Lisnica EU-a za digitalni identitet
Identifikacija nam omogućuje da dokažemo tko smo i može biti u obliku putovnica i osobnih iskaznica. Digitalna identifikacija pomaže nam uštedjeti vrijeme i pojednostaviti interakcije. Različiti privatni i javni pružatelji usluga trenutačno nude sredstva digitalne identifikacije, što korisnicima omogućuje pristup različitim javnim uslugama na internetu ili upotrebu internetskog bankarstva. Digitalni identiteti nude različite stupnjeve pouzdanosti i sigurnosti. Lisnice EU-a za digitalni identitet bit će prepoznate u cijelom EU-u i omogućit će korisnicima da digitalno dokažu tko su i dajući im potpunu kontrolu nad podacima koje dijele kako bi se identificirali s internetskim uslugama.
Vjerodajnice su informacije koje sadržavaju tvrdnje o osobi, u digitalnom obliku, koje omogućuju brzu, sigurnu i pouzdanu provjeru identiteta, kvaliteta i vještina pojedinca, čime se verifikatoru omogućuje da vjeruje u istinitost zahtjeva. Izdavatelji vjerodajnica treće su strane (uglavnom organizacije) kojima verifikator vjeruje. Stoga vjerodajnice mogu pomoći subjektu zahtjeva da u potpunosti sudjeluje u društvu i gospodarstvu.
Vjerodajnice uključuju različite informacije, kao što su ime, prezime, datum rođenja, obrazovne kvalifikacije, stručne kvalifikacije, radno iskustvo itd. Za razliku od tradicionalnih vjerodajnica digitalne vjerodajnice prikazane su u digitalnom obliku, koristeći tehnologije kao što je kriptografija, kako bi se osigurala sigurnost, valjanost i autentičnost informacija.
U okviruUredbe o europskom digitalnom identitetu digitalne vjerodajnice uvode se na način koji omogućuje ljudima da dokažu izjave o sebi i svojim odnosima s anonimnošću (tj. bez otkrivanja identifikacijskih podataka). Zbog njihove sposobnosti sigurnog i privatnog pružanja provjerenih informacija, provjerljive vjerodajnice postaju sve popularnije kao pouzdan i siguran alat za digitalnu provjeru autentičnosti.
Digitalni novčanici su aplikacije koje pohranjuju digitalne predmete na isti način kao i fizički novčanici. Mnogi od nas već koriste digitalne novčanike na našim pametnim telefonima za pohranu ukrcajnih propusnica ili za čuvanje virtualnih bankovnih kartica.
Uredbomo europskom digitalnom identitetu uvode se koncepti lisnica EU-a za digitalni identitet. Riječ je o osobnim digitalnim novčanicima koji građanima omogućuju digitalnu identifikaciju, pohranu i upravljanje podacima o identitetu i službenim ispravama u elektroničkom obliku. Ti dokumenti mogu uključivati vozačku dozvolu, liječnički recept ili obrazovne kvalifikacije. Zahvaljujući novčaniku svi će građani moći dokazati svoj identitet ako je to potrebno za pristup uslugama na internetu, dijeljenje digitalnih dokumenata ili jednostavno dokazivanje određenog osobnog atributa, kao što je dob, bez otkrivanja svojeg identiteta ili drugih osobnih podataka. Građani će u svakom trenutku imati potpunu kontrolu nad podacima koje dijele.
Lisnice EU-a za digitalni identitet koje izdaju države članice u skladu s Uredbom o europskom digitalnom identitetu imat će ključnu ulogu u prenošenju digitalnog identiteta i povezanih digitalnih vjerodajnica s jednog mjesta na drugo u digitalnom svijetu.
Glavna novost uvedena novim pravilima jest da će svatko imati pravo na lisnicu EU-a za digitalni identitet koja je priznata u svim državama članicama. Međutim, neće biti obveze upotrebe lisnice EU-a za digitalni identitet. Korisnici će moći kontrolirati koje osobne podatke žele podijeliti s internetskim uslugama. Javne usluge i određene privatne usluge morat će priznati lisnicu EU-a za digitalni identitet. Njegove sigurnosne značajke čine ga privlačnim za sve privatne pružatelje usluga da ga prepoznaju za usluge koje zahtijevaju snažnu autentifikaciju, stvarajući nove poslovne mogućnosti.
Moćićete ga koristiti za pristup javnim i privatnim internetskim uslugama u EU-u, posebno onima za koje je potrebna pouzdana autentifikacija korisnika. Primjeri za to mogu biti pristup bankovnom računu ili podnošenje zahtjeva za zajam, podnošenje poreznih prijava, upis na sveučilište u matičnoj zemlji ili inozemstvu te mnoge druge stvari koje radite s postojećim fizičkim sredstvima identifikacije.
