Politika EU-a kojom se promiču strategije za podatke, računalstvo u oblaku i računalstvo na rubu mreže te kibersigurnost ključne su za digitalizaciju energetskog sustava.
Normizacija
Norme su potrebne kako bi se obuhvatili komunikacijski zahtjevi za upravljanje mrežom, uravnoteženje i povezivanje s milijunima novih obnovljivih izvora energije, kao i za složene interakcije novog distribuiranog energetskog tržišta, koje je također obogaćeno uslugama upravljanja potrošnjom.
Europska komisija već nekoliko godina radi na interoperabilnosti rješenja i normizaciji. Glavna referentna točka za koordinaciju pametnih mreža na europskoj razini jestRadna skupina za pametne mreže (kojom supredsjedaju GU CNECT i GU ENER), čija je misija savjetovati Europsku komisiju o politikama i regulatornim smjernicama na europskoj razini te koordinirati prve korake prema provedbi pametnih mreža u skladu s energetskim i digitalnim zakonodavstvom. Objavila je ključna izvješća o normama, kibersigurnosti i tržištima fleksibilnosti.
Kako bi podržala i ubrzala uvođenje rješenja pametnih energetskih mreža, Komisija je 2009. i 2011. europskim organizacijama za normizaciju izdala mandat M/441 za pametna brojila i M/490 za pametne mreže. Mandate su uspješno ispunili stručnjaci relevantnih koordinacijskih skupina (SM-CG i SG-CG) koji su dostavili niz relevantnih rezultata i standarda. Te skupine nastavljaju, također nakon što su se od siječnja 2021. spojile u Koordinacijsku skupinu za pametne mreže (CG-SG) CEN-CENELEC-ETSI-ja, doprinositi razvoju i održavanju novih i postojećih relevantnih normi. Također primaju informacije i doprinose aktivnostima Europske komisije povezanima s normizacijom te su i dalje aktivno uključeni u rad Radne skupine za pametne mreže. Ishod tog rada, među ostalim, nadahnjuje Komisiju da izradi provedbene akte o podacima kako je predviđeno člankom 24. Direktive o električnoj energiji 339 (EU) 2019/944. Prva provedbena Uredba (EU) 2023/1162 o pravilima interoperabilnosti za pristup podacima o mjerenju i potrošnji donesena je u lipnju 2023., a trenutačno se radi na provedbenom aktu za odgovor na potražnju.
Važna priča o uspjehu jest činjenica da je Komisija u suradnji s dionicima izradila zajednički jezik interoperabilnosti pod nazivom „referentni broj pametnih uređaja” (SAREF). SAREF je 2015. postao standard Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI) i oneM2M, globalne inicijative za normizaciju interneta stvari, a od 2017. primjenjuje se u komercijalnim proizvodima od bijele tehnike vodećih europskih dobavljača. SAREF se kasnije razvio u modularnu ontologiju s proširenjima za različite vertikale, uključujući energiju, čime je otvoren put stvaranju interoperabilnog ekosustava interneta stvari.

EEBUS
Slika 1.: Prema zajedničkom jeziku za fleksibilnost potražnje (Izvor: EEBUS)
Ontologija SAREF-a i njezina proširenjaSAREF4ENER i SAREF4Buildingtrenutačno se u velikoj mjeri testiraju u okviru projektaInterConnectkoji se financira iz programa Obzor 2020.
U općem okviru interneta stvari i 5G-a Europska komisija razmatra sve druge komunikacijske aspekte i potrebe pametne energije te uključuje potrebne uvjete u razvoj navedenih komunikacijskih domena, kao i usklađivanje s drugim domenama kao što su automobilska industrija, zdravlje, pametni gradovi itd.
Europska strategija za podatke
U europskoj podatkovnoj strategiji prepoznaje se važnost podataka u modernom gospodarstvu, među ostalim u energetskom sektoru, u kojem novi akteri donose vrijedne podatkovne resurse. Podaci su u središtu elektroenergetske mreže. Razmjenjuje se između velike količine različitih softverskih sustava što omogućuje komunalnim poduzećima da pravilno planiraju, upravljaju i održavaju svoju mrežu, s digitaliziranim modelom fizičkog svijeta.
U strategiji je, među ostalim, najavljeno stvaranje zajedničkih europskih podatkovnih prostora u nekoliko strateških sektora, uključujući energetiku. Komisija će poduprijeti uvođenje prostora za energetske podatke u okviru programa rada DIGITAL za razdoblje 2023. 2024., uzimajući u obzir rezultate šest projekata prostora za energetske podatke koji su već u tijeku i koji se podupiru u okviru programa Obzor Europa. Postizanje prave ravnoteže između općih pravila i sektorskih pravila ključno je za uspješnu provedbu. Djelotvornom provedbompaketa za čistuenergiju, zajedno s relevantnim mjerama predloženima u okviru akcijskog plana EU-a za digitalizaciju energetskog sustava, utire se put neometanom protoku podataka unutar i diljem energetskog sektora i izvan njega, što dovodi dozajedničkog europskog podatkovnogprostora.
Nadalje, kako bi poduprla razvoj i razmjenu podataka u skladu s vrijednostima EU-a, Komisija je predložila Europski akt o podacima, koji je stupio na snagu u siječnju 2024. Očekuje se da će se novim pravilima stvoriti dodatnih 270 milijardi EUR BDP-a za države članice EU-a do 2028. rješavanjem pravnih, gospodarskih i tehničkih pitanja koja dovode do nedovoljne iskorištenosti podataka.
