Skip to main content
Shaping Europe’s digital future
Report / Study | Publikacija

Potencijal Europe u računalstvu na rubu mreže: Potpora industrijskim inovacijama putem velikih pilot-projekata

Europa se okreće prema decentraliziranom računalstvu na rubu mreže. Nedavna gospodarska studija ukazuje na snažan potencijal rasta za Europu u sektoru industrijskog interneta stvari, a ulaganja Europske komisije dodatno jačaju tu putanju.

Europe's Potential in Edge Computing: Supporting Industrial Innovation through Large-scale Pilots

iStock photo Getty images plus

Napredak digitalne tehnologije u Europi naglašava jasan trend prema računalstvu na rubu mreže. Taj pristup, koji se temelji na pragmatizmu, naglašava važnost obrade podataka bliže njihovu izvoru, naglašavajući učinkovitost i autonomiju.

Računalstvo na rubu mreže u osnovi se odnosi na decentralizaciju obrade podataka i njegovo premještanje iz udaljenih podatkovnih centara na lokacije. Ključni element koji pokreće taj prijelaz je pomak računalnog kapaciteta na rubu mreže. Pojam „debelo računalstvo” odnosi se na integraciju čipova visokih performansi u povezane objekte i sustave, kao što su budući automobili, čime im se omogućuje da na lokalnoj razini obrađuju složene računalne zadatke. Oni omogućuju brže vrijeme odgovora i omogućuju donošenje autonomnih odluka na lokalnoj razini.

Nedavna studija na temelju ODLUKE pruža bolji uvid u to područje i upućuje na to da se računalstvo na rubu mreže u Europi razvija, sa znatnim potencijalom za rast, posebno u područjima profesionalnog interneta stvari u kojima je europska industrija jaka u globalnom tržišnom natjecanju. Konkretno, europska poduzeća za poluvodiče imaju velik potencijal da ojačaju svoj položaj u tradicionalnim uporištima zbog sve veće potražnje profesionalnih proizvođača interneta stvari u EU-u.

Na slici 1. prikazan je udio proizvodnje u 2022. u odnosu na složenu godišnju stopu rasta (CAGR) iz razdoblja 2017. – 2022. za različite sektore. Snaga EU-a u području profesionalnog interneta stvari posebno je izražena u sektorima kao što su industrija, automobilska industrija, zdravstvo i svemirska industrija/obrana/sigurnost. Kretanja na tržištu upućuju na stabilan rast u sektorima kao što su industrija 4.0, e-mobilnost, energija i nosiva tehnologija.

 

Slika se sastoji od grafikona mjehura naslovljenog „Production share 2022”. Horizontalna os predstavlja složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 2017. do 2022., koja se kreće od – 1 % do 10 %. Vertikalna os predstavlja postotak udjela proizvodnje u rasponu od 0 % do 30 %. Svaki balon predstavlja različit sektor elektronike koji se razlikuje razmjerno svojem tržišnom udjelu. Sektori kao što su „potrošačka osobna računala”, „telekomunikacijske infrastrukture” i „industrija” među najvećima su i pozicionirani su prema višim stopama rasta, što upućuje na znatan tržišni udio i rast. „Telefoni” i „zdravlje i skrb” srednje su veličine i imaju pozitivan rast. Manji sektori s manjim rastom uključuju „Audio i video” i „Home Appliances”. S desne strane postoji okvir za unos teksta pod naslovom „MAIN MARKET DRIVERS” koji utječu na tržište. Među njima su „industrija 4.0”, „E-mobilnost/Infotainment/autonomna vožnja”, „Siguran grad/granična kontrola/digitalni identiteti”, „Searable, positive impact of COVID” i „Pametan dom”. Ti čimbenici upućuju na trendove i tehnologije koje potiču rast na tržištu elektronike. Izvor podataka naveden je kao „DECISION Etudes & Conseil”. Ukupna slika objedinjuje uvide utemeljene na podacima i tekstualne informacije kako bi se dobio sveobuhvatan pregled trenutačnog stanja i pokretača tržišta elektronike od 2022.

 

Slika 1: Trendovi rasta elektroničkih sustava na koje utječe profesionalni internet stvari

 

Gledajući šire gledano na globalnom tržištu za debelo računalstvo, na slici 2. prikazano je da Profesionalni internet stvari pokazuje stabilan rast, s 29 milijardi EUR u 2021. na predviđenih 59 milijardi EUR do 2027., uz stopu rasta od 12 % godišnje. Do 2027. sektorska distribucija ukazuje na sigurnost (cameras & IDS) kao najveći segment od 36 %, nakon čega slijede automobilska industrija od 20 %, zdravstvo i skrb 18 %, automatizacija tvornice od 16 % i upravljanje energijom od 10 %.

