EU predlaže nova pravila za gigabitnu povezivost

Sve je veća potražnja za digitalnom tehnologijom i inovativnijim alatima, uslugama i rješenjima. Ovisit će o dostupnosti bržih, pouzdanijih, podatkovnih veza. Predloženim pravilima poduprijet će se cilj digitalnog desetljeća za 2030. u pogledu povezivosti, čiji je cilj osigurati svima diljem EU-a pristup brzoj gigabitnoj povezivosti i brzim mobilnim podacima do 2030.

Komisijaje preispitala Direktivu o smanjenju troškova širokopojasnog pristupa iz 2014. i umjesto njega podnijela Zakon o gigabitnoj infrastrukturi. Novim aktom ažurirat će se pravila kako bi se osiguralo brže, jeftinije i jednostavnije uvođenje gigabitnih mreža i riješili glavni izazovi koji stoje na putu uvođenja mreže: skupi i složeni postupci za uvođenje mreže.

Predloženim Zakonom o gigabitnoj infrastrukturi nastoji se:

• smanjiti i pojednostavniti postupke za operatore za pristup postojećoj fizičkoj infrastrukturi, čime im se omogućuje ponovna uporaba infrastrukture za brže uvođenje mreže
• smanjiti kašnjenja u izdavanju dozvola i rješavanju sporova
• osigurati bolju koordinaciju građevinskih radova između operatora elektroničkih komunikacija i operatora drugih mreža kao što su plin, voda, električna energija i promet
• uspostaviti digitalizirane administrativne postupke za operatore koji uvode gigabitne mreže
• unesite vlakna u svaku novu ili znatno renoviranu zgradu

Revidirana pravila temeljit će se na Direktivi o smanjenju troškova širokopojasnog pristupa, koja ostaje na snazi dok suzakonodavci ne donesu Zakon o gigabitnoj infrastrukturi:

Davanje dozvola

Polaganje svjetlovodnih kabela može se dokazati dugotrajnim i skupim. Uspostavom jedinstvene informacijske točke operatori mogu pristupiti svim relevantnim informacijama i postupcima te podnijeti zahtjeve za građevinske radove s ciljem postavljanja komunikacijskih mreža velike brzine. U svakom slučaju, osim ako je nacionalnim pravom izričito predviđeno drukčije, svaka odluka o dozvoli trebala bi se donijeti u roku od četiri mjeseca, osim u iznimnim okolnostima, od primitka potpunog zahtjeva za dozvolu. Svako odbijanje trebalo bi biti opravdano na temelju objektivnih, transparentnih, nediskriminirajućih i razmjernih kriterija.

Koordinacija građevinskih radova

Pravilima se pružateljima mrežnih usluga omogućuje koordinacija građevinskih radova, čime se stvaraju veće mogućnosti za zajedničko uvođenje među sektorima, kao i unutar sektora elektroničkih komunikacija.

Kako bi se olakšala koordinacija, svaki mrežni operator trebao bi na poseban pisani zahtjev ili putem jedinstvene informacijske točke ili drugih javno dostupnih sredstava staviti na raspolaganje sljedeće minimalne informacije povezane s njegovim tekućim ili planiranim građevinskim radovima:

• lokacija i vrsta radova
• uključeni elementi mreže
• procijenjeni datum početka i trajanje radova, i
• kontaktna točka

Dodatne obveze primjenjuju se na mrežne operatore za projekte koji se u cijelosti ili djelomično financiraju javnim sredstvima: ti operateri moraju udovoljiti svakom razumnom zahtjevu za koordinaciju radova, pod uvjetom da to ne podrazumijeva dodatne troškove, da ne ometa nadzor nad koordinacijom radova i da je zahtjev podnesen pravodobno.

Pristup postojećoj fizičkoj infrastrukturi

Pristup postojećoj fizičkoj infrastrukturi smanjuje troškove i ubrzava uvođenje mreža velikih brzina. To također može koristiti poduzećima koja omogućuju znatne uštede u usporedbi s novim iskopavanjem.

U skladu s Direktivom mrežni operatori (elektronička komunikacija, energetska komunalna poduzeća itd.) trebaju pružateljima mrežnih usluga koji uvode brzi širokopojasni pristup pod poštenim i razumnim uvjetima, uključujući cijenu, omogućiti pristup svojoj fizičkoj infrastrukturi (npr. kanali, šahtovi, ormarići, stupovi).

Da bi to učinili na transparentan način, pružatelji mrežnih usluga imaju pravo pristupa minimalnim informacijama, na zahtjev, u vezi s:

• lokacija i ruta
• vrsta i trenutačna upotreba infrastrukture i
• kontaktna točka.

Te bi informacije trebali staviti na raspolaganje mrežni operateri na zahtjev, ako već nisu dostupni putem jedinstvene informacijske točke, i tijela javnog sektora koja posjeduju te informacije. Države članice također mogu zahtijevati od tih tijela javnog sektora da proaktivno stave na raspolaganje informacije putem jedinstvene informacijske točke. Međutim, ako bi pristup tim informacijama mogao prouzročiti sigurnosni problem, države članice mogu ograničiti pristup.

Infrastruktura unutar zgrada

Pravilima se osigurava dostupna fizička infrastruktura unutar zgrade koja je spremna za velike brzine u svim novoizgrađenim i većim obnovljenim zgradama. Time se smanjuju troškovi i poremećaji u pogledu uvođenja te infrastrukture u kasnijoj fazi.

Kako bi se postigao taj cilj, sve zgrade koje izdaju dozvole moraju biti opremljene:

• fizičku infrastrukturu u izgradnji do priključne točke mreže, kao što su mini kanali koji mogu ugostiti mreže velikih brzina, i
• za zgrade s više stanova, lako dostupna pristupna točka za pružatelje javnih komunikacijskih mreža koji žele raskinuti svoje mreže u prostorijama pretplatnika

Nakon što zgrada dosegne te standarde, mogu dobiti dobrovoljnu oznaku „spremna za širokopojasni pristup”. Izuzeća mogu nastati za određene vrste zgrada (vojne, spomenike) ili troškove.

Svaki pružatelj mrežnih usluga ima pravo pristupa bilo kojoj fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade pod poštenim i nediskriminirajućim uvjetima, ako je udvostručavanje tehnički nemoguće ili ekonomski neučinkovito.

Za zgrade koje nisu opremljene infrastrukturom unutar zgrade prilagođenom za velike brzine, pružatelji mrežnih usluga mogu raskinuti svoju mrežu u prostorijama pretplatnika podložno ugovoru pretplatnika i pod uvjetom da se time utjecaj na imovinu trećih osoba svede na najmanju moguću mjeru.