Sastanak „Živjeti u EU- u”, održan 6. travnja, bio je posebno usmjeren na dopiranje do poduzeća koja žele poduprijeti gradove u njihovoj zelenoj i digitalnoj transformaciji. Gradovi, poduzeća i nacionalna tijela naveli su primjere primjene tehničkih specifikacija i upravljanja EU-a u praksi, uključujući konkretnu nabavu.
Na sastanku su također predstavljeni ažurirani podaci i izgledi za tehnički plan Mehanizma plus (minimalni mehanizmi interoperabilnosti).
Eddy Hartog, voditelj Odjela za tehnologije pametnih zajednica u Europskoj komisiji, pozdravio je sudionike. Razmotrio je uspjehe Živjeti u EU-u, ne samo u pogledu broja potpisnika (115 potpisnika, uključujući tri na nacionalnoj razini i 7 na regionalnoj razini), nego i u pogledu kvalitete izrađenih dokumenata koji utječu na diskurs o pametnim zajednicama i njegova učinka na lokalnoj i međunarodnoj razini, a EU je spomenuo u nedavnom izvješću UN Habitat. Poduzeća, udruge i akademska zajednica također postaju sve zainteresiraniji, a život u EU-u trenutačno broji 112 pobornika.
Martin Brynskov, predsjednik tehničke podskupine „Živjeti u. EU-u” i predsjednik organizacije Open and Agile Smart Cities (OASC), predstavio je program i naglasio važnost okupljanja kupaca i dobavljača u istoj prostoriji.
Trenutačno stanje: Pametni i održivi gradovi i zajednice u Europi
Cristina Martinez, zamjenica načelnika Odjela za tehnologije pametnih zajednica u Europskoj komisiji, predstavila je politički kontekst. Pokretanje digitalnog desetljeća pružilo je viziju i ciljeve za 2030. te niz instrumenata politike. Komisija je izradila i zakonodavstvo za potporu digitalnoj transformaciji, kao što su Akt o umjetnoj inteligenciji, Akt o upravljanju podacima i podacima ili Europski akt o čipovima. Objavljeni su prvi pozivi na podnošenje prijedloga u okviru programa Digitalna Europa. Komisija tako pruža financijsku potporu digitalnoj transformaciji. Tri važne poruke prezentacije:
- Život u EU-u oblikuju njegovi pobornici i potpisnici.
- Važno je da navijači doprinose radu koji se obavlja u pokretu
- Od postavki vida do nabave i uvođenja.
- Za povećanje postojećih rješenja potrebno je uskladiti načela i tehnologije.
- Tehnološki suverenitet sada je od ključne važnosti više nego ikad prije
- Komisija želi raditi na standardima i rješenjima pogodnima za EU koji su kompatibilni s Mehanizmom
Rick Schager iz OASC-a predstavio je status Tehničkog plana za minimalne mehanizme interoperabilnosti plus (MIMs Plus). Schager nam je dao pregled stvaranja Mehanizma i njihova razvoja te objasnio različite vrste smjesa u smjesi i njihovu svrhu (prezentacija u nastavku nalazi se u prilogu). Istaknuo je kako je krajnji cilj rješavanje društvenih izazova. S poslovne strane, riječ je o rješavanju pitanja poslovnih modela i razina zrelosti/tehnološke spremnosti (TRL). Koristimo ne samo podatke, već i uvide u donošenje odluka, simulaciju scenarija i ishode u stvarnom vremenu.
Okrugli stol – Praktični sastanak s Mehanizmom plus u javnoj nabavi Pokrenuta je žustra rasprava sa sudionicima okruglog stola: Andreja Lampe (Trgovačka i industrijska komora, Slovenija), Jan-Joost van Kan (Atos), Bart De Lathouwer (Rotterdam), Mikko Sierla (grupa Vastuu), Ramón Ferri (Valencia), Mads Ockert Bonne (KMD) i govornici Anja De CUNTO (Eurocities i veliki kupci za klimu i okoliš), Beatriz Barateiro (AIOTI) i Omar Dhaher (Europski savez digitalnih MSP-ova). Sve su strane istaknule ključnu ulogu normizacije, interoperabilnosti i Mehanizma plus te važnost izbjegavanja ovisnosti o jednom dobavljaču. Raspravljalo se i o temama kao što su razmjena podataka, pilot-projekti i širenje, angažman građana i lokalni digitalni blizanci.
Misija EU-a za klimatski neutralne pametne gradove
Cilj je mrežeNetZeroCities pomoći Europi u njezinoj ambiciji da postigne klimatsku neutralnost podupiranjem misije EU-a „100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030.” te će gradovima pružiti vrhunsko stručno znanje i usluge prilagođene njihovim potrebama.
Cornelia Dinca (OASC) predstavila je „Repozitorij znanja – Uloga digitalnih rješenja kojima se omogućuje klimatska neutralnost”. Cilj je platforme organizirati i učiniti dostupnima resurse, stručno znanje i kapacitete te pružiti dokazana rješenja svim gradovima koji ih podupiru u postizanju klimatske neutralnosti. Trebao bi biti operativan do rujna 2022. Dinca je zatražila od zajednice Living-in.EU da doprinese platformi i izrazila želju za suradnjom među platformama.
Sljedeći koraci
Michael Mulquin (OASC) Cilj je Mehanizma omogućiti gradovima i zajednicama svih veličina da iskoriste prednosti otvorenog tržišta. Trenutačno postoji 10 Mehanizma u različitim fazama razvoja. Usklađenost i sukladnost u kontekstu smjesa u smjesi: građani i zajednice koji su odlučili izgraditi svoje ekosustave na način koji je u skladu s Mehanizmom i poduzeća koja osiguravaju da su njihovi proizvodi i usluge u skladu s Mehanizmom. Treba postojati dovoljno smjernica o smjesama u smjesi kako bi ekosustavi mogli biti u skladu s njima te kako bi se omogućilo certificiranje proizvoda i usluga koji su usklađeni sa smjesom u smjesi. OASC smatra da smjese u smjesi nisu spremne za uvođenje dok zahtjevi u pogledu sukladnosti i usklađenosti ne budu jasni. Zahtjevi bi trebali omogućiti poduzeću da provjeri je li njegova smjesa u smjesi u smjesi, a to ispitivanje mora biti brzo, jednostavno i cjenovno pristupačno.
Serge Novaretti (Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije) izrazio je namjeru Europske komisije da podrži zahtjeve u pogledu sukladnosti i sukladnosti te ispitivanje, primjerice osiguravanjem ispitnih platformi. U nadolazećim mjesecima izrađuju se i validatori usklađenosti Mehanizma.
Zaključak
Martin Brynskov (OASC) smatra vrlo pozitivnim da postoji jasan cilj razvoja zahtjeva u pogledu sukladnosti i sukladnosti te ispitivanja i validacije tih zahtjeva. Naglasio je važnost Prijedloga o Europskom okviru interoperabilnosti za pametne gradove i zajednice (EIF4SCC).Utom se dokumentu jasno navodi važnost pametnih gradova i zajednica koji je transverzalni za sve sektore, kao što su mobilnost i promet, energetika, sigurnost i zaštita.
Cristina Martinez (DG CONNECT) zaključila je zahvalivši sudionicima na intenzivnom i obećavajućem razgovoru. Pozvala je na aktivno sudjelovanje većeg broja ljudi u pokretu „Živjeti u EU-u” te na sudjelovanje gradova i poduzeća u postupku normizacije.