Sezona klasičnih filmova ponovno se vraća putem interneta i na licu mjesta od lipnja do prosinca 2022. Više od 20 filmskih arhiva i instituta, nacionalnih i regionalnih, svih članova udruge Association des Cinémathèques Européennes (ACE) odabralo je novoobnovljene filmove iz svojih zbirki te će organizirati projekcije, dopunjene obrazovnim i interaktivnim aktivnostima kao što su šetnja na lokacijama na kojima je film snimljen, uključivanje učenika filma u proces restauracije i okrugli stolovi. Otkrijte cijeli program.
Inicijativu podupire Europska komisija putem potprograma MEDIA u okviru programa Kreativna Europa.
Filmski arhivi i instituti koji sudjeluju u programu
- Albanski nacionalni filmski arhiv
- Arhiva Nationala de Filme, Rumunjska
- Bugarski nacionalni filmski arhiv
- Cinemateca Portuguesa-Museu do Cinema
- Kinematografija Republike Sjeverne Makedonije
- Cinematheque royale de Belgique/Koninklijk Belgisch Filmarchief
- Hrvatski državni arhiv – Hrvatska kinematografija
- DFF – Deutsches Filminstitut & Filmmuseum
- Film oka
- Filmski arhiv estonskog nacionalnog arhiva
- Filmoteca de Catalunya
- Filmoteca Valenciana – Institut Valencià de Cultura
- Fondazione Cineteca di Bologna
- Grčki filmski arhiv
- Irski filmski institut
- Filmski arhiv Jugoslava
- La Cinémathèque de Toulouse
- Národní filmový arhiv, Prag
- Nacionalni filmski arhiv – audiovizualni institut, Poljska
- Nacionalni filmski institut Mađarska – filmski arhiv
- Slovenski kinematej
- Švedski filmski institut
Ulaganje u restauraciju filma
Europski filmski instituti nastoje predstaviti svoju filmsku klasičnu publiku publici, ali i očuvati i očuvati našu filmsku povijest za buduće generacije. U tu su svrhu ključni očuvanje, digitalizacija i obnova arhiva. U okviru sezone klasičnih filmova Europska komisija i Ministarstvo kulture Republike Slovenije poduprijet će obnovu života radnika koji radi sindromskim snagama (1972.).
Slovenska kinematografija, hrvatski državni arhiv, austrijski filmski muzej i Filmski centar Sarajevo udružili su snage kako bi obnovili dinamičan primjer Jugoslavije nove kinematografije. Tijekom rata u Bosni devedesetih godina prošlog stoljeća filmski redatelj Bahrudin (Bata) Čengić položio je u Slovensku kinematografiju 35 mm tiskanog filma, dok su slika i zvučni negativni podaci ostali u Hrvatskom državnom arhivu.
Nadahnut svakodnevnim životom u rudniku ugljena, život radnika Shock Force Workera (1972.) kritičan je političkom režimu u tom dobu, ali ilustrira državnu ideologiju komrade i jedinstva. Film nudi bolji pregled jugoslavenske filmske povijesti, jednog od mrtvih točaka na karti europske filmske baštine, a istodobno se dotiče uloge propagande u postistinskom dobu.
Kako je film odabran? Europski filmski arhivi prvo su iznijeli svoje prijedloge, nakon čega je donesena odluka žirija sastavljenog od filmskog redatelja Sergeja Loznitse, redatelja Pordenone Silent Film Festival Jay Weissberg i direktora Cinema-Fiction odjela ARTE Claudia Tronnier.
„Velike dijelove jugoslavenske filmske baštine dosad nije bilo dovoljno očuvano”, žiri piše po svom izboru. „Život radnika koji radi na silnim snagama ima jake snimke, no očajnički mu je potreban stupanj boje otkad se izvornik s vremenom pomiče. Ključno je da ACE i četiri partnerske institucije odgovorne za taj projekt obnove surađuju s DoP Karpo Godina.”
Naslijeđeni program
Novooblikovani filmovi predstavljeni u novom katalogu namijenjeni su za prekogranično fizičko prikazivanje filmova u kinematografiji. Cilj je ove publikacije postati izvor inspiracije za programere u kinematografiji, filmskim festivalima i drugim izložbama.
Neki od filmova bit će predstavljeni i u okviru novog programa ArteKino Classics. Prošlog proljeća ACE i ARTE udružili su napore kako bi predstavili ArteKino Classics kako bi europsku filmsku baštinu učinili dostupnijom široj publici nudeći restaurirane filmove na televiziji, internetskim platformama i kinima. U okviru tog programa ARTE licencira filmove iz ACE-ova kataloga sezone klasičnih filmova te nadopunjuje cjelogodišnje programiranje dodatnim naslovima koje su zajednički organizirale institucije članice ACE-a.
Okolnosti spora
Posljednjih je godina Europska komisija podržala nekoliko inicijativa za očuvanje i promicanje filmske baštine.
Prva sezona klasičnih filmova održana je u ljeto 2019.: Nanekima od najpoznatijih mjesta kulturne baštine u Europi prikazana je europska kinematografija. Klasični filmovi iz cijelog EU-a besplatno su prikazani na najpoznatijim europskim mjestima kulturne baštine u 13 zemalja EU-a – od malih gradova do glavnih gradova – naglasivši bogatu i raznoliku kulturnu baštinu Europe. Komisija je još 2019. financirala nekoliko projekata restauracije i digitalizacije, kao što je digitalizacija 50 filmova iz Mutoscopea i zbirke biografa koji su sačuvani u arhivima Britanskog filmskog instituta i Eye Filmmuseuma.
Drugo izdanje sezone klasičnih filmova održano je tijekom teških godina pandemije (2020. – 2021.) kada je većina javnih objekata dugo bila zatvorena. Međutim, europske kinematografije aktivno su se povezale sa svojom publikom putem internetskih projekcija, novih platformi za internetski prijenos i/ili hibridnih događanja. Rezultati su bili iznimni jer je raznovrsnim odabirom filmova obuhvaćeno više od 30.000 gledatelja diljem Europe i šire.