Pitanja i odgovori; Digitalni identitet

Vjerodajnice su informacije koje sadržavaju tvrdnje o osobi, u digitalnom obliku, koje omogućuju brzu, sigurnu i pouzdanu provjeru identiteta, kvaliteta i vještina pojedinca, čime se verifikatoru omogućuje da vjeruje u istinitost tvrdnje. Izdavatelji vjerodajnica su treće strane (uglavnom organizacije) kojima verifikator vjeruje. Stoga vjerodajnice mogu pomoći subjektu zahtjeva da u potpunosti sudjeluje u društvu i gospodarstvu. 

Vjerodajnice uključuju razne informacije, kao što su ime, prezime, datum rođenja, obrazovne kvalifikacije, stručne kvalifikacije, radno iskustvo i tako dalje. Za razliku od tradicionalnih vjerodajnica, digitalne vjerodajnice prikazuju se u digitalnom obliku s pomoću tehnologija kao što je kriptografija kako bi se osigurala sigurnost, valjanost i autentičnost informacija. 

U okviru Uredbe o europskom digitalnom identitetu digitalne vjerodajnice uvode se na način kojim se ljudima omogućuje da anonimno dokažu izjave o sebi i svojim odnosima (tj. bez otkrivanja identifikacijskih podataka). Zbog svoje sposobnosti pružanja provjerenih informacija na siguran i privatan način, provjerljive vjerodajnice postaju sve popularnije kao pouzdan i siguran alat za digitalnu autentifikaciju.

Digitalni novčanici su aplikacije koje pohranjuju digitalne objekte na isti način kao i fizički novčanici. Mnogi od nas već koriste digitalne novčanike na našim pametnim telefonima kako bi pohranili svoje ukrcajne propusnice ili zadržali naše virtualne bankovne kartice. 

Uredbom o europskom digitalnom identitetu uvode se koncepti lisnica EU-a za digitalni identitet. Riječ je o osobnim digitalnim lisnicama koje građanima omogućuju digitalnu identifikaciju, pohranu i upravljanje podacima o identitetu i službenim dokumentima u elektroničkom obliku.  Ti dokumenti mogu uključivati vozačku dozvolu, liječničke recepte ili obrazovne kvalifikacije. Zahvaljujući lisnici svi će građani moći dokazati svoj identitet ako je to potrebno za pristup uslugama na internetu, dijeljenje digitalnih dokumenata ili jednostavno dokazivanje određenog osobnog atributa, kao što je dob, bez otkrivanja svojeg identiteta ili drugih osobnih podataka. Građani će u svakom trenutku imati potpunu kontrolu nad podacima koje dijele. 

Lisnice EU-a za digitalni identitet koje izdaju države članice u skladu s Uredbom o europskom digitalnom identitetu imat će ključnu ulogu u omogućavanju da svoj digitalni identitet i povezane digitalne vjerodajnice preuzmemo s jednog mjesta na drugo u digitalnom svijetu. 

Moći ćete se njime koristiti za pristup javnim i privatnim internetskim uslugama u EU-u, posebno onima za koje je potrebna pouzdana autentifikacija korisnika. Primjeri mogu biti pristup bankovnom računu ili podnošenje zahtjeva za zajam, podnošenje poreznih prijava, upis na sveučilište u matičnoj zemlji ili u inozemstvu i mnoge druge stvari koje radite s postojećim, fizičkim sredstvima identifikacije. 

EU-ove lisnice za digitalni identitet mogu se upotrebljavati na mnogo načina, primjerice za dokazivanje dobi, dijeljenje vjerodajnica, u svrhu iznajmljivanja ili bankarstva, putovanja, prijave za posao i mnoge druge digitalne usluge. Neki od primjera su: 

• Primanje, pohrana i dijeljenje vjerodajnica: Peter je instalirao osobni digitalni novčanik na svoj mobilni telefon. Dostavila ga je njegova matična zemlja, osiguravajući da mu je lisnica osobno izdana. Peterov digitalni novčanik omogućuje mu da preuzme, pohrani i koristi svoje osnovne osobne podatke, vozačku dozvolu, diplomu i bankovnu karticu koju je nosio kao fizičke kartice u svom fizičkom novčaniku. 

• Iznajmljivanje stana: Yavor se priprema za preseljenje u drugu državu članicu kako bi preuzeo novo radno mjesto. Svojom lisnicom EU-a za digitalni identitet može prikazati povijest najma, informacije o zapošljavanju i kreditnu ocjenu pri podnošenju zahtjeva za najam stana (otkrivanje njihova identiteta tek nakon potpisivanja ugovora). 

• Potpisivanje ugovora: Kjerstin upotrebljava svoju EU lisnicu za digitalni identitet pri potpisivanju ugovora na internetu jer pruža siguran digitalni potpis, čime se uklanja potreba za papirnatim dokumentima i fizičkim potpisima. 

• Pokretanje plaćanja: Danika ima poslovne bankovne račune u financijskim institucijama u nekoliko država članica. Prije toga, kako bi odobrila transakcije prilikom elektroničkog bankarstva, morala je koristiti različita sredstva (npr. otisak prsta, jednokratnu lozinku ili potvrdu o upitima za odobrenje transakcija poslanim na njezin osobni uređaj). Sada sve banke u tu svrhu upotrebljavaju europsku lisnicu za digitalni identitet. 

