Ubrzavanje digitalne transformacije europskog energetskog sustava

Smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 % i postizanje udjela od 45 % energije iz obnovljivih izvora do 2030. može se dogoditi samo ako je energetski sustav za to spreman. Kako bi ostvarila te ciljeve, Europa mora izgraditi energetski sustav koji je mnogo pametniji i interaktivniji nego što je danas.

S obzirom na to da se očekuje da će se potrošnja električne energije povećati za oko 60 % do 2030., elektroenergetske mreže morat će integrirati velik udio promjenjive energije iz obnovljivih izvora. Kapaciteti za proizvodnju energije vjetra i solarne energije moraju se povećati s 400 GW u 2022. na najmanje 1 000 GW do 2030., uključujući veliko nakupljanje energije iz obnovljivih izvora na moru do 317 GW, koja će biti povezana s kopnom.

Stoga se mreže moraju prilagoditi decentraliziranijem, digitaliziranom i fleksibilnijem elektroenergetskom sustavu s milijunima solarnih panela na krovu i lokalnim energetskim zajednicama koje dijele resurse.

Ulaganje u digitalne tehnologije kao što su uređaji za internet stvari i pametna brojila, povezivost 5G i 6G, paneuropski energetski podatkovni prostor koji pokreću računalni poslužitelji u oblaku i digitalni blizanci elektroenergetskog sustava ključni su za ubrzavanje digitalne i održive energetske tranzicije, a istodobno donose koristi našem svakodnevnom životu.

Slika 1.: Budući integrirani energetski sustav EU-a: energetski tokovi između korisnika i proizvođača, čime se smanjuju izgubljeni resursi i novac ©Europska unija; Izvor: Strategija EU-a za integraciju energetskog sustava (europa.eu)

Digitalizacija je već u tijeku u energetskom sektoru, kao i u mnogim drugim industrijama. Električna vozila, solarni paneli, dizalice topline i brojni drugi uređaji opremljeni su pametnim tehnologijama koje generiraju podatke i omogućuju daljinsko upravljanje. Očekuje se da će broj aktivnih uređaja za internet stvari u svijetu brzo rasti i premašiti 25,4 milijarde u 2030., dok 51 % svih kućanstava i MSP-ova u EU-u ima pametna brojila električne energije. Digitalne i energetske politike EU-a na koordiniran način usmjeravaju digitalizaciju europskog energetskog sustava jer se pitanja kao što su interoperabilnost podataka, sigurnost opskrbe, kibersigurnost, privatnost i zaštita potrošača ne mogu prepustiti samo tržištu, a odgovarajuća provedba ključna je.

Digitalizacija energetskog sustava – akcijski plan EU-a

Kako bi poduprla tu preobrazbu, Komisija poduzima niz mjera putem zakonodavnih inicijativa, ulaganja i koordinacije s državama članicama.

U srednjoročnom razdoblju digitalizacijom će se olakšati neometana interakcija među različitim akterima, čime će se potrošačima omogućiti da iskoriste domaće izvore energije kao što su solarne ploče i vjetroturbine u vlasništvu zajednice.

Na primjer, potrošači bi mogli sudjelovati u energetskim zajednicama i programima kolektivne potrošnje vlastite energije, iskorištavajući vlastitu proizvodnju solarnih ploča i imati koristi od jeftinije električne energije od kupnje iz mreže. Isto tako, dvosmjerno punjenje električnih vozila moglo bi osigurati dodatne izvore energije tijekom vršnih sati.

Slika 2.: Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije (GU CONNECT) podupire mjere za digitalizaciju energetskog sustava. © Europska komisija

Dugoročno će digitalizacija biti nužna za integraciju decentraliziranih oblika obnovljivih izvora energije u elektroenergetsku mrežu, čime će se smanjiti ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima i njihova nestabilnost cijena. Ta integracija zahtijeva veću pozornost upravljanju mrežom i veću fleksibilnost mreže na lokalnoj razini, što se može postići aktivacijom potrošača i boljim upravljanjem energetskim resursima proizvođača-potrošača.

Neometan pristup detaljnim podacima o stanju elektroenergetske mreže i imovine proizvođača-potrošača bit će ključan za pružanje energetskih usluga, ali se može postići samo raširenim digitalnim alatima i zajedničkom podatkovnom infrastrukturom.

Jedan od ključnih rezultata Akcijskog plana razvoj je Zajedničkog europskog referentnog okvira (CERF) za primjene koje štede energiju. Godina 2023. obilježila je ključnu godinu u provedbi ove mjere, pri čemu je u ožujku 2023. uspješno ostvaren nacrt prve generacije za CERF za aplikacije za uštedu energije u okviru projekta InterConnect koji je podržao Obzor 2020.

Započele su i pripreme za uvođenje nacrta druge generacije CERF-a za aplikacije za uštedu energije, u kontekstu programa DIGITAL. Više pojedinosti o tom radu dostupno je ovdje: Ispunjavanje obećanja o uvođenju Zajedničkog europskog referentnog okvira za aplikacije koje štede energiju | Izgradnja digitalne budućnosti Europe (europa.eu).