Reforma autorskih prava: Pitanja i odgovori

Direktiva o autorskim pravima novi je zakonodavni akt EU-a kojim se propisi o autorskim pravima u Europi ažuriraju s internetskim svijetom. Cilj mu je stvoriti sveobuhvatan okvir koji će koristiti širokom rasponu aktera koji djeluju u digitalnom okruženju: korisnici interneta, umjetnici, novinari i tisak, filmski i glazbeni producenti, internetske usluge, knjižnice, istraživači, muzeji i sveučilišta itd.

Nova Direktiva o autorskim pravima:

• Osiguravaju se pravednija pravila za bolje funkcioniranje tržišta autorskih prava. Naime, njime se uvodi novo pravo na naknadu izdavačima informativnih publikacija za korištenje novina i časopisa od strane pružatelja internetskih usluga. Njome se uvode i nova pravila kojima se jača položaj nositelja prava, kao što su glazbeni i filmski producenti te udruge za kolektivno ostvarivanje prava koje djeluju u njihovo ime, da pregovaraju i primaju naknadu za internetsko iskorištavanje njihova sadržaja na platformama sadržaja koje učitavaju korisnici. Osim toga, uvode se nova pravila kojima se osigurava pravedna naknada za pojedinačne stvaratelje kao što su pisci, novinari, glazbenici i glumci.
• osigurava veći prekogranični i internetski pristup sadržaju zaštićenom autorskim pravima za građane povećanjem dostupnosti audiovizualnih djela na platformama za video na zahtjev, olakšavanjem digitalizacije i širenja nedostupnih djela te osiguravanjem da se kopije umjetničkih djela koja su u javnoj domeni mogu slobodno prikazivati na internetu uz potpunu pravnu sigurnost;
• Nudi šire mogućnosti upotrebe materijala zaštićenih autorskim pravima za obrazovanje, istraživanje i očuvanje kulturne baštine, modernizaciju i prilagodbu iznimaka od autorskih prava kako bi se te upotrebe prilagodile tehnološkim promjenama te kako bi se dopustile digitalne i prekogranične upotrebe.
• Pospješuje podatkovno gospodarstvo: nova pravila o rudarenju teksta i podataka potaknut će europska istraživanja i razvoj analitike podataka i umjetne inteligencije u Europi.

Direktiva o autorskim pravima ne ograničava slobodu na internetu niti je usmjerena na korisnike i njihovo ponašanje na internetu, uključujući mogućnost da učitavaju i dijele sadržaj. Sloboda izražavanja jedno je od temeljnih prava koje priznaje Europska unija, kao i zaštita intelektualnog vlasništva.

Uzmimo jedan primjer: nova pravila koja se primjenjuju na upotrebu informativnih publikacija na internetu primjenjivat će se samo na komercijalne usluge kao što su servisi za prikupljanje vijesti, a ne na korisnike. To znači da će korisnici interneta i dalje moći dijeliti takav sadržaj na društvenim mrežama i povezivati se s internetskim novinama.

Novim odredbama o platformama koje učitavaju korisnici olakšat će se sklapanje licencija među komercijalnim sudionicima i doprinijeti povećanju naknade za stvaratelje. Ta pravila nisu usmjerena na korisnike interneta. Korisnici će imati koristi od niza zajedničkih pravila koja se primjenjuju na njih svugdje u EU-u, a kojima će se zaštititi njihova sloboda izražavanja pri učitavanju sadržaja zaštićenog autorskim pravima na internetske platforme. Imat će koristi i od snažnog mehanizma pravne zaštite i podnošenja pritužbi kako bi osporili neopravdano uklanjanje svojeg sadržaja s internetskih platformi.

Ne. Direktivom se ne nameću filtri za učitavanje niti se od platformi koje učitavaju korisnici zahtijeva primjena bilo kakve posebne tehnologije za prepoznavanje nezakonitog sadržaja. U skladu s novim pravilima određene internetske platforme morat će sklopiti ugovore o licenciranju s nositeljima prava, kao što su glazbeni ili filmski producenti, za upotrebu glazbe, videozapisa ili drugog sadržaja zaštićenog autorskim pravom.

