Europska komisija planira učiniti Europu najpovezanijim kontinentom do 2030. kako bismo mogli iskoristiti mogućnosti koje pruža digitalna tranzicija.
Kako biste iskoristili digitalne tehnologije, inovacije i mogućnosti u digitalnom svijetu, potrebna vam je brza i snažna internetska veza. Gigabitna povezivost ključna je za upotrebu povezanih uređaja, oblaka, proširene i virtualne stvarnosti te umjetne inteligencije za osobnu ili industrijsku uporabu. Želimo da Europa do 2030. bude najpovezaniji kontinent na svijetu.
gigabitna povezivost
Brze, sigurne i učinkovite mreže ključne su kako bi Europa mogla predvoditi digitalnu tranziciju.
Kako bi podržala rastuće potrebe za vrlo brzim vezama, Europa će morati ulagati, proširiti i nadograditi svoju infrastrukturu na gigabitne mreže svugdje.
EU je odredio smjer za digitalno desetljeće 2030.: omogućiti gigabitnu povezivost svim građanima i poduzećima.
Nove mjere za osiguravanje gigabitne povezivosti
Zakon o gigabitnoj infrastrukturi stupio je na snagu u svibnju 2024. Cilj mu je smanjiti troškove bržeg uvođenja gigabitnih mreža (brzine ≥ 1 Gbps) i poboljšati ekološki otisak elektroničkih komunikacijskih mreža.
U Preporuci o gigabitnoj mreži navode se smjernice za nacionalna regulatorna tijela o upotrebi alata koji su im na raspolaganju za zaštitu tržišnog natjecanja, uz istodobno poticanje bržeg uvođenja mreže i nagrađivanje ulaganja.
Povezivost: Okosnica digitalnih ambicija EU-a
Kako bismo bili korak ispred transformativnog tehnološkog razvoja, moramo osigurati odgovarajuću infrastrukturu te odgovarajuće i učinkovito financiranje.
Brza, sigurna i raširena povezivost ključna je za uvođenje tehnologija koje će nas dovesti u svijet sutrašnjice.
Povezana mobilnost
Personalizirana zdravstvena skrb/telemedekin
Umjetna inteligencija
Internet stvari (IoT)
Računarstvo u oblaku
Pametne zgrade
Računalstvo na rubu mreže
Pametne tvornice
Ciljevi za 2030.
Gigabitna povezivost za sve
Povezivost velike brzine (najmanje 5G) svugdje
10 000 rubnih čvorova oblaka za brzi pristup podacima
Kvantno računalstvo u EU-u do 2025.
EU će proizvoditi 20 % svjetskih poluvodiča
Bijela knjiga: Kako odgovoriti na potrebe europske digitalne infrastrukture
U Bijeloj knjizi o digitalnoj infrastrukturi sutrašnjice utvrđeni su scenariji za postizanje naših ciljeva povezivosti prije nego što bude prekasno.
Telekomunikacijski sektor suočava se s brojnim izazovima kad je riječ o uvođenju najnovije generacije mreža.
Potrebe za ulaganjima veće od 200 milijardi eura
Rascjepkano jedinstveno tržište, nedostatak razmjera
Rizik ovisnosti o pružateljima izvan EU-a
Potreba za izgradnjom industrijskih kapaciteta
Neusklađeno upravljanje spektrom
Bijela knjiga bavi se tim pitanjima:
Uvođenje mreže „Povezano suradničko računalstvo” („mreža 3C”) radi razvoja integrirane povezivosti i suradničke računalne infrastrukture
Postizanje neometanog jedinstvenog digitalnog tržišta s ažuriranim regulatornim okvirom koji se temelji na jednakim uvjetima
Poticanje integriranijeg upravljanja spektrom na razini Unije
Ubrzavanje isključivanja bakra do 2030. i poticanje učinkovitosti i održivosti digitalnih mreža
Zajednička komunikacija za jačanje sigurnosti i otpornosti podmorskih kabela
U ovoj Zajedničkoj komunikaciji ističe se potreba za znatnim poboljšanjem podmorske kabelske infrastrukture EU-a s četiri cilja:
Prevencija: smanjiti broj i učinak disruptivnih incidenata i otežati svim zlonamjernim akterima ugrožavanje sigurnosti Unije.
Otkrivanje: Brza detekcija u stvarnom vremenu pokazala se kao jedan od temelja za suzbijanje sabotaže podmorskih kabela.
Odgovor i oporavak: smanjenje vremena potrebnog za odgovor i popravak ojačat će otpornost i djelovati kao odvraćanje.
Odvraćanje: EU namjerava povećati troškove zlonamjernih aktera s pomoću alata za kvalificiranje, dokazivanje, formalno pripisivanje i sankcioniranje mjera sabotiranja.
