Digitalni paket

Komisijin digitalni paket osmišljen je kako bi poduzećima iz EU-a pomogao u inovacijama, širenju i uštedi administrativnih troškova. Uključuje digitalnu skupnu uredbu kojom se pojednostavnjuju pravila o podacima, kibersigurnosti i umjetnoj inteligenciji, popraćenu strategijom za podatkovnu uniju, te prijedlog o europskim poslovnim lisnicama. Cilj je tih komponenti omogućiti pristup visokokvalitetnim podacima za umjetnu inteligenciju i olakšati digitalnu papirologiju, uzimajući u obzir preporuke iz Draghijeva izvješća o povećanju produktivnosti inovacijama u digitalnom sektoru, uklanjanju prepreka usklađenosti s propisima, poboljšanju pristupa visokokvalitetnim podacima u cijeloj Europi i isporuci europskih poslovnih lisnica radi pojednostavnjenja poslovanja u cijelom EU-u.  

Glavni elementi paketa uključuju digitalnu skupnu uredbu kojom se predlažu izmjene naših osobnih i neosobnih podataka i pravila o kibersigurnosti te određenih elemenata Akta o umjetnoj inteligenciji. Obuhvaća i Komunikaciju o strategiji za podatkovnu uniju, modele ugovornih odredaba o pristupu podacima i njihovoj uporabi te standardne ugovorne klauzule o ugovorima o računalstvu u oblaku, kao i Uredbu o europskim poslovnim lisnicama. Osim toga, paket sadržava javno savjetovanje o provjeri digitalne prikladnosti. 

Komisija nastoji potaknuti tehnološku konkurentnost i uštedjeti novac poduzećima iz EU-a pojednostavnjenjem pravila, pojednostavnjenjem postupaka, pružanjem rješenja na jednom mjestu te uklanjanjem preklapanja i zastarjelih odredbi. Tim se pristupom olakšava usklađenost, odražavaju potrebe digitalnog sektora i otvaraju mogućnosti za inovacije bez ugrožavanja zaštite prava europskih građana i poduzeća.

Deset najvažnijih pogodnosti:

1. Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije (SMC-ovi) moći će uštedjeti novac i vrijeme zahvaljujući posebnim pravilima iz Akta o podacima i Akta o umjetnoj inteligenciji te dobrovoljnim oznakama pouzdanosti za usluge podatkovnog posredovanja umjesto regulatorne obveze;
2. Jednostavnija i pojednostavnjena pravila