Ako licencije nisu sklopljene, te platforme moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi osigurale da sadržaj koji nisu odobrili nositelji prava nije dostupan na njihovim internetskim stranicama. Obvezom „najboljeg napora” ne propisuju se nikakva posebna sredstva ili tehnologija. Primjenjuje se samo u slučajevima kada internetske platforme obuhvaćene Direktivom i nositelji prava nisu sklopili ugovore o licenciranju za upotrebu sadržaja zaštićenog autorskim pravom i samo za određeni sadržaj koji su utvrdili nositelji prava.

Direktivom se državama članicama izričito zabranjuje nametanje opće obveze praćenja sadržaja koji su učitali korisnici na internetskim platformama.

Ne. Naprotiv, učitavanje mema i drugog sadržaja koji generiraju korisnici u svrhu citiranja, kritike, recenzije, karikature, parodije i pastiša (poput GIF-ova ili sličnih) izričito je dopušteno. Korisnici mogu nastaviti učitavati takav sadržaj na internetu, ali nova pravila donose jasnoću i primjenjuju se u svim državama članicama EU-a.

Dosad su iznimke od autorskih prava kojima se dopuštalo takvo korištenje bile samo neobvezne, a države članice bile su slobodne ne provoditi ih. Prema novoj Direktivi o autorskim pravima to više nije slučaj: Države članice obvezne su dopustiti te uporabe. To je osobito važan korak za slobodu izražavanja na internetu.

Jedan je od ciljeva Direktive autorima i nositeljima prava olakšati pregovaranje o uvjetima iskorištavanja njihova djela na internetu i dobivanje naknade za internetsko korištenje njihova sadržaja od strane određenih platformi na temelju modela „sadržaja koji je učitao korisnik”. Naime, novim pravilima o autorskom pravu od tih se internetskih platformi zahtijeva da pribave odobrenje nositelja prava za upotrebu sadržaja zaštićenog autorskim pravom.

Ako se ne dobije odobrenje, primjerice zato što ga nositelji prava ne žele dati, internetske platforme moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi osigurale da sadržaj koji nisu odobrili nositelji prava i za koji su platformama pružili relevantne i potrebne informacije bude nedostupan.

Nadalje, nakon što prime obavijest nositelja prava, moraju ukloniti određeni neovlašteni sadržaj sa svojih internetskih stranica. Naposljetku, Direktivom o autorskim pravima predviđa se poseban režim za novoosnovana poduzeća i manja poduzeća kako bi se izbjeglo prekomjerno opterećivanje malih i mladih platformi.

Novim se pravilima korisnicima pruža nekoliko zaštitnih mjera pri učitavanju i dijeljenju sadržaja na platformama koje učitavaju korisnici. Njima se osigurava da se svi korisnici, bez obzira na to gdje se nalaze u Europskoj uniji, mogu osloniti na iznimke od autorskih prava koje su posebno važne za slobodu izražavanja.

Direktivom se korisnicima omogućuje slobodno korištenje sadržaja u svrhu doslovnog navođenja, kritike, recenzije, karikature, parodije i pastiša. Te su iznimke trenutačno neobvezne za države članice. U skladu s novim pravilima države članice moraju uvesti te iznimke u svoje nacionalne pravne sustave. Time se osigurava ujednačena zaštita prava i interesa korisnika u cijeloj Europskoj uniji.

Konkretno, korisnici i dalje mogu slobodno učitavati i dijeliti sadržaj na internetu, kao što su memeovi, GIF-ovi i recenzije, bez straha od povrede autorskih prava u bilo kojoj državi članici. Zahvaljujući novoj Direktivi korisnici će automatski biti obuhvaćeni licencijama sklopljenima između nositelja prava i internetskih platformi. Zbog toga mogu dijeliti i upotrebljavati sve sadržaje na internetu koji su obuhvaćeni tim licencijama, kao što su pjesme i glazbeni videozapisi.