Europska strategija za računalstvo u oblaku i računalstvo na rubu mreže
U podatkovnoj strategiji EU-a istaknuta je strateška važnost jačanja konkurentnosti europske industrije opskrbe računalstva u oblaku na rubu mreže kako bi se osigurala otpornost EU-a u tom ključnom području i kako bi EU postao jedan od najvažnijih svjetskih podatkovnih centara. Europska komisija primjenjuje uravnotežen pristup s mjerama odozgo prema dolje putem važnog projekta od zajedničkog europskog interesa za infrastrukturu i usluge u oblaku sljedeće generacije, potičući industrijske saveze kao što je Savez za industrijske podatke, računalstvo na rubu mreže i računalstvo u oblaku na korporativnoj razini, koji se temelji na ciljanom istraživanju i razvoju odozdo prema gore; u okviru programa Obzor Europa izgradit će čvrste temelje za ekosustav računalstva u oblaku, računalstva na rubu mreže i interneta stvari.
Cilj je važnog projekta od zajedničkog europskog interesa – infrastrukture i usluga u oblaku sljedeće generacije ojačati digitalnu i tehnološku suverenost Europe te će se stvoriti „kontinuum oblaka i ruba računalstva u oblaku za više pružatelja” bez povezivanja s jednim pružateljem usluga.
Istraživanje i inovacije u području umjetne inteligencije, računalstva u oblaku, interneta stvari i računalstva na rubu mreže podupiru se u okviru klastera 4. programa Obzor Europa. Računalstvo u oblaku i računalstvo na rubu mreže može ubrzati energetsku tranziciju poboljšanjem učinkovitosti i automatizacije energetskih sustava. Njima se omogućuje obrada podataka bliže izvoru, čime se smanjuje količina energije koja se upotrebljava za prijenos podataka na velike udaljenosti. Te tehnologije zajedno mogu pomoći poboljšati učinkovitost energetskog sustava i učiniti ga fleksibilnijim, što je ključno za prelazak na obnovljive izvore energije.
Na Europskom tjednu održive energije 2024. Europska komisija (europa.eu)tijekom sjednice o umjetnoj inteligenciji u energetskom sektoru EUSEW Interactive Europska komisija uvela je inovativnu digitalnu kralježnicu za europski energetski sustav. Cilj je te kralježnice, koju pokreće pametna obavještajna jezgra koja se koristi generativnom umjetnom inteligencijom, integrirati svu decentraliziranu i virtualiziranu imovinu putem interneta stvari, stvarajući višestrano tržište koje povezuje proizvođače i potrošače. Iskorištavanjem mogućnosti generativne umjetne inteligencije, kao što su izrada scenarija, predviđanje vremenskih serija i modeli donošenja odluka za optimizaciju mreže, sustav nastoji poboljšati ravnotežu između ponude i potražnje. Ključni ciljevi uključuju povećanu fleksibilnost, optimiziranu upotrebu skladištenja, poboljšanu sigurnost opskrbe, smanjeni ugljični otisak te osnaživanje industrije i potrošača. Ova je inicijativa osmišljena kako bi se snizile cijene energije, ojačala strateška autonomija EU-a te ojačalo njegovo vodstvo i konkurentnost.

Jačanje kibersigurnosti
Sve veća povezivost europske elektroenergetske mreže donosi nove tehničke izazove, posebno u pogledu kibersigurnosti. Kako se sve više uređaja spaja na elektroenergetski sustav, oni stvaraju više potencijalnih pristupnih točaka za kibernapade na kritičnu infrastrukturu. Zbog središnje važnosti energetske infrastrukture za naša gospodarstva ključno je smanjiti ranjivost industrijskih kontrolnih sustava u sektorima električne energije, vode, nafte, plina i podataka te izbjeći bilo kakve poremećaje u radu. Za suočavanje s tim kiberprijetnjama koje ne poznaju granice nužno je uspostaviti trajni okvir za operativnu suradnju i razmjenu informacija.
Kako bi na odgovarajući način odgovorili na te izazove, stručnjaci Radne skupine za pametne mreže izradili su sveobuhvatnu sektorsku strategiju o tome kako ojačati provedbu Direktive o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti na razini energetskog sektora (vidjeti njihovo izvješće objavljeno u rujnu 2019.pdf).
Tijekom nedavnog razdoblja rad je bio usmjeren na istraživanje i odgovarajuće savjetovanje Komisije u pogledu zahtjeva i postupaka koji moraju biti uspostavljeni kako bi se osigurala kibersigurnost energetske infrastrukture. Njihovi nalazi i preporuke uključeni su u Komisijin razvoj provedbenih ili delegiranih akata o tim temama u skladu s Direktivom o električnoj energiji i Uredbom o električnoj energiji (npr. mrežni kodeks o sektorskim pravilima za kibersigurnosne aspekte prekograničnih tokova električne energije) ili Direktivom o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije („Direktiva NIS 2”), koja je stupila na snagu 16. siječnja 2023. Osim subjekata u energetskom sektoru koji su već obuhvaćeni Direktivom NIS1, Direktiva NIS 2 sada se primjenjuje i na proizvođače električne energije, nominirane operatore tržišta električne energije, operatore mjesta za punjenje električnih vozila, centralizirano grijanje i hlađenje, središnja tijela za zalihe nafte i vodik. Države članice moraju prenijeti Direktivu u svoje nacionalno pravo do 17. listopada 2024.
Najnovije vijesti
Povezani sadržaj
Šira slika