Europska komisija objavila je konačne rezultate studije o europskom podatkovnom tržištu. U studiji su predstavljeni nalazi alata za praćenje, među ostalim, radnika u području podataka, poduzeća, korisnika i tržišta. Rezultati će pridonijeti daljnjem razvoju jedinstvenog digitalnog tržišta u EU-u jer su podaci katalizator gospodarskog rasta, inovacija i digitalizacije u svim gospodarskim sektorima, posebno za MSP-ove i novoosnovana poduzeća.
Komisija je u okviru studije o europskom podatkovnom tržištu uspostavila alat za praćenje za mjerenje veličine i trendova podatkovnog gospodarstva EU-a u cilju mjerenja socioekonomskog učinka podataka. Alat za praćenje pruža prvu procjenu tržišta podataka u nastajanju u Europi.
Svi pokazatelji prikazani su za razdoblje 2013. – 2016., kao i prognoze za 2020. U srednjoročnim prognozama istražuju se tri alternativna moguća scenarija razvoja europskog podatkovnog tržišta i gospodarstva na temelju alternativnih razvojnih kretanja potaknutih različitim makroekonomskim i okvirnim uvjetima: osnovni scenarij (koji se računa na nastavak trenutačnih trendova rasta i razvoj trenutačnih okvirnih uvjeta), scenarij visokog rasta (u kojem podatkovno tržište ulazi u bržu putanju rasta zahvaljujući povoljnijim okvirnim uvjetima) i scenarij izazova (u kojem podatkovno tržište raste sporije nego u osnovnom scenariju zbog nepovoljnijih okvirnih uvjeta i manje pozitivnog makroekonomskog konteksta).
Ključna područja obuhvaćena pokazateljima izmjerenima u ovom izvješću su:
- Podatkovni radnici (radnici koji prikupljaju, pohranjuju, upravljaju i/ili analiziraju, tumače i vizualiziraju podatke) i ravnotežu između potražnje i ponude vještina koje ljudima trebaju biti u mogućnosti raditi na podacima;
- Podatkovna društva i njihovi prihodi;
- Poduzeća koja koriste podatke i njihovu potrošnju za podatkovne tehnologije;
- Tržište digitalnih proizvoda i usluga („tržište podataka”);
- Podatkovno gospodarstvo i njegov utjecaj na europsko gospodarstvo;
- Srednjoročni predviđeni scenariji svih pokazatelja, na temelju alternativnih tržišnih putanja.
U studiji su izneseni podaci o pokazateljima za EU u cjelini, kao i o pojedinačnim državama članicama, kako za cijelo gospodarstvo tako i za gospodarski sektor. Osim toga, dostupni su i podaci o ključnim pokazateljima za SAD, Brazil i Japan.
Studija je pokazala da je 6 milijuna ljudi u Europi 2015. radilo na poslovima povezanima s podacima i 6,16 milijuna 2016. Što se tiče srednjoročnih kretanja, procjenjuje se da će se u scenariju visokog rasta broj radnika koji rade na podacima u Europi povećati na 10,43 milijuna, uz složenu prosječnu stopu rasta od 14,1 % do 2020.
Prema alatu za praćenje 2016. postojala je razlika između ukupne potražnje i ponude podatkovnih radnika od 420,000 nepopunjenih radnih mjesta radnika u EU-u, što odgovara 6,2 % ukupne potražnje kvalificiranih stručnjaka za podatke. Predviđa se da će se EU do 2020. suočiti s nedostatkom vještina u pogledu podataka koji odgovara 769,000 nepopunjenih radnih mjesta u osnovnom scenariju i koji je posebno koncentriran u velikim državama članicama (posebno u Njemačkoj i Francuskoj).
Podatkovna industrija u cjelini sastojala se od otprilike 255,000 podatkovnih poduzeća u EU-u 2016. Prema predviđanju scenarija visokog rasta, ta će se brojka do 2020. povećati na 359,050, sa složenom godišnjom stopom rasta od 8,9 %.
Europsko tržište digitalnih proizvoda i usluga („tržište podataka”) u EU-u 2015. iznosilo je 54,4 milijarde EUR, a 2016. 59,5 milijardi EUR. Očekuje se da će se taj pozitivan trend nastaviti tijekom sljedeće četiri godine, iako različitim tempom prema odabranim scenarijima. Prema scenariju visokog rasta vrijednost podatkovnog tržišta EU-a dosegnut će 106,8 milijardi EUR do 2020., sa složenom godišnjom stopom rasta od 15,7 % od 2016.
Ukupna vrijednost podatkovnog gospodarstva porasla je s 247 milijardi EUR u 2013. na gotovo 300 milijardi EUR u 2016. Prema procjenama alata za praćenje tržišta podataka vrijednost podatkovnog gospodarstva 2016. iznosila je gotovo 2 % europskog BDP-a. Očekuje se da će se do 2020. podatkovno gospodarstvo EU-a povećati na 739 milijardi EUR s ukupnim učinkom od 4 % na DGP EU-a u okviru scenarija visokog rasta koji karakterizira snažnija pokretačka uloga digitalnih inovacija i veća ukupna ulaganja u IKT.
Praćenje europskog tržišta podataka upotrebljava se za procjenu napretka ključnih politika povezanih s podacima koje trenutačno provodi Europska komisija, na primjer nedavne inicijative „Izgradnja europskog podatkovnog gospodarstva”.