Lisnice EU-a za digitalni identitet mogu se upotrebljavati na mnogo načina kao što su dokazivanje vaše dobi, dijeljenje vjerodajnica, iznajmljivanje ili bankarstvo, putovanje, podnošenje zahtjeva za posao i mnogo više digitalnih usluga. Neki od primjera su:
- Primanje, pohranjivanje i dijeljenje vjerodajnica: Peter je instalirao osobni digitalni novčanik na svoj mobitel. Osigurala ga je njegova matična zemlja, osiguravajući da mu je lisnica osobno izdana. Peterov digitalni novčanik omogućuje mu da preuzme, pohranjuje i koristi svoje osnovne osobne podatke, vozačku dozvolu, diplomu i bankovnu karticu koju je nosio kao fizičke kartice u svom fizičkom novčaniku.
- Iznajmljivanje stana: Yavor se priprema preseliti u drugu državu članicu kako bi preuzeo novo radno mjesto. Može upotrijebiti lisnicu EU-a za digitalni identitet kako bi prikazao svoju povijest iznajmljivanja, informacije o zaposlenju i kreditnu ocjenu pri podnošenju zahtjeva za najam stana (otkrivajući njihov identitet tek nakon potpisivanja ugovora).
- Potpisivanje ugovora: Kjerstin se koristi lisnicom EU-a za digitalni identitet pri potpisivanju ugovora na internetu jer pruža siguran digitalni potpis, čime se uklanja potreba za papirnatim dokumentima i fizičkim potpisima.
- Iniciranje plaćanja: Danika ima poslovne bankovne račune u financijskim institucijama u nekoliko država članica. Prije toga, kako bi odobrila transakcije pri bankarstvu elektroničkim putem, morala je koristiti različita sredstva (npr. otisak prsta, jednokratnu zaporku ili afirmaciju za upite o odobrenju transakcije poslane na njezin osobni uređaj). Sada sve banke u tu svrhu upotrebljavaju svoju lisnicu za digitalni identitet u EU-u.
Lisnice EU-a za digitalni identitet izgradit će se na temelju pouzdanih digitalnih identiteta koje pružaju države članice, čime će se poboljšati njihova učinkovitost, proširiti njihove koristi na privatni sektor i ponuditi osobni digitalni novčanici koji su sigurni, besplatni, prikladni za upotrebu i zaštićeni osobni podaci.
Time će se poduprijeti cilj digitalnog desetljeća do 2030. da se građanima EU-a osigura internetski pristup ključnim javnim uslugama u EU-u i da se od nikoga ne traži da dostavi više podataka nego što je potrebno za pristup javnim uslugama i njihovu upotrebu. 100 % građana EU-a do 2030. trebalo bi imati mogućnost upotrebe pristupačnog, dobrovoljnog, sigurnog i pouzdanog digitalnog identiteta.
Komisija se za tu inicijativu oslanja na postojeći prekogranični pravni okvir za pouzdane digitalne identitete, inicijativu za europsku elektroničku identifikaciju i usluge povjerenja (Uredba eIDAS).
Donesen je 2014. kao temelj za prekograničnu elektroničku identifikaciju, autentifikaciju i certifikaciju internetskih stranica u EU-u. Međutim, ne sadržava nikakvu obvezu za države članice da svojim građanima i poduzećima osiguraju sustav digitalne identifikacije kojim se omogućuje siguran pristup javnim uslugama ili da osiguraju njihovu upotrebu preko granica EU-a. Ne sadržava ni odredbe o upotrebi takve identifikacije za privatne usluge ili za mobilne uređaje. To dovodi do razlika među zemljama.
Neke zemlje svojim građanima nude sustav identifikacije, a druge ne i, ako to učine, svi se ti sustavi ne mogu upotrebljavati prekogranično (za pojedinosti vidjeti naš pregled prethodno prijavljenih i prijavljenih sustava elektroničke identifikacije u skladu s eIDAS-om).
Ne. To nije cilj Uredbe. Države članice i dalje će osiguravati digitalne identitete. Europska lisnica za digitalni identitet temelji se na toj osnovi i proširuje funkcionalnosti i upotrebljivost nacionalnih elektroničkih osobnih iskaznica s pomoću osobnog digitalnog novčanika.
Komisija će provedbenim aktima predložiti i dogovoriti standarde država članica, tehničke specifikacije i operativne aspekte.
Ne. Lisnice EU-a za digitalni identitet temeljit će se na nacionalnim sustavima koji već postoje u nekim državama članicama. Danas svaka osoba koja živi u EU-u nema pristup sredstvu digitalne identifikacije.
Države članice ponudit će novčanike svojim građanima i stanovnicima na nacionalnoj razini. Svi će moći preuzeti, instalirati i upotrebljavati lisnicu EU-a za digitalni identitet na svojem osobnom pametnom telefonu ili uređaju.
Prijedlogom se predviđa visoka razina sigurnosti. Komisija će predložiti i dogovoriti se s državama članicama o normama, tehničkim specifikacijama i operativnim aspektima kako bi se osiguralo da lisnice za digitalni identitet država članica imaju najvišu razinu sigurnosti. Države članice certificirat će svoje novčanike kako bi osigurale da ispunjavaju te zahtjeve. Svi osobni podaci dijelit će se na internetu samo ako građanin odluči podijeliti te informacije.