Nadalje, novom Direktivom o autorskim pravima predviđa se snažan mehanizam za podnošenje pritužbi i pravnu zaštitu kojim se korisnicima omogućuje osporavanje neopravdanog uklanjanja njihova sadržaja s internetskih platformi. Od država članica zahtijeva se i da uspostave sustave alternativnog rješavanja sporova s posebnim zaštitnim mjerama kako bi se osigurao brz i učinkovit postupak. Taj postupak ne utječe na prava korisnika da se obrate nacionalnim sudovima kako bi ostvarili svoja prava, kako je izričito utvrđeno novim pravilima.

Naposljetku, u Direktivi se navodi da države članice platformama ne nameću opću obvezu praćenja i da moraju provoditi nova pravila potpuno u skladu s europskim zakonodavstvom o zaštiti podataka. Dakle, nova pravila o autorskim pravima ne ograničavaju prava korisnika ili kreativnost. Naprotiv, one pridonose poticanju raznolikog i kreativnog sadržaja pružanjem veće pravne sigurnosti korisnicima i povećanjem naknade stvarateljima i onima koji ulažu u kreativni sadržaj.

Nova pravila o autorskim pravima za platforme koje učitavaju korisnici obuhvaćaju internetske usluge kojima se pohranjuje i omogućuje javni pristup velikom broju djela u svrhu ostvarivanja dobiti. Neke internetske usluge izričito su isključene iz područja primjene Direktive, uključujući:

• neprofitne online enciklopedije kao što je Wikipedija;
• neprofitne obrazovne i znanstvene repozitorije, platforme za razvoj i razmjenu softvera otvorenog koda kao što je GitHub;
• pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga kao što je WhatsApp;
• internetska tržišta kao što je eBay;
• usluge u oblaku među poduzećima i usluge u oblaku koje korisnicima omogućuju učitavanje sadržaja za vlastitu upotrebu, kao što je Dropbox.

U skladu s novom Direktivom o autorskim pravima na nove mikro i male platforme primjenjuje se blaži režim u slučajevima u kojima nositelji prava nisu dali odobrenje. To se odnosi na internetske platforme koje postoje manje od tri godine i čiji je promet manji od 10 milijuna eura.

Ako s nositeljima prava ne sklope ugovor o licenciji za upotrebu sadržaja zaštićenog autorskim pravom, ta mala poduzeća moraju djelovati brzo kako bi uklonila neovlaštena djela sa svojih internetskih stranica tek nakon što ih o tome obavijeste nositelji prava. Međutim, kada publika tih malih poduzeća dosegne 5 milijuna jedinstvenih gledatelja mjesečno, moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi osigurali da se djela o kojima su ih obavijestili nositelji prava ne pojave na njihovim internetskim stranicama u kasnijoj fazi.

Neprofitne enciklopedije, kao što je Wikipedija, izričito su isključene iz definicije "pružatelja usluga razmjene internetskog sadržaja" i stoga nisu obuhvaćene novim pravilima o platformama koje učitavaju korisnici. Dakle, korisnici interneta mogu nastaviti učitavati sadržaj na Wikipediju i druge slične platforme kao i danas. Druge platforme, kao što su tržišta, platforme za razvoj i dijeljenje softvera te određene usluge računalstva u oblaku, izričito su isključene.

Kvalitetno novinarstvo ključan je element svakog demokratskog društva. Industriji novinskog izdavaštva potrebno je pravednije tržište i najbolje moguće okruženje kako bi razvila inovativne poslovne modele i nastavila nuditi kvalitetan sadržaj na internetu.

Novom Direktivom o autorskim pravima izdavačima informativnih publikacija daje se novo pravo da ojačaju svoj pregovarački položaj i poboljšaju naknadu kada pregovaraju o korištenju svojeg sadržaja na internetskim platformama. To je pravo slično pravima koja već uživaju glazbeni ili filmski producenti.

