Glavni politički kontekst studije jesu ciljevi povezivosti 5G za 2030. koje je utvrdila Europska komisija. Na temelju statističke i kvalitativne analize u studiji je utvrđeno kako su politike dodjele i dodjele spektra utjecale na uvođenje 5G mreže, razine ulaganja te određivanje cijena i kvalitetu usluga. Konkretno, u studiji je utvrđeno da su rane dodjele radiofrekvencijskog spektra pogodovale uvođenju 5G mreže, čime se podupiru povezane najbolje prakse iz paketa instrumenata EU-a za povezivost.
U studiji je utvrđeno nekoliko daljnjih koraka koje bi EU mogao poduzeti prema usklađenijem pristupu kojim bi se promicala ulaganja, pokrivenost 5G stanovništvom i unutarnje tržište, uključujući: Poticanjem država članica da razviju dugoročni (desetogodišnji) okvir za upravljanje spektrom kojim se podupiru ulaganja u bežičnu povezivost, učinkovita uporaba spektra i tržišno natjecanje; Pojašnjenje definicije „obuhvata 5G” u odnosu na kvalitetu usluge kako bi se pružili jasniji ciljevi politike kojima se osigurava ostvarivanje društveno-gospodarskih koristi od 5G tehnologije; Uspostava Opservatorija za spektar kako bi se premostio trenutačni nedostatak informacija u utvrđivanju praksi kojima se pomaže u postizanju većeg ulaganja u bežičnu povezivost i pokrivenosti 5G mrežom u svim naseljenim područjima do 2030.