Državečlanice trebale bi izdati nove lisnice EU-a za digitalni identitet u roku od 24 mjeseca od datuma stupanja na snagu provedbenih akata iz članka 5.a stavka 1. i članka 5.c stavka 6. Uredbe o europskom digitalnom identitetu. Svaka država članica trebala bi do kraja 2026. izdati lisnicu EU-a za digitalni identitet.
Novčanik za digitalni identitet predstavlja razne izazove koji se moraju riješiti kako bi se osiguralo da ga građani uspješno usvoje i upotrebljavaju. Jedan od najvažnijih izazova je pružanje jednostavnog i intuitivnog korisničkog iskustva koje je osmišljeno imajući na umu potrebe korisnika i posvećuje posebnu pozornost aspektima pristupačnosti. Građani moraju moći lako upravljati sustavom i pristupiti uslugama koje su im potrebne bez nailaženja na prepreke ili poteškoće koje bi ih mogle odvratiti od njegove upotrebe.
Još jedan ključni izazov je osiguravanje visoke razine sigurnosti i pouzdanosti tehnološke komponente. Novčanik za digitalni identitet mora biti dizajniran s robusnim sigurnosnim značajkama koje sprečavaju neovlašteni pristup i štite osobne podatke korisnika. Osim toga, mora biti u mogućnosti pružiti sva jamstva potrebna za osiguravanje privatnosti građana uz istodobno pružanje intuitivnog sustava za praćenje i kontrolu informacija koje će se dijeliti s trećim stranama.
Treći izazov je kako upravljati dozvolama za pristup osobnim podacima koje korisnici daju pouzdanim trećim stranama, kao što su banke, vladine agencije ili pružatelji zdravstvenih usluga. Novčanik mora moći upravljati tim odobrenjima na siguran i transparentan način, pružajući korisnicima potpunu kontrolu nad time tko može pristupiti njihovim informacijama i u koju svrhu.
Naposljetku, novčanik za digitalni identitet mora osigurati pouzdan sustav kojim se može upravljati informacijama o maloljetnicima i članovima obitelji za koje postoji izaslanstvo. To znači osiguravanje pouzdanih mehanizama za provjeru identiteta kojima se sprečava neovlašteni pristup i osiguravanje da se pristup odobrava samo ovlaštenim pojedincima.
Rješavanje tih izazova bit će ključno za uspješnu provedbu i usvajanje lisnica za digitalni identitet. Pružanjem sigurnog sustava prilagođenog korisnicima koji zadovoljava potrebe i očekivanja građana, novčanik za digitalni identitet može revolucionirati način na koji komuniciramo s vladinim službama, financijskim institucijama i drugim organizacijama koje zahtijevaju provjeru identiteta.
Zajednički paket instrumenata
Kako bi lisnice EU-a za digitalni identitet što prije postale stvarnost, Komisija je donijela preporuku kojom poziva države članice da surađuju na razvoju zajedničkog paketa instrumenata za izgradnju takvih novčanika. To uključuje razvoj arhitektonskog i referentnog okvira, skupa zajedničkih normi i tehničkih specifikacija, zajedničkih smjernica i najboljih praksi.
Komisija je objavila Arhitektonski i referentni okvir u GitHubu. Ovo je dokument uživo koji će se ažurirati kako rad napreduje. Služi kao tehnička okosnica svih budućih lisnica EU-a za digitalni identitet, čime se osigurava njihova sigurnost, interoperabilnost i prilagođenost korisnicima. U okviru velikih pilot-projekata testiraju se tehničke specifikacije za lisnice EU-a za digitalni identitet te se njihova upotreba temelji na nizu prioriteta. Komisija će osigurati prototip uvođenja lisnica EU-a za digitalni identitet, uključujući softverske knjižnice i modularne komponente.
Više informacija opilot-projektima lisnice EU-a za digitalni identitet.
Izgradnja ekosustava temeljenog na rješenjima otvorenog koda i zajedničkim standardima za europski portfelj digitalnog identiteta važna je iz nekoliko razloga.
Prvo, upotrebom rješenja otvorenog koda omogućuje se veća transparentnost i suradnja među razvojnim programerima, čime se osigurava pouzdanost i sigurnost tehnologije.
Drugo, donošenjem zajedničkih standarda omogućuje se veća interoperabilnost među različitim platformama i rješenjima za digitalni identitet, čime se pojednostavnjuju postupci provjere identiteta i povećava učinkovitost digitalnih transakcija.
Treće, ekosustav koji se temelji na rješenjima otvorenog koda i zajedničkim standardima za digitalni identitet mogao bi potaknuti široko prihvaćanje te vrste tehnologije, čime bi se europskim građanima omogućio siguran i pouzdan pristup digitalnim uslugama diljem EU-a.
Nadalje, otvorenim i standardiziranim ekosustavom može se potaknuti interoperabilnost različitih rješenja, smanjiti troškovi razvoja i olakšati prihvaćanje širokog spektra sudionika na tržištu, čime se potiče širenje digitalnog identiteta kao pouzdanog i sigurnog alata za elektroničku autentifikaciju.
Konačno, usvajanjem otvorenih standarda i rješenja otvorenog koda mogu se potaknuti inovacije, čime se novim sudionicima omogućuje ulazak na tržište i ponuda novih usluga i funkcionalnosti.