Budućnost poljoprivrede je ovdje

Obzor Europa

U okviru programa Obzor Europa istraživanje i inovacije ključni su pokretač ubrzanja prelaska na održive, zdrave i uključive prehrambene sustave. Komisija je uložila u projekte programa Obzor 2020. za poticanje inovacija u poljoprivrednom sektoru, a u okviru drugog stupa programa Obzor Europa 9 milijardi EUR uložit će se u šesti klaster „hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda, ribarstvo, akvakultura i okoliš”, uključujući upotrebu digitalnih rješenja za poljoprivredni sektor. Osim toga, u okviru drugog stupa, klastera 4. „Digitalizacija, industrija i svemir”, inovativne tehnologije kao što su internet stvari, računalstvo u oblaku i računalstvu na rubu mreže, umjetna inteligencija, robotika i lanci blokova testirat će se i vrednovati u slučajevima uporabe u poljoprivredi.

Skupina 4.: Digitalizacija, industrija i svemir

Ispitivanje i validacija inovativnih tehnologija s pomoću slučajeva upotrebe u poljoprivredi: Internet stvari, umjetna inteligencija, robotika, blockchain i računalstvo na rubu mreže.

Skupina 6.: Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš

• Primjena naprednih tehnologija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru: dronovi, pametni internet stvari, umjetna inteligencija, povećanje podataka senzora u stvarnom vremenu, 5G i rješenja za daljinsku poljoprivredu
• Analiza između koristi i koristi
• Potencijalno istraživanje tržišta, plan za usvajanje tehnologija

DIGITALNI

Program DIGITAL:

• Zajednički europski poljoprivredni podatkovni prostor
• Objekti za testiranje i eksperimentiranje s umjetnom inteligencijom
• Digitalnoinovacijski centri
• Digitalne vještine

Zajednički europski poljoprivredni podatkovni prostor

• Komisija će poduprijeti provedbu zajedničkog europskog prostora za poljoprivredne podatke koji će olakšati pouzdanu razmjenu i objedinjavanje poljoprivrednih podataka.
• Podatkovnim prostorom povećat će se gospodarska i ekološka učinkovitost poljoprivrednog sektora.
• Optimizirat će upotrebu prirodnih resursa i doprinijeti zelenom planu i ciljevima zajedničke poljoprivredne politike.

U razvoju upravljačkih i poslovnih modela za zajednički europski prostor za poljoprivredne podatke razmotrit će se razvoj regulatornog okruženja i iskustva s Kodeksom ponašanja EU-a za razmjenu poljoprivrednih podataka na temelju ugovornog sporazuma.

Objekti za testiranje i eksperimentiranje umjetne inteligencije

• U okviru programa Digitalna Europa Europska komisija i države članice razvit će vrhunske referentne objekte za ispitivanje i eksperimentiranje velikih razmjera (TEF) za umjetnu inteligenciju u nekoliko sektora, uključujući poljoprivredno-prehrambeni sektor.
• Pružatelji inovativnih tehnologija kao što su novoosnovana poduzeća i MSP-ovi imat će koristi od stručne potpore u ispitivanju i vrednovanju svojih rješenja umjetne inteligencije i robotike u stvarnim uvjetima.
• Potaknut će se uvođenje pouzdane umjetne inteligencije u europski poljoprivredno-prehrambeni sektor.

TEF će imati koristi od nadogradnje svjetskih referentnih standarda.

Europski digitalnoinovacijski centri

Komisija će ubrzati najbolju upotrebu digitalnih tehnologija osnivanjem europskih digitalnoinovacijskih centara (EDIH). Iskustva i iskustva stečena iz postojećih DIH SmartAgriHubs i AgroRobofood u poljoprivrednom sektoru bit će dobra referentna točka.

Europski digitalnoinovacijski centri pružaju tehnološku stručnost i objekte za eksperimentiranje kako bi se omogućila digitalna transformacija industrije i javnog sektora.

Digitalne vještine

Kao što je vidljivo iz grafike, (digitalne) vještine i osposobljavanje ključni su za uspjeh europskih centara za digitalne inovacije. Potrebna su ulaganja u poboljšanje digitalnih vještina poljoprivrednika. To se može postići specijaliziranim obrazovnim programima ili modulima u ključnim područjima kapaciteta. Nadalje, trebalo bi pružiti potporu osmišljavanju i provedbi posebnih tečajeva u području digitalnih tehnologija za stručnjake u poljoprivrednom sektoru.

Koji su glavni ciljevi nove zajedničke poljoprivredne politike?

Predlaže se da zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nakon 2020. bude strukturirana oko devet posebnih ciljeva i međusektorskog cilja digitalizacije, znanja i inovacija. Države članice imat će portfelj instrumenata ZPP-a koje mogu uključiti u svoje nacionalne strateške planove u okviru ZPP-a za poticanje digitalizacije u poljoprivredi i ruralnim područjima, npr. savjetodavne usluge, razmjenu znanja, potporu ulaganjima ili Europsko partnerstvo za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi (EIP-AGRI).