Lisnice EU-a za digitalni identitet izgradit će se na temelju pouzdanih digitalnih identiteta koje pružaju države članice, čime će se poboljšati njihova učinkovitost, proširiti njihove koristi na privatni sektor i ponuditi osobne digitalne lisnice koje su sigurne, besplatne, prikladne za upotrebu i zaštitu osobnih podataka. 

Time će se poduprijeti cilj digitalnog desetljeća do 2030. da se građanima EU-a osigura internetski pristup ključnim javnim uslugama u EU-u i da se od nikoga ne traži da dostavi više podataka nego što je potrebno za pristup javnim uslugama i njihovo korištenje. 100 % građana EU-a do 2030. trebalo bi imati mogućnost upotrebe pristupačnog, dobrovoljnog, sigurnog i pouzdanog digitalnog identiteta. 

Za potrebe ove inicijative Komisija se oslanja na postojeći prekogranični pravni okvir za pouzdane digitalne identitete, europsku inicijativu za elektroničku identifikaciju i usluge povjerenja (Uredba eIDAS). 

Donesena 2014. pruža osnovu za prekograničnu elektroničku identifikaciju, autentifikaciju i certificiranje internetskih stranica unutar EU-a. Međutim, ne sadržava obvezu država članica da svojim građanima i poduzećima osiguraju sustav digitalne identifikacije kojim se omogućuje siguran pristup javnim uslugama ili da osiguraju njihovu upotrebu preko granica EU-a. Ne sadržava ni odredbe o upotrebi takve identifikacije za privatne usluge ni s mobilnim uređajima. To dovodi do razlika među zemljama. 

Neke zemlje svojim građanima nude sustav identifikacije, dok druge ne nude, a kada to čine, ne mogu se svi ti sustavi upotrebljavati prekogranično (za pojedinosti vidjeti naš pregled prethodno prijavljenih i prijavljenih sustava elektroničke identifikacije u okviru eIDAS-a). 

Prijedlogom se predviđa visoka razina sigurnosti. Komisija će predložiti i dogovoriti se s državama članicama o normama, tehničkim specifikacijama i operativnim aspektima kako bi se osiguralo da lisnice za digitalni identitet država članica imaju najviše razine sigurnosti. Države članice certificirat će svoje lisnice kako bi osigurale njihovu usklađenost s tim zahtjevima. Svi osobni podaci dijelit će se na internetu samo ako ih građani odluče podijeliti. 

Lisnica za digitalni identitet predstavlja različite izazove koje treba riješiti kako bi se osiguralo da je građani uspješno usvoje i upotrebljavaju. Jedan od najvažnijih izazova je pružanje jednostavnog i intuitivnog korisničkog iskustva koje je osmišljeno imajući na umu potrebe korisnika i obraća posebnu pozornost na aspekte pristupačnosti. Građani se moraju moći lako snaći u sustavu i pristupiti uslugama koje su im potrebne bez nailaženja na prepreke ili poteškoće koje ih mogu odvratiti od njegove upotrebe. 

Još jedan kritičan izazov jest osiguravanje visoke razine sigurnosti i pouzdanosti tehnološke komponente. Lisnica za digitalni identitet mora biti dizajnirana s robusnim sigurnosnim značajkama koje sprečavaju neovlašteni pristup i štite osobne podatke korisnika. Osim toga, mora moći pružiti sva potrebna jamstva kako bi se osigurala privatnost građana te istodobno osigurati intuitivan sustav za praćenje i kontrolu informacija koje će se dijeliti s trećim stranama. 

Treći izazov je kako upravljati dozvolama za pristup osobnim podacima koje korisnici daju pouzdanim trećim stranama, kao što su banke, vladine agencije ili pružatelji zdravstvene zaštite. Lisnica mora moći upravljati tim odobrenjima na siguran i transparentan način, dajući korisnicima potpunu kontrolu nad time tko može pristupiti njihovim informacijama i u koju svrhu. 

Naposljetku, lisnica za digitalni identitet mora biti pouzdan sustav kojim se može upravljati informacijama maloljetnika i članova obitelji za koje postoji delegacija. To znači da se osiguravaju pouzdani mehanizmi za provjeru identiteta kojima se sprečava neovlašteni pristup i osigurava da se pristup odobrava samo ovlaštenim pojedincima. 

Rješavanje tih izazova bit će ključno za uspješnu provedbu i donošenje lisnica za digitalni identitet. Pružanjem sigurnog sustava prilagođenog korisnicima koji ispunjava potrebe i očekivanja građana, lisnica za digitalni identitet može revolucionirati način na koji komuniciramo s državnim službama, financijskim institucijama i drugim organizacijama kojima je potrebna provjera identiteta. 

Komisija je objavila Arhitektura i referentni okvir uGitHubu. Ovo je dokument uživo koji će se ažurirati kako rad bude napredovao.  Služikao tehnička okosnica svih budućih lisnica EU-a za digitalni identitet, čime se osigurava njihova sigurnost, interoperabilnost i prilagođenost korisnicima. U okviru velikih pilot-projekata ispituju se tehničke specifikacije lisnica EU-a za digitalni identitet i provodi se pilot-projekt upotrebe lisnica u okviru niza prioriteta. Komisija će osigurati prototipnu provedbu lisnica EU-a za digitalni identitet, uključujući biblioteke softvera i modularne komponente. 

Više informacija o pilot-projektima EU-ove lisnice za digitalni identitet