Sve veći broj električnih automobila i dizalica topline ima važne posljedice za elektroenergetski sustav. Istodobno punjenje svih tih milijuna električnih uređaja ugrozilo bi stabilnost elektroenergetske mreže i bilo bi vrlo neučinkovito. Takav je scenarij poprilično moguć. Stoga je potreba za omogućavanjem fleksibilnosti potrošača sve hitnija. Digitalne tehnologije imaju ključnu ulogu u organiziranju energetske fleksibilnosti, npr. upotrebom interneta stvari za povezivanje energetskih resursa, omogućivanjem razmjene podataka putem sporazuma o podatkovnom prostoru i/ili pokretanjem mjera na strani potražnje za energijom u slučaju viška solarne energije ili energije vjetra.
Široko prihvaćanje digitalnih tehnologija u ključnim sektorima kao što su energetika,e-mobilnost i dom/zgrade, kao i stvaranje novih poslovnih modela, ključni su za masovnu integraciju obnovljivih izvora energije, opskrbu stanica za punjenje električnih vozila zelenom energijom te upravljanje nestabilnošću i fleksibilnošću distribucijske mreže. Hitnost proizlazi iz energetske mreže koja se mora nositi s fluktuacijama u proizvodnji iz obnovljivih izvora i/ili potrošnji pri punjenju električnih vozila.
U okviru Komisijine strategije zainternet stvari i računalstvo na rubu mreže na radionici su istražene mogućnosti za poticanje suradnje u navedenim sektorima, tražeći konkretne prijedlogei potporu u provedbi pilot-projekata zarazvoj novih platformi za pametne internet stvari i decentralizirane inteligencije.
Stručnjaciiz industrije,organizacije za normizaciju i akademske zajednice bavili su se aspektima politika, normizacijom i rješenjima dionika. Rasprave su bile usmjerene na status i primjenu postojećih i novih standarda, koji su ključni za poticanje usporedne tranzicije i ubrzavanje zelene transformacije u području mobilnosti i energije teotvaranje dinamičnog ekosustava. Aspektiinteroperabilnosti idalje suključni upametnim mrežama, a energetski sustavi ključan su element za jamčenje stabilnosti mreže, ali i velik izazov u energetskoj tranziciji.
Olujese u pogledu f lexibility m anagementau električnim vozilima i punjenja, gridso perationima, bušenjama,jednostavnog uključivanja električnih vozila u energetski sustav s pomoću identifikacije (npr. konceptisamosuverenog identiteta) – relevantnostiprotokola kao što je EEBUSza povezivanje kućanskih uređaja/građevinskih uređaja i konteksta postojećih postojećih normi u energetskim sustavima. Iako su u tijeku primjeri normi kao što je CEN/CENELEC S2 – za široko donošenje bilo bi potrebnoveće sudjelovanje različitih aktera u ekosustavima.
Kontroverzno se raspravljalo o tome kako bi izgledala buduća arhitektura sustava, bez obzira na to temelji li se na poznatoj komunikacijskoj infrastrukturi,protokolui podatkovnoj infrastrukturi ili bi se mogla razviti nova internetska arhitektura otvorenih usluga, kao što je vidljivoiz donošenjaDirektive o platnim uslugama (Direktiva PSD2) u financijskom sektoru, čime bi se razbile podjele prošlosti.
Udaljnjim raspravama raspravljalo se o integraciji normi u ubrzanje decentraliziranih izvora energije, kao i o izazovima koji iz toga proizlaze, kako u pogledu praćenja tako i u pogledu optimizacije. Rasprave su se približile potrebi za jačanjem postojećih digitalnih partnerstava kako bi se promicalakonstruktivnasuradnja s postupkom izrade standarda. Normesedoista mogutumačiti kao alat za ubrzanje razvoja energetske industrije, kao i za potporu neometanojintegraciji novih područja proizvodnje energije.
Daljnji koraci
Integriranjem naprednih digitalnih tehnologija i rješenja temeljenih na podacima u tradicionalnu energetsku infrastrukturu i u rješenjaza obavještajni dom/izgradnju, pametna infrastruktura za punjenje može pružiti pozitivnokorisničko iskustvoi veću učinkovitost upotrebeenergije iz obnovljivih izvora te kao takva ubrzati prelazakna dekarbonizaciju ključnih industrijskih sektora. Međutim,ogromanizacija postojećih normi i standarda mogla bi se razviti u mnoštvu složenih napora u pogledu integracije, što je preduvjet za razvoj međusektorskih usluga.
Pilot-projekti, kao što su pozivi u okviru 4. klastera programa Obzor Europa o novim platformama pametnog interneta stvari i decentraliziranoj inteligenciji , mogli bi pokazatii potvrditi nove segmente normizacije, poduprijetidijalogs dionicima i učiniti ih dostupnima MSP-ovima ili novoosnovanim poduzećima u ranoj fazi.
Podaci su ključan resurs za povezivanje energetskih usluga i usluga mobilnosti – Komisija podupire donošenje ključnih sastavnica kao što su identifikacija, autentifikacija, pristup podacima i razmjena podataka putem djelovanja u okviruprograma DigitalnaEuropa za zajedničke energetske podatkovne prostore 2024 .
Produbljiva
Contributor
Rolf Riemenschneider, Giulia Cittadini (Europska komisija)