Ta poboljšana pregovaračka pozicija omogućuje izdavačima da pregovaraju o pravednijim licencijama za svoj sadržaj. Direktivom se propisuje da bi novinari trebali dobiti odgovarajući udio prihoda koji proizlaze iz internetskog korištenja informativnih publikacija kako bi se osiguralo da i oni ostvaruju gospodarsku korist od prava izdavača informativnih publikacija. 

Ta se pravila primjenjuju samo na korištenje informativnih publikacija od strane pružatelja internetskih usluga, izričito isključujući korištenje od strane pojedinačnih korisnika. Stoga se način na koji korisnici interneta mogu dijeliti informativne publikacije ne mijenja. Nova pravila ne utječu ni na dostupnost informacija na internetu.

Novim pravima dodijeljenima izdavačima informativnih publikacija u Direktivi o autorskim pravima daje im se mogućnost odobravanja ili zabrane internetskih korištenja njihovih informativnih publikacija na platformama. Izdavači mogu slobodno odrediti uvjete za odobravanje upotrebe njihova sadržaja: mogu to učiniti besplatno ili uz naknadu, u skladu s vlastitim poslovnim modelima. Svaki izdavač, mali ili veliki, koji daje besplatne licence za korištenje svog sadržaja može nastaviti to činiti.

Ne, Direktivom se ne uvodi porez na hiperpoveznice. Akti hiperpovezivanja izričito su isključeni iz područja primjene nove Direktive, što znači da svaki korisnik može i dalje imati slobodu povezivanja na bilo koju internetsku stranicu, uključujući internetske novine.

Ne. Direktivom se iz područja primjene Direktive izričito isključuju „pojedinačne riječi i vrlo kratki isječci” informativnih publikacija, koji se ponekad nazivaju „isječci”. To znači da se mogu koristiti bez odobrenja i besplatno. Nadalje, nova se pravila primjenjuju samo na internetsko korištenje komercijalnih usluga, kao što su servisi za prikupljanje vijesti, a korištenje informativnih publikacija od strane pojedinačnih korisnika izričito je isključeno.

Direktivom se prepoznaje ključna uloga kvalitetnog novinarstva u demokratskim i pluralističkim društvima. Novinari će imati koristi i od prihoda ostvarenih novim pravom dodijeljenim izdavačima informativnih publikacija i od novih odredbi o pravednoj naknadi za autore i izvođače.

Direktivom se osigurava da će svaki novinar imati koristi od povećane zaštite u cijelom EU-u. To će se postići tako što će se izdavačima informativnih publikacija olakšati pregovaranje s internetskim platformama i povećati vidljivost informativnih publikacija na internetu. Time bi se trebalo osigurati da novo pravo dodijeljeno izdavačima informativnih publikacija ima pozitivan učinak na novinare.

Novim se pravilima osigurava i da novinari dobiju odgovarajući udio u prihodima koji proizlaze iz prava novih izdavača informativnih publikacija. Osim toga, novinari su obuhvaćeni načelom primjerene i razmjerne naknade te drugim pravilima kojima se štite pojedinačni stvaratelji. Redovito će dobivati informacije o iskorištavanju na svojim novinskim člancima i imati pravo na dodatni udio koristi ako njihovi članci postignu neočekivani uspjeh.

Novom Direktivom o autorskim pravima nastoji se ojačati položaj pojedinačnih stvaratelja, kao što su glumci, glazbenici, novinari i pisci, u pregovorima sa svojim ugovornim partnerima, kao što su izdavači i producenti. To bi im trebalo pomoći da dobiju pravednu naknadu za iskorištavanje svojih djela i izvedbi.

