog razvoja u sljedeća dva desetljeća;
• očekivani doprinos brze širokopojasne mreže postizanju tih ciljeva;
• potražnju za digitalnim uslugama koje se temelje na povezivosti velike brzine;
• probleme koje treba riješiti kako bi se olakšala uporaba širokopojasnog interneta;
• prednosti širokopojasnog interneta za lokalno stanovništvo i društvo u cjelini.

Potpora izradi plana za širokopojasni pristup – objedinjavanje i udruživanje s drugim općinama i regijama

Razvoj širokopojasnog interneta zahtijeva detaljnu tehničku i pravnu stručnost, koja se može provoditi samo uz velike napore u pojedinim općinama i regijama. Stoga je ključno usredotočiti se na pojedinačne interese i prevladati strukture malih razmjera. Suradnja sa susjedima diljem općinskih, okružnih, županijskih i državnih granica u planiranju i uvođenju širokopojasnog pristupa stoga ima odlučujuće koristi:

• ostvarene su ekonomije razmjera;
• ugovorna moć stječe se kada govorite jednim glasom kao jedinstvena kontaktna točka;
• integrirana infrastruktura olakšava iznajmljivanje svjetlovodnih vlakana (mogu se nuditi duge kontinuirane veze, a ne kratke nepovezane dionice), čime se povećava potencijal prihoda;
• postići će se visokokvalitetni internet po pristupačnim cijenama;
• razmjena znanja u području tehnologije i pravnih uvjeta;
• korištenje sinergija u pogledu planiranja, financiranja, uvođenja, zakupa i rada mreže;
• uzajamnom upotrebom savjetodavne podrške nepristranih stručnjaka pridonosi se uspjehu velikih projekata.

Utvrđivanje potreba za ulaganjima

Vaš plan za širokopojasni pristup trebao bi uključivati analizu tržišta i infrastrukture stanja širokopojasne mreže u vašoj regiji kako bi se utvrdila područja za intervenciju i utvrdili mogući troškovi. Ključna pitanja koja treba riješiti uključuju:

• analiza socioekonomskih i demografskih obilježja teritorija;
• javne usluge koje će se pružati (isključivo) na internetu u sljedećih 5 do 15 godina;
• trenutačnu pokrivenost, kvalitetu i cijenu širokopojasnog pristupa;
• postizanje pokrivenosti širokopojasnim mrežama NGN u regiji, ako se ne intervenira;
• tržišno natjecanje za širokopojasne usluge u regiji;
• mješavinu komunalne infrastrukture u javnom vlasništvu i druge komunalne infrastrukture;
• topografske specifičnosti koje povećavaju troškove ili određuju tehnologiju, kao što su područja prirodne zaštite ili vrlo osjetljiva područja u središtu grada;
• uloga lokalnih zajednica i inicijativa odozdo prema gore u doprinosu ulaganjima.

Definiranje ciljeva

U planu za širokopojasni pristup trebali bi se definirati konkretni ciljevi za širokopojasnu pokrivenost i postizanje veće kvalitete života u regiji, npr.:

• postotak stanovništva/kućanstava s pristupom širokopojasnom internetu velike brzine u 2025. i 2030.;
• kvaliteta potrebne infrastrukture u sljedećih 5 do 15 godina;
• nadogradnja nove infrastrukture u sljedećih 10 do 20 godina.

Utvrđivanje dionika i uspostava suradnje

Plan za širokopojasni internet kojim se stvaraju pravi uvjeti i poticaji za niz relevantnih dionika za sudjelovanje u projektu moći će bolje iskoristiti resurse, kompetencije i imovinu prisutne u regiji te će u konačnici imati veće izglede za uspjeh.

Relevantni dionici su:

• financijski i institucijski partneri;
• mrežni operateri i pružatelji usluga (zainteresirani za prodaju usluga putem mreže);
• udruge građana, lokalna poduzeća, poduzeća za stanovanje;
• druga poduzeća koja posjeduju infrastrukturu (posebno vlaknaste veze ili priključke na zadnji kilometar s krajnjim korisnikom);
• ostala telekomunikacijska poduzeća koja su voljna iznajmljivati tamna vlakna, npr. operatori 4G/5G/6G;
• operatori kabelske televizije, pružatelji usluga i svi drugi operatori kojima je potrebna pomoć;
• netelekomska poduzeća koja žele unajmiti tamna vlakna za vlastite potrebe;
• dionici koji pružaju socijalnu korist putem naprednih socijalnih usluga IKT-a te pokazuju najveće potencijalne korisnike nove širokopojasne mreže (npr. bolnice, škole, poduzeća za starije osobe i socijalno stanovanje, policija, sigurnost, vojska, hitne službe itd.);
• dionici s izravnim pristupom privatnim krajnjim korisnicima (npr. vlasništvo nad imovinom ili udruženja);
• institucionalni dionici za regulaciju i potporu (npr. administrativni službenici, općine, nacionalne vlade i vlade EU-a, nacionalna regulatorna tijela za telekomunikacije, regulatorna tijela EU-a i tijela za dodjelu bespovratnih sredstava).

Uzimajući u obzir cjelokupnu društveno-ekonomsku sliku, sredstva širokopojasnog pristupa i kontekst politike za vašu regiju, morate donijeti četiri ključna strateška odabira u odnosu na: infrastruktura i tehnologija, model ulaganja, poslovni model i financiranje. Posljednji korak bio bi izrada konkretnog akcijskog plana.

Dodatne pojedinosti i primjere potražite u Vodiču za ulaganja u širokopojasne mreže.