Cilj je Europskog partnerstva za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi (EIP-AGRI) sljedeće:

• Poticanje inovacija za konkurentnu i održivu poljoprivredu i šumarstvo u EU-u.
• Podržati inovativne projekte operativne skupine koji su usmjereni na potrebe poljoprivrednika kako bi zajednički osmislili i testirali inovativna rješenja spremna za praksu.
• Dosad je financirano 2000 projekata na terenu, od kojih su brojni radili na digitalnim inovacijama.

Što je sa strategijom „od polja do stola”?

Jedan od stupova zelenog plana EU-a strategija je „od polja do stola”. U toj su strategiji ciljevi održive proizvodnje hrane za 2030. izazovni i ambiciozni za poljoprivredni sektor, u kojem je digitalizacija ključ uspjeha. Uspješna provedba te strategije bila je slučaj upotrebe IoF2020 u obradivoj poljoprivredi, u kojem su se tehnologije interneta stvari upotrebljavale za optimizaciju upotrebe pesticida na zemljištu, smanjenje štetnih kemikalija u okolišu i osiguravanje sigurnosti usjeva za potrošnju.

Kao što je najavljeno u Europskoj strategiji za podatke, Komisija će podupirati istraživanje, razvoj i opsežno uvođenje infrastruktura i usluga u oblaku sljedeće generacije diljem EU-a. Ti novi kapaciteti oblaka i ruba trebali bi biti vrlo sigurni, potpuno interoperabilni i nuditi otvorene platforme i usluge u oblaku s više dobavljača. Njima će se omogućiti europski podatkovni prostori i poticati inovativni ekosustavi za razmjenu podataka koji se temelje na europskim rješenjima u oblaku i rubu mreže.

Kako bi se koordinirali napori u pogledu ulaganja i mobilizirali ključni europski industrijski akteri, u zaključcima Europskog vijeća i zajedničkoj izjavi država članica o oblaku iz listopada 2020. poziva se na pokretanje Europskog saveza za industrijske podatke, Edge & Cloud. Savez bi mogao poslužiti kao jedinstvena platforma dionika za planiranje ulaganja EU-a i poticanje strateških partnerstava za jačanje industrijskog položaja Europe na globalnom tržištu računalstva u oblaku i računalstva na rubu mreže. Savez bi trebao podupirati integraciju tih ulaganja s onima predviđenima za uvođenje europskih podatkovnih prostora.

Ako nekoliko država članica želi zajednički predložiti mogući važan projekt od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) usmjeren na tehnologije sljedeće generacije za infrastrukturu i usluge u oblaku i rubu, Komisija će ih pratiti kako bi to uspostavila u skladu sa zahtjevima iz Komunikacije o VPZEI-jima iz 2014., koji bi mogli imati koristi od dodjele sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost i mogućeg višedržavnog projekta.

Kako bi europska strategija oblak & Edge mogla utjecati na poljoprivredni sektor?

Očekuje se da će zajednički europski poljoprivredni podatkovni prostor u potpunosti koristiti europske infrastrukture i usluge računalstva u oblaku koje se financiraju u okviru programa DIGITAL, nakon što te infrastrukture i usluge postanu dostupne.

Kako će Europska strategija za podatke utjecati na poljoprivredni sektor?

Europskom strategijom za podatke donesenom u veljači 2020. nastoji se uspostaviti jedinstveno tržište podataka, čime se osigurava globalna konkurentnost Europe. To znači omogućiti razmjenu podataka te praktična, pravedna i jasna pravila o upotrebi i pristupu podacima. U relevantnoj Komunikaciji Komisije najavljeno je stvaranje podatkovnih prostora specifičnih za sektor i područje, među kojima je i zajednički europski poljoprivredni podatkovni prostor.

Komisija je u studenome 2020. predložila Akt o upravljanju podacima koji uključuje mjere za povećanje povjerenja u razmjenu podataka među poduzećima (B2B). Time se stvaraju pravila EU-a o neutralnosti kako bi se novim posrednicima u području podataka omogućilo da djeluju kao pouzdani organizatori razmjene podataka te uključuju mjere za olakšavanje ponovne uporabe određenih podataka u posjedu javnog sektora.

Do sredine 2021. Europska komisija predložit će provedbeni akt o stavljanju visokovrijednih skupova podataka u strojno čitljivom formatu na raspolaganje za ponovnu uporabu u javnom sektoru. Komisija će do kraja 2021. predložiti Zakon o podacima kako bi se vlade potaknule na upotrebu podataka u privatnom vlasništvu, rješavajući pitanja povezana s pristupom podacima i njihovom uporabom u postavkama B2B.

Suradnja je ključna za uspjeh Europe

Kako bi se postigla istinska izvrsnost u digitalizaciji poljoprivrede, suradnja je od presudne važnosti. Europska komisija pokazuje put učinkovitom i bliskom suradnjom između Glavne uprave CNECT (Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije) i Glavne uprave AGRI (Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj), kao primjer za sve dionike.

Kao što je općeprihvaćeno, jači smo kada radimo zajedno. Potrebno je olakšati komunikaciju između poljoprivrednika, proizvođača poljoprivrednih strojeva, zadruga i dobavljača pesticida, kao i za privatne aktere kao što su digitalna i poljoprivredna ministarstva te drugi u javnom sektoru. Tek tada možemo uspjeti u digitalnoj transformaciji poljoprivrede.