iStock images - Prostock-Studio
DNS
U sustavu naziva domena (DNS) nazivi domena prilagođeni ljudima prenose se u numeričke adrese internetskog protokola (IP) potrebne za usmjeravanje prometa preko interneta na odgovarajuće odredište.
U Strategiji EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće DNS je opisan kao jedan od ključnih dijelova srži interneta. U nedavnom zakonodavnom prijedlogu Europske komisije o kibersigurnosnim mjerama ( Prijedlog direktive NIS 2) istaknutoje i da je održavanje i očuvanje pouzdanog, otpornog i sigurnog DNS-a ključan čimbenik za očuvanje integriteta interneta te je ključno za njegovo kontinuirano i stabilno funkcioniranje, o kojem ovise digitalno gospodarstvo i društvo.
O zlouporabi DNS-a
Zlonamjerne aktivnosti u okviru DNS-a već su godinama čest i ozbiljan problem te utječu na sigurnost na internetu i nanose štetu korisnicima i trećim stranama, čime se narušava njihovo povjerenje u internet. Te se aktivnosti općenito nazivaju zloupotrebom DNS-a, a upotrebljavaju se nazivi domena ili DNS protokol. Među njima su kibersigurnosne prijetnje i distribucija nezakonitih i štetnih materijala. Međutim, među dionicima ne postoji konsenzus o definiciji zlouporabe DNS-a i o tome što bi trebalo zajednički učiniti kako bi se spriječila ili suzbila zlouporaba DNS-a.
Odgovor na zlouporabu DNS-a u smislu preventivnih i reaktivnih mjera dosad uključuje širok raspon dobrovoljnih i preskriptivnih instrumenata, od tehničkih mjera i ugovornih klauzula do suradnje između DNS operatora i nadležnih tijela te regulatornih mjera. Međutim, prethodne su inicijative fragmentirane i, kao što pokazuju podaci, još nisu dovele do znatnog smanjenja zlouporabe DNS-a.
Studija
U toj studiji izravnim mjerenjem i analizom širokog raspona dionika i stručnjaka procijenjeni su opseg, razmjer i učinak zlouporabe DNS-a te su pružene informacije za moguće mjere politike. Tehnička mjerenja studije pružila su pouzdane podatke o zdravstvenom stanju DNS-a. Na primjer, pokazalo se da se vršne vršne domene Europske unije (Top level Domains kao što su.de i.eu) daleko najmanje zloupotrebljavaju dok se novouvedene generičke vršne domene (kao što je xyz). .Online i.top) su skupina vršnih domena koja se najviše zloupotrebljava u relativnom smislu.
Preporuke
Na temelju nalaza u studiji se predlaže niz preporuka za sprečavanje, otkrivanje i ublažavanje zlouporabe DNS-a. Te su preporuke upućene različitim akterima ovisno o njihovoj ulozi i uključuju registre vršnih domena, registrare, preprodavače, pružatelje usluga smještaja na poslužitelju i pružatelje internetskih usluga. Preporuke obuhvaćaju pitanja DNS metapodataka, WHOIS-a i informacija za kontakt, prijavljivanja zlouporaba, zaštite svijesti o DNS operacijama, izgradnje znanja i suradnje na razini EU-a.
Studija pruža brojne temelje, potkrijepljene pouzdanim podacima, za raspravu s europskim i međunarodnim akterima DNS-a o tome je li isključivo pribjegavanje dobrovoljnim mjerama za suzbijanje zlouporabe DNS-a primjereno i dostatno ili je potrebna nova kombinacija politika i praksi. Rezultati studije također pružaju korisne uvide u politike EU-a u pogledu DNS-a kao ključnog elementa jezgra interneta koji treba poštovati i očuvati (strategija EU-a za kibersigurnost).
Više informacija potražite u cjelovitoj studiji.