Ključne tehnologije za poticanje digitalizacije prometa

U okviru programa Obzor 2020. EU je pružio potporu brojnim inovativnim istraživačkim i inovacijskim projektima, razvijajući i testirajući nova prometna rješenja. Potpora se nastavlja s programima financiranja u okviru dugoročnog proračuna za razdoblje 2021. 2027., s naglaskom na uvođenju.

„Digitalne tehnologije imaju potencijal za revoluciju u načinu na koji se krećemo, čineći našu mobilnost pametnijom, učinkovitijom i zelenijom.”

Adina Vălean, povjerenica za promet

Povezana i automatizirana mobilnost (CAM)

Kako bi se omogućilo donošenje automatiziranih vozila, Europska komisija provest će pravni okvir za njihovo odobrenje. Nadovezujući se na postignuća u okviru programa Obzor 2020. (vidjeti primjer u nastavku), Komisija će podupirati istraživanja i inovacije kako bi Europa postala svjetski predvodnik u sustavima i uslugama CAM-a. Za partnerstvo u okviru Obzora Europa „Povezana, kooperativna i automatizirana mobilnost”dodijelit će se doprinos u iznosu od 500 milijuna EUR.

Kooperativni inteligentni prometni sustavi (C-ITS), koji omogućuju razmjenu informacija među vozilima te između vozila i cestovne infrastrukture, ključni su za uvođenje CAM-a. Očekuje se da će poboljšati sigurnost na cestama, učinkovitost prometa i udobnost. Za uvođenje C-ITS-a koristit će se potpora iz programa Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) od 2021. do 2022.

Projekt AUTOPILOT, koji se provodio od 2017. do 2020., bio je usmjeren na pokusnu upotrebu uređaja interneta stvari za automatiziranu vožnju u stvarnim uvjetima. Autopilot otvara put inovativnim komercijalnim uslugama povezanima sa samovozećim vozilima. Uz ulaganje od otprilike 20 milijuna eura, projekt je istaknuo važnost digitalnih tehnologija u poboljšanju sposobnosti samovozećih vozila u boljem razumijevanju njihova okruženja i dopunjavanju senzora interneta stvari. Na primjer, upotreba interneta stvari može poboljšati sigurnost otkrivanjem prepreka izvan vidokruga.

5G povezivost

5G je ključan pokretač za automatizirana vozila i digitalizirane vlakove. Kako bi se pripremilo uvođenje 5G koridora diljem Europe, provode se ambiciozni projekti ispitivanja prekograničnih koridora s slučajevima upotrebe CAM-a za različite vrste prijevoza na različitim lokacijama.

Cilj je EU-a do 2025. osigurati neprekinutu pokrivenost 5G mrežom glavnih prometnih pravaca diljem Europe. Taj se cilj financijski podupire iz programa Instrumenta za povezivanje Europe i Mehanizma za otpornost i oporavak, s naglaskom na prekograničnim koridorima (CEF) i nacionalnim dionicama (RRF i CEF). U kombinaciji s privatnim ulaganjima i drugim javnim izvorima financiranja, doprinijet će postizanju potpune pokrivenosti 5G mrežom do 2030. za sigurna i povezana putovanja diljem Europe.

Usredotočujući se na koridor Bologna-München (600 km iznad tri zemlje), projektom 5G -CARMEN financiranim u okviru Obzora2020. nastoji se iskoristiti najnoviji napredak u 5G tehnologiji kako bi se automobilskom sektoru pomoglo da omogući sigurniji, zeleniji i pametniji prijevoz, a cilj je omogućiti samovozeće automobile. Ključne inovacije usmjerene su na razvoj hibridne mreže kojom se upravlja autonomno, kombinirajući izravne komunikacije između vozila i vozila kratkog dometa (V2V) i komunikacije između vozila i infrastrukture (V2I) s komunikacijama između vozila i mreža velikog dometa (V2N), okupljajući vodeće europske proizvođače automobila, operatore pokretnih mreža, telekomunikacijske dobavljače, cestovne operatore i istraživačke centre.

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija ima brojne primjene u prometu: automatizirana vozila, optimizirano punjenje i upotreba baterija za električna vozila, poboljšani planovi puta za putnike i prijevoz robe, potpora za planiranje ili prometnu infrastrukturu i usluge te uvođenje postaja za punjenje.

Komisija je u travnju 2021. predložila Akt o umjetnoj inteligenciji, kojim se utvrđuju visokorizični UI sustavi i zahtjevi koje treba ispuniti. To uključuje sustave koji obavljaju sigurnosne funkcije u nekoliko područja mobilnosti, uključujući automobile, civilno zrakoplovstvo i pomorsku opremu. Zakon će biti dopunjen posebnim zahtjevima za ta područja.

Nekoliko istraživačkih i inovacijskih projekata u kojima se primjenjuje umjetna inteligencija u području prometa primilo je i bit će podržano sredstvima EU-a. U okviru DIGITAL -a, objekti za testiranje i eksperimentiranje (TEF) omogućuju istraživanje novih rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji u okruženju blizu stvarnog života. U tom bi kontekstu TEF za pametne zajednice mogao imati koristi od rješenja povezanih s mobilnošću.

Poluvodiči

Kao što je vidljivo iz velikog učinka nestašice poluvodiča na industrije kao što je proizvodnja automobila, postojanje dostatnih kapaciteta u području elektronike ključno je za otpornost lanaca opskrbe te europsku suverenost i konkurentnost.

Komisija je u veljači 2022. donijela paket Europskog akta o čipovima. Cilj joj je ojačati europski ekosustav poluvodiča i riješiti problem nestašica. Njime će se stvoriti privlačno okruženje za ulaganja, ojačati vodeći položaj Europe u području tehnologije duž vrijednosnog lanca poluvodiča i mobilizirati ulaganja u iznosu većem od 43 milijarde EUR do 2030.

Industrijski savez za procesore i poluvodičke tehnologije te mogući važan projekt od zajedničkog europskog interesa u području mikroelektronike i povezivosti pomažu udruživanju snaga EU-a.

Zajedničko poduzeće za čipove podupirat će istraživanje i inovacije udruživanjem javnih i privatnih ulaganja na temelju postignuća svojeg prethodnika ECSEL-a (vidjeti primjere u nastavku). Ta su ulaganja usmjerena i na korisničku industriju kao što su prometni i automobilski sektor, posebno putem inicijative o otvorenoj automobilskoj hardverskoj platformi.

Primjeri projekata financiranih u okviru zajedničkog poduzeća ECSEL

Autodrive, s ukupnim ulaganjem od 68 milijuna EUR, razvio je napredne elektroničke komponente, sustave i arhitekturu za visoko i potpuno automatiziranu vožnju u slučaju kvara, sigurne i neuspješne. Pomogla je da buduća mobilnost postane sigurnija, učinkovitija, cjenovno pristupačnija i prihvatljiva za krajnje korisnike. Isporučeni proizvodi uključuju potpuno sastavljene prototipove vozila, automatiziranu sabirnicu, poboljšano skeniranje cesta, nove aktivne sigurnosne značajke i doprinose standardizaciji i certificiranju sustava automatizirane vožnje.

 

Otvorena europska softversko definirana platforma vozila

Softver igra sve važniju ulogu u upravljanju radom vozila i omogućavanju novih značajki. Prijelaz na softversko definirana vozila stvara izazove za vodstvo i konkurentnost europske automobilske industrije, koja se suočava s novim snažnim globalnim konkurentima i problemima u razvoju softvera.

Komisija je pokrenula predkonkurentnu suradnju na razini EU-a u pogledu nediferencirajućih elemenata softverskog stoga vozila. Ovu inicijativu podupire područje rada na upravljanju koje uključuje velika automobilska poduzeća u EU-u i ulaganja u okviru zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije. Omogućit će sudionicima postizanje veće učinkovitosti i bržeg vremena za stavljanje na tržište, uz istodobno osiguravanje jednakih uvjeta. Blisko će se uskladiti s inicijativom o otvorenoj automobilskoj hardverskoj platformi. Više informacija potražite u posebnom konceptualnom dokumentu.

Kibersigurnost

Veća ovisnost o digitalnim infrastrukturama i uslugama mobilnosti povećava važnost kibersigurnosti. Direktivom EU-a o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (Direktiva NIS) nastoji se postići visoka razina zajedničke sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava u cijeloj kritičnoj infrastrukturi EU-a.

Revidiranom Direktivom o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti diljem Unije (NIS 2) i novom Direktivom o otpornosti kritičnih subjekata rješava se pitanje kiberotpornosti i fizičke otpornosti kritičnih subjekata i mreža, uključujući prometnu infrastrukturu. Digital podupire uvođenje infrastrukture za kibersigurnost, jača industriju kibersigurnosti u EU-u te potiče prihvaćanje kibersigurnosti i provedbu zakonodavstva EU-a.

Ubrzavanje uvođenja digitalnih tehnologija

Uspjeh u digitalnoj transformaciji za poduzeća za mobilnost i prijevozna poduzeća, posebno manja, može biti pravi izazov. Uz potporu DIGITAL-a, europski digitalnoinovacijski centri (EDIH-ovi) funkcioniraju kao jedinstvene kontaktne točke i podupiru poduzeća u njihovoj digitalizaciji. Cilj im je omogućiti pristup tehničkom stručnom znanju i eksperimentiranju, mogućnost „ispitivanja prije ulaganja” i inovacijske usluge, kao što su financijsko savjetovanje, osposobljavanje i razvoj vještina. Također se bave pitanjima zaštite okoliša kao što su potrošnja energije i smanjenje emisija ugljika.

Digitalne vještine

S obzirom na to da promet i mobilnost prolaze kroz znatne promjene, među ostalim i zbog tehnološke transformacije i pristupa podacima, postoji potreba za prekvalifikacijom i usavršavanjem radne snage. EU je donio ciljeve, pokrenuo mjere i predložio preporuke državama članicama kako bi radnici stekli potrebne digitalne vještine i osposobili više stručnjaka u području IKT-a. Primjerice, cilj je europske platforme za digitalne vještine i radna mjesta u okviru CEF-a postati jedinstvena referentna točka za digitalne vještine kako bi se svim Europljanima omogućilo da što bolje iskoriste digitalnu transformaciju našeg društva i gospodarstva.