Objavljena je studija u kojoj se ocjenjuje učinak initativnih projekata povezanih s internetom sljedeće generacije na temelju različitih kriterija kao što su usklađivanje s digitalnim pravima EU-a, omogućivanje donošenja zakonodavstva EU-a, učinak na normizaciju, pružanje alternativnih rješenja i održivost.
Studija pokazuje da je inicijativa za internet sljedeće generacije (NGI) imala znatan utjecaj na oblikovanje održivog i suverenog okruženja otvorene tehnologije u Europi koje je usklađeno s politikama i vrijednostima EU-a.
Navodi se i da se u projektima koji se financiraju u okviru inicijative prednost daje pravima pojedinaca, promiče sloboda izbora, povećava sigurnost i zaštita, promiče održivost i potiče aktivno sudjelovanje u digitalnom javnom prostoru.
Nadalje, u studiji je utvrđeno da projekti nacionalnih komunikacijskih mreža doprinose omogućivanju niza zakonodavnih akata EU-a, s naglaskom na potpori usklađenosti s općim propisima o zaštiti podataka, Aktu o digitalnim uslugama i Aktu o digitalnom tržištu, Aktu o kiberotpornosti, inicijativama EU-a za digitalni identitet, osiguravanju slobode izbora na internetu i podupiranju koncepta zajedničkih digitalnih dobara.
Nadalje, projekti NGI-ja pridonijeli su standardizaciji različitih protokola i standarda usmjerenih na poboljšanje privatnosti, sigurnosti, interoperabilnosti i funkcionalnosti u digitalnom okruženju.
Usporedno s time, s portfeljem koji obuhvaća više od 1 000 projekata i oko 80 000 pojedinaca koji aktivno doprinose projektima NGI-ja u području softverskih kovačnica, inicijativa NGI potiče kvalificiranu zajednicu programera IKT-a u Europi i ima ključnu ulogu u unapređenju digitalnih vještina, poticanju inovacija te jačanju europske konkurentnosti i rasta.
Prema studiji, inicijativom NGI potiču se inovacije, interoperabilnost i integracija u postojeće inicijative te uspostava održivih struktura, čime se u konačnici doprinosi rastu i razvoju internetske zajednice za besplatan softver otvorenog koda (FOSS).
Inicijativa je usmjerena i na poboljšanje mogućnosti revizije, predvidljivosti i otpornosti lanca opskrbe softverom otvorenog koda.
Rezultati ove studije pružaju sveobuhvatan pregled portfelja NGI-ja, analizirajući njegovu uspješnost u odnosu na te kriterije uspoređivanja, kao i njegove tehnološke sastavnice s obzirom na Web 4.0.
Zaključcima se nastoje pružiti informacije za donošenje odluka o politikama i oblikovanje budućeg programa rada, među ostalim uzimajući u obzir područja kao što su digitalna zajednička dobra i razvoj tehnologije Web 4.0.
Kontekst
Inicijativom Next Generation (NGI) nastoje se uspostaviti ključne tehnološke sastavnice interneta sutrašnjice i oblikovati budući internet kao interoperabilni ekosustav platformi koji utjelovljuje vrijednosti koje su Europi važne: otvorenost, uključivost, transparentnost, privatnost, suradnja i zaštita podataka.
Cilj je osnažiti korisnike slobodom izbora među nizom besplatnih decentraliziranih digitalnih rješenja otvorenog koda. U tu svrhu NGI pruža financijsku potporu lokalnim projektima koji obuhvaćaju sve slojeve interneta: od otvorenog hardvera, mrežnih i prometnih tehnologija, ugrađenog softvera, operativnih sustava i virtualizacije, elektroničkih identiteta i posredničkog softvera, decentraliziranih knjiga, softverskih alata za produktivnost, alata za nadzor prometa, do over-the-top interneta i vertikalnih aplikacija.
Program NGI pokrenuo je 2019. svoju potporu internetskim inovatorima, mobilizirajući oko 140 milijuna eura tijekom pet godina i podupirući više od 1 000 projekata.