Uspješnost Hrvatske u ostvarenju ciljeva digitalnog desetljeća.
Hrvatska je 2023. ostvarila znatan napredak u povećanju broja stručnjaka za IKT i digitalizaciji svojih MSP-ova. Međutim, i dalje postoje posebno važni izazovi u digitalizaciji državnih usluga i povećanju povezanosti u ruralnim područjima. Hrvatska je prošle godine dobro napredovala u uvođenju gigabitne povezivosti u urbanim područjima.
Dvije glavne prednosti ili područja napretka
Stručnjaci za IKT
Unatoč tome što je postotak zaposlenih stručnjaka za IKT u Hrvatskoj dosegnuo 4,3 %, što je neznatno ispod prosjeka EU-a od 4,8 %, ta je zemlja 2023. ostvarila znatan napredak (+16,2 %).
Digitalizacija MSP-ova i naprednih tehnologija
Hrvatska je 2023. ostvarila napredak u digitalizaciji MSP-ova, dosegnuvši 56 % (+6,3 % u odnosu na 2023.), iako je to i dalje nešto ispod prosjeka EU-a (57,7 %). Hrvatska je i dalje među vodećim poduzećima u EU-u u području analitike podataka, s 51,7 % poduzeća u usporedbi s prosjekom EU-a od 33,2 %.
Dva glavna nedostatka ili područja koja je potrebno poboljšati
Infrastruktura za povezivanje
Unatoč pozitivnom godišnjem rastu (10,3 %), Hrvatska je ispod prosjeka EU-a (78,8 %) kad je riječ o postotku kućanstava s pristupom mrežama vrlo velikog kapaciteta (67,8 %). Hrvatska ima prostora i za poboljšanje pokrivenosti ruralnih područja VHC mrežama, koja je trenutačno znatno ispod prosjeka EU-a (pokriveno je 25,5 % ruralnih područja u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU-a od 55,6 % ruralne pokrivenosti) i s malim godišnjim rastom u tom području od 2022. do 2023.
Digitalizacija javnih usluga
Hrvatska ima prostora za poboljšanje rezultata u području digitalnih javnih usluga dostupnih građanima (67,2 u odnosu na prosjek EU-a od 79,4) i poduzećima (66,2 u odnosu na prosjek EU-a od 85,4).
Ključni pokazatelji uspješnosti Hrvatske
Strateški plan Hrvatske za digitalno desetljeće
Plan Hrvatske pokazuje da Hrvatska planira uložiti znatne napore u postizanje ciljeva digitalnog desetljeća. U njemu se utvrđuju ciljevi za 13 od 14 ključnih pokazatelja uspješnosti, a u većini slučajeva ciljevi su usklađeni s ambicijama EU-a za 2030. Kako bi ostvarila digitalnu transformaciju, Hrvatska planira dodijeliti ukupni proračun (bez privatnih ulaganja) koji se procjenjuje na 1,1 milijardu EUR (1,5 % BDP-a).
Digitalna prava i načela
Posebno istraživanje Eurobarometra „Digitalno desetljeće 2024.” navodi da 56 % Hrvata smatra da EU učinkovito štiti njihova digitalna prava, što je iznad prosjeka EU-a od 45 %. 69 % hrvatskih ispitanika vjeruje u slobodu izražavanja na internetu i privatnost na internetu, što je iznad prosjeka EU-a. Međutim, povećala se zabrinutost, pri čemu je 44 % zabrinuto za sigurnost djece na internetu, a 40 % za kontrolu nad osobnim podacima, što odražava sve veću svijest o digitalnim rizicima. Ti rezultati naglašavaju potrebu za jačanjem digitalnih prava na nacionalnoj razini.
Preporuke za pojedine zemlje
Hrvatska mora poboljšati svoje rezultate u ostvarenju ciljeva digitalnog desetljeća kako bi potaknula konkurentnost, otpornost i suverenitet te promicala europske vrijednosti i djelovanje u području klime.
Infrastruktura za povezivanje
Nastaviti i proširiti mjere usmjerene na potporu uvođenju FTTP-a kako bi se u potpunosti premostio jaz između ruralnih i urbanih područja, među ostalim podupiranjem potražnje za gigabitnim uslugama.
Stručnjaci za IKT
Nastaviti ulagati napore u stručnjake za IKT kako bi se osigurao dostatan napredak u odnosu na ciljeve za 2030.
Digitalizacija javnih usluga
Poduzeti mjere za povećanje digitalizacije javnih usluga te poboljšati pristupačnost i prilagođenost svojih usluga građanima i poduzećima.
Više o Izvješću o digitalnom desetljeću za 2024.
Izvješće o digitalnom desetljeću 2024.: Stranice s činjenicama o pojedinim zemljama
Provjerite napredak svih država članica i izvatke iz preporuka po državama članicama.