Slika sadržava grafikon i popis koji se odnosi na „Globalno tržište debelih računalnih poluvodiča za profesionalni internet stvari”. Ta je grafikon višestruki grafikon područja koji prikazuje rast tržišne vrijednosti od 2021. do 2027., u milijardama eura (EUR). U grafikonu su navedene ključne etape u iznosu od 29 milijardi eura (2022.) i predviđa se da će do 2027. dosegnuti 59 milijardi eura, uz naznačenu stopu rasta od 12 % godišnje. Svaki segment tržišta predstavlja drugačija boja na dimnjaku. Uz grafikon nalazi se popis pod naslovom „Size of the segment in 2027 (u % ukupnog broja)” u kojem se raščlanjuju projekcije tržišnog udjela za različite sektore 2027.: • Sigurnost (kameras i IDS): 36 % • Automobilska industrija: 20 % • Zdravlje i skrb: 18 % • automatizacija tvornica: 16 % • Gospodarenje energijom: 10 % Sadržaj je osmišljen kako bi se dobio jasan pregled predviđenog rasta tržišta i distribucije u različitim sektorima u području profesionalnog interneta stvari.

Slika 2.: Trendovi rasta na debelom tržištu poluvodiča računalstva

 

Europska komisija ne samo da podržava važnost debelog računalstva u industrijskom internetu stvari, već i otvara put Europi da bude važan akter u tom prostoru. U okviru svojeg programa za istraživanje i inovacije HORIZON EUROPE Komisija izdvaja 45 milijuna EUR za pilot-mjere za digitalne platforme za računalstvo u oblaku – internet stvari, čiji je cilj poticanje suradnje između industrija i akademske zajednice te pokazivanje novih rješenja na rubu mreže u realnim okruženjima. Svojim globalnim ulaganjima, koja premašuju 250 milijuna EUR, od 2021. u područje računalstva u oblaku – internet stvari (više informacija o kontinuiranoj inicijativi za europski oblak, rub na rubu mreže i internet stvari) Komisija podupire nove napredne paradigme, njeguje dinamičan ekosustav koji obuhvaća zajednice otvorenog koda i MSP-ove, čime se osigurava da Europa iskoristi mogućnosti koje pruža rastuće tržište. Tom se obvezom dodatno učvršćuju težnje Unije da bude predvodnik u globalnom okruženju računalstva na rubu mreže i usklađena je s njezinom politikom podupiranja zelene i digitalne tranzicije europskog gospodarstva.   

Za Europu taj razvoj ima nekoliko posljedica:

· Tehnološki napredak i rano uvođenje u ključne industrije: Prilika za Europu da unaprijedi svoj položaj u tehnološkoj industriji.

· Digitalna suverenost: Promicanje partnerstava između europske industrije i dobavljača poluvodiča koji imaju koristi od golemih ulaganja u projektiranje i opskrbu čipovima u okviru Akta o čipovima.

· Usmjerenost na održivost: S obzirom na to da Europa primjenjuje računalstvo na rubu mreže, usvajanjem rješenja na rubu mreže smanjuju se emisije stakleničkih plinova u ključnim industrijskim sektorima, kao i odgovornost za osiguravanje uravnoteženih aspekata održivosti.

Zaključno, studija ODLUKE služi kao vodič u kojem se navode prilike za ključne europske industrije u području računalstva na rubu mreže. Ta strukturirana gospodarska perspektiva pruža stratešku analizu ključnih tržišnih potencijala i čimbenika donošenja kojima se osigurava stabilan rast u digitalnom okruženju te služi kao vrijedan kontekst za predstojeće pozive na opsežne pilot-projekte 2024.

Za one koji su zainteresirani za dublje promišljanje o toj temi, u izvješću o studiji dostupni su detaljni nalazi u kojima se razjašnjava pragmatičan pristup Europe računalstvu na rubu mreže i njegovi mogući rezultati.

Završno izvješće o studiji, sažetak i sažetak

Informativni i posrednički sastanak

Informativni i posrednički sastanak o pilot-pozivu na digitalne platforme za internet stvari u oblaku bit će sastavni dio događanja o informiranju i posredovanju u okviru Obzora Europa 4. prosinca 2023. od 9:00 do 15:00 sati po srednjoeuropskom vremenu.  Prijave su otvorene do 4. prosinca.

Više informacija o događanju i načinu registracije