Direktiva sadržava pet različitih mjera osmišljenih za jačanje položaja autora i izvođača koje se prvi put primjenjuju u cijelom EU-u. Među njima su:

1. načelo primjerene i razmjerne naknade za stvaratelje;
2. obvezu transparentnosti kako bi se autorima omogućio pristup većem broju informacija o iskorištavanju njihovih djela i izvedbi;
3. mehanizam prilagodbe ugovora kako bi se autorima omogućilo da dobiju pravedan udio kada izvorno dogovorena naknada postane nerazmjerno niska u usporedbi s uspjehom njihova djela ili izvedbe;
4. mehanizam opoziva prava kojim se stvarateljima omogućuje da ponovno preuzmu svoja prava kada se njihova djela ne iskorištavaju;
5. postupak rješavanja sporova za autore i izvođače.

S novim pravilima subjekti kojima su autori dodijelili svoja prava moraju dijeliti informacije o korištenju djela s autorima. To bi trebalo učiniti s posebnim naglaskom na ostvarene prihode. Subjekti mogu uključivati, na primjer, filmske i glazbene producente ili izdavače. Stvaratelji uključuju glumce, glazbenike, novinare, pisce i još mnogo toga. 

Stvaratelji će biti bolje informirani o iskorištavanju svojih djela i bit će u boljem položaju da procijene njihovu ekonomsku vrijednost i dobiju pravedniju naknadu za nju. Na primjer, zahvaljujući novim pravilima scenarist će od filmskog producenta redovito dobivati informacije o iskorištavanju filma kojem je pridonio, među ostalim o ostvarenim prihodima. Ako film postigne neočekivani uspjeh i ostvari mnogo više prihoda nego što se prvotno očekivalo, tako dobivene informacije mogu biti osnova za pregled naknade scenaristu putem mehanizma prilagodbe ugovora.

Mehanizam prilagodbe ugovora, poznat i kao "klauzula o boljoj prodaji", omogućuje stvaratelju da dobije dodatni dio svojeg uspjeha ako je izvorno dogovorena naknada očito nerazmjerna ostvarenim prihodima. To može biti pisac ili glazbenik čiji je rad ili izvedba postigla neočekivani uspjeh.

Taj mehanizam već dugo postoji u nekoliko država članica i sada je proširen na cijelu Europsku uniju. Ona ne zadire u ugovornu slobodu jer je njezina svrha ponovno uspostaviti izvornu ravnotežu ugovora u interesu stvaratelja. Namijenjena je primjeni u iznimnim situacijama kako bi se osigurala pravednost.

Zahvaljujući tom mehanizmu scenarist će također moći zatražiti dodatnu naknadu od producenta ako se ispostavi da je dogovorena naknada nerazmjerno niska u usporedbi s prihodima ostvarenima filmom.

Autorska djela stvorena su kako bi se koristila i dijelila s publikom. Svako djelo koje se ne iskorištava gubitak je za europsku kulturu. Međutim, ponekad se djela zaključavaju u dugoročne ugovore, a stvaratelji ne mogu ponovno pregovarati čak i ako nema iskorištavanja. Mehanizam opoziva autorima omogućuje da preuzmu svoja prava u slučaju da se njihova djela uopće ne iskorištavaju.

Niz postupovnih jamstava, koja države članice mogu dopuniti na sektorskoj osnovi, osigurat će da se uzmu u obzir legitimni interesi proizvođača, izdavača i ulagača. Na primjer, mehanizam opoziva može se upotrijebiti samo u razumnom roku nakon sklapanja ugovora o licenciranju. Stvaratelji također moraju obavijestiti svoje producente ili izdavače o svojoj namjeri da opozovu prava u razumnom roku. To je kako bi se osiguralo da producent ili izdavač ima priliku početi iskorištavati djelo ako to žele.

Iznimke ili ograničenja isključivog prava omogućuju korisniku iznimke, pojedincu ili instituciji, upotrebu zaštićenog sadržaja bez prethodnog odobrenja nositelja prava. Postoje iznimke i ograničenja kako bi se olakšala uporaba sadržaja zaštićenog autorskim pravom u određenim okolnostima koje su posebno relevantne za ciljeve od javnog interesa kao što su obrazovanje, istraživanje i kultura.

