Agilna digitalna pravila za EU

Kako bi se potaknula konkurentnost Europske unije, Komisija se zalaže za odvažan smjer pojednostavnjenja i konsolidacije digitalnih pravila.

Što je digitalni pravilnik?

Digitalna pravila, poznata i kao „digitalna pravna stečevina”, dio su zakonodavstva EU-a kojim se uređuju digitalne tehnologije u nastajanju, kibersigurnost, internetske platforme i elektroničke komunikacije. Riječ je o skupu pravila kojima se podupiru inovacije, promiče pošteno tržišno natjecanje, štite potrošači, osigurava privatnost podataka i rješavaju izazovi koji proizlaze iz digitalne tranzicije.

Taj skup pravila postoji kako bi se zaštitile naše europske vrijednosti i standardi. Međutim, kako je narasla kako bi držala korak s tehnološkim i inovacijskim okruženjem, naša su poduzeća izložena visokim troškovima usklađivanja, a u nekim slučajevima i pravnoj nesigurnosti.

Zašto je potrebno revidirati digitalna pravila?

U Draghijevom izvješću za 2024. deficit konkurentnosti EU-a djelomično se pripisuje administrativnom opterećenju i regulatornim nedosljednostima. Konkretno, u izvješću se ističe da regulatorno okruženje previše ograničava inovacije, posebno u digitalnom sektoru, te otežava rast europskih novoosnovanih poduzeća.

Za mandat za razdoblje 2024. 2029. Komisija se obvezala ukloniti nedostatke utvrđene u Draghijevom izvješću i uložila napore u pojednostavnjenje.

Što je Digitalni omnibus?

Digitalna skupna uredba koju je Komisija donijela u studenome 2025. ima oblik dviju različitih predloženih uredbi:

Digitalna skupna uredba o podacima, kibersigurnosti i pravilima o privatnosti

Primjeri predloženih revizija postojećih pravila:

Jedinstvena ulazna točka za sva izvješća o kibersigurnosnim incidentima i povredama podataka
Spajanje odredbi Akta o upravljanju podacima, Direktive o otvorenim podacima i Uredbe o slobodnom protoku neosobnih podataka u jedinstveni, restrukturirani Akt o podacima
Stavljanje izvan snage „Uredbe P2B” (Uredba o odnosima platformi i poduzeća), čije su odredbe djelomično postale suvišne Aktom o digitalnim uslugama

Pročitajte sve predložene regulatorne revizije Digitalne skupne uredbe

Digitalni skup o umjetnoj inteligenciji

U Digitalnoj skupnoj uredbi o umjetnoj inteligenciji predlaže se niz ciljanih izmjena Akta o umjetnoj inteligenciji, uključujući:

Usklađivanje roka za primjenu visokorizičnih obveza s dostupnošću povezanih standarda i alata za potporu
Proširenje određenih pojednostavnjenja odobrenih MSP-ovima
Racionalizacija upravljanja davanjem većeg nadzora Uredu za umjetnu inteligenciju

Pročitajte sve predložene izmjene Akta o umjetnoj inteligenciji

Digitalni paket

Digitalna skupna uredba iz studenoga sadržava dva dodatna prijedloga usklađena s programom skupne uredbe koji pogoduje poslovanju, a svi zajedno čine „digitalni paket”:

Strategija Unije za podatke za poboljšanje pristupa prvorazrednim podacima
Europske poslovne lisnice za pojednostavnjenje papirologije i olakšavanje poslovanja u državama članicama EU-a

Nove mjere za pojednostavnjenje usklađenosti s pravilima EU-a o kibersigurnosti

Komisija je 20. siječnja 2026. predložila novi paket za kibersigurnost kako bi se dodatno ojačala otpornost i sposobnosti EU-a u području kibersigurnosti s obzirom na te sve veće prijetnje, uključujući izmjene Direktive NIS2.

Tim se mjerama nastoji pojednostavniti usklađenost s pravilima EU-a o kibersigurnosti i zahtjevima za upravljanje rizicima za poduzeća koja posluju u EU-u. Izmjenama će se pojednostavniti pravila o nadležnosti, pojednostavniti prikupljanje podataka o napadima ucjenjivačkim softverom i olakšati nadzor prekograničnih subjekata s pojačanom koordinacijskom ulogom ENISA-e. Time će se olakšati usklađenost za 28.700 poduzeća, uključujući 6.200 mikropoduzeća i malih poduzeća.

Cilj je revidiranog Akta o kibersigurnosti i smanjiti rizike u lancu opskrbe IKT-om u EU-u za dobavljače iz trećih zemalja koji su zabrinuti u pogledu kibersigurnosti. Njome se uspostavlja pouzdani okvir za sigurnost lanca opskrbe IKT-a primjenom usklađenog i proporcionalnog pristupa koji se temelji na riziku. Nedavni kibersigurnosni incidenti ukazali su na velike rizike od ranjivosti u lancima opskrbe IKT-a, koji su ključni za ključne usluge i infrastrukturu.

Kako se Komisija približava modernizaciji digitalnih pravila?

Komisija je prije preispitivanja aktivno surađivala s dionicima.

Objavila je internetski poziv na očitovanje koji je dobio znatne povratne informacije.

Izvršni potpredsjednik Virkkunen održao je dva dijaloga o provedbi s ključnim dionicima, jedan o podacima, jedan o kibersigurnosti i dodatni politički dijalog na visokoj razini o budućnosti politika u području umjetne inteligencije. Povjerenik McGrath održao je i dijalog o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. U nadolazećim mjesecima održat će se više dijaloga o provedbi.

Nadalje, službe Komisije provele su nekoliko „provjera stvarnosti” – dubinske fokusne skupine s poduzećima i predstavnicima civilnog društva. U okviru Europske poduzetničke mreže pokrenut je poseban panel za MSP-ove.

Te su vježbe omogućile službama Komisije da daju prednost izmjenama koje imaju najveći učinak na poduzeća za ovu prvu skupnu skupnu verziju. Izvješće o tom pripremnom radu dostupno je u radnom dokumentu službi Komisije priloženom Skupnoj uredbi.

Koje su sljedeće faze plana za pojednostavnjenje digitalnih pravila?

Prijedlog Digitalne skupne uredbe iz studenoga prvi je korak o kojem će sada raspravljati suzakonodavci.

Komisija već razmatra daljnje napore za pojednostavnjenje i provodi „test otpornosti na stres” digitalnih pravila, poznat i kao provjera digitalne primjerenosti. Provjerom primjerenosti ispitat će se međudjelovanje različitih pravila i njihov kumulativni učinak na poduzeća.

Dionici se pozivaju da do 11. ožujka 2026. iznesu svoja stajališta.