Postojeći propisi EU-a o autorskim pravima iz ranih 2000-ih omogućuju državama članicama da uvedu iznimke od autorskih prava u tim područjima, a da ih pritom ne obvezuju na to. Novom se Direktivom okvir EU-a o iznimkama usklađuje s digitalnom upotrebom u određenim područjima kao što su obrazovanje, istraživanje i kulturna baština. Njome se države članice obvezuju na uvođenje pet obveznih iznimaka.

To su za:

1. rudarenje teksta i podataka (TDM) u istraživačke svrhe;
2. opća iznimka za TDM koja nadilazi područje istraživanja;
3. nastavne svrhe;
4. očuvanje kulturne baštine;
5. korištenje nedostupnih djela u posebnim slučajevima u kojima se licencije za ta korištenja ne mogu zaključiti jer ne postoji organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja ih može izdati.

Tim novim iznimkama otvaraju se mogućnosti koje digitalne tehnologije nude istraživanju, obrazovanju te očuvanju i širenju baštine, uzimajući u obzir i internetsku i prekograničnu upotrebu materijala zaštićenog autorskim pravom.

Direktiva uključuje novu iznimku za rudarenje teksta i podataka u svrhe znanstvenog istraživanja i istraživačima pruža veću pravnu sigurnost.

Rudarenje teksta i podataka automatizirani je proces koji omogućuje prikupljanje informacija brzim strojnim čitanjem golemih količina podataka i tekstova. Novim se pravilima istraživačima omogućuje primjena te tehnologije na velik broj znanstvenih časopisa na koje su se njihove istraživačke organizacije pretplatile, bez potrebe za traženjem odobrenja za potrebe rudarenja teksta i podataka.

Stoga će se novom Direktivom potaknuti vrhunska europska istraživanja koja bi mogla olakšati otkrivanje lijekova za bolesti kao što su rak ili genetske i rijetke bolesti.

Direktiva sadržava drugu, općenitiju iznimku za rudarenje teksta i podataka, koju su države članice obvezne provesti u svojim zakonodavstvima. Ova iznimka nadilazi istraživanje. Primjenjuje se na sve korisnike u pogledu sadržaja kojem imaju zakonit pristup, uključujući sadržaj koji je javno dostupan na internetu.

Novom odredbom obuhvaćena je, na primjer, analitika podataka koja se provodi na sadržaju na internetu u svrhu istraživanja tržišta, strojnog učenja i istraživačkog novinarstva. Poticat će razvoj analitike podataka i umjetne inteligencije u EU-u.

Novom iznimkom za poučavanje obuhvaćena je digitalna upotreba sadržaja zaštićenog autorskim pravom u svrhu davanja primjera u nastavi. Na primjer, time će se osigurati da obrazovne ustanove učenicima na daljinu u drugim državama članicama mogu staviti na raspolaganje nastavne materijale ili internetske tečajeve putem sigurnog elektroničkog okruženja, kao što je intranet sveučilišta ili virtualno okruženje za učenje škole.

Da, s jedne strane, novim će se pravilima knjižnicama i drugim institucijama kulturne baštine, kao što su arhivi, knjižnice ili muzeji, omogućiti izrada kopija kulturne baštine EU-a zaštićene autorskim pravom i srodnim pravima radi njezina očuvanja primjenom modernih digitalnih tehnika.

Također će institucijama kulturne baštine olakšati sklapanje licencija s udrugama za kolektivno ostvarivanje prava koje obuhvaćaju sva nedostupna djela u njihovim zbirkama. Time će se znatno olakšati korištenje djela koja više nisu komercijalno dostupna, a istodobno će se osigurati potpuna zaštita prava nositelja prava. Time će se institucijama kulturne baštine omogućiti da digitaliziraju i stave na raspolaganje svoje zbirke nedostupnih djela u korist europske kulture i svih građana.

Taj je mehanizam dopunjen iznimkom koja će se primjenjivati u posebnim slučajevima kada ne postoji organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja institucijama kulturne baštine može izdati dozvolu za korištenje nedostupnih djela.

Kada umjetničko djelo više nije zaštićeno autorskim pravom, ono spada u ono što pravna terminologija naziva "javnom domenom". U takvim slučajevima svatko bi trebao biti slobodan izraditi, koristiti i dijeliti kopije tog djela, bilo da je riječ o fotografiji, staroj slici ili kipu. Međutim, to trenutačno nije uvijek slučaj jer neke države članice pružaju zaštitu autorskim pravom za umnožene primjerke tih umjetničkih djela.

Novom se Direktivom osigurava da svi korisnici mogu na internetu uz potpunu pravnu sigurnost širiti kopije umjetničkih djela koja su u javnoj domeni. Na primjer, svatko će moći kopirati, koristiti i dijeliti online fotografije slika, skulptura i umjetničkih djela u javnoj domeni dostupnih na webu i ponovno ih koristiti, uključujući u komercijalne svrhe ili ih prenijeti na Wikipediju.

Direktivom se uvodi novi mehanizam licenciranja nedostupnih djela. To uključuje knjige, filmove i druga djela koja su još uvijek zaštićena autorskim pravom, ali se više ne mogu pronaći u komercijalne svrhe. Time će se institucijama kulturne baštine, kao što su knjižnice, arhivi i muzeji, znatno olakšati dobivanje potrebnih licencija za širenje u javnosti, posebno na internetu i preko granica, baštine koja se nalazi u njihovim zbirkama. Osim toga, institucijama kulturne baštine olakšava se dobivanje licencija dogovorenih s organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava koje predstavljaju relevantne nositelje prava.

Novim se pravilima predviđa i nova obvezna iznimka od autorskih prava u slučaju da ne postoji reprezentativna organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja zastupa nositelje prava u određenom području te stoga institucije kulturne baštine nemaju ekvivalent s kojim bi pregovarale o licenciji. Tom se takozvanom „zamjenskom” iznimkom institucijama kulturne baštine omogućuje da nedostupna djela učine dostupnima na nekomercijalnim internetskim stranicama.

Ključnu ulogu u novom sustavu ima javno dostupan europski internetski portal za transparentnost kojim upravlja Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO): Portal za nedostupna djela. To je glavna promidžbena mjera ovog novog režima.

Relevantne informacije bit će zabilježene na portalu u svrhu jednostavne i učinkovite identifikacije nedostupnih djela te kako bi se nositeljima prava na ta djela olakšalo ostvarivanje njihovih prava.

Za više informacija posjetite Out-Of-Commerce Works Portal.

Novom odredbom o kolektivnom licenciranju s proširenim učinkom državama članicama omogućuje se da organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava pod određenim uvjetima dopuste sklapanje licencija koje obuhvaćaju prava nečlanova. Tim se mehanizmom olakšava stjecanje prava u područjima u kojima bi inače pojedinačno licenciranje moglo predstavljati preveliko opterećenje za korisnike. Odredba uključuje niz zaštitnih mjera kojima se štite interesi nositelja prava.

Unatoč sve većoj popularnosti usluga na zahtjev (kao što su Netflix, Amazon Video, Universcine, Filmin, Maxdome, ChiliTV), relativno je malo audiovizualnih djela iz EU-a dostupno na platformama za video na zahtjev (VoD). Pregovarački mehanizam sastoji se od posrednika ili neutralnog tijela koje će pomoći u postizanju ugovornih sporazuma i uklanjanju poteškoća povezanih s licenciranjem prava na stavljanje filmova i serija na raspolaganje na platformama za video na zahtjev. Više licenci znači da će više europskih audiovizualnih djela biti dostupno na platformama za video na zahtjev. Učinak će biti pozitivan i na vrstu i raznolikost djela dostupnih na platformama za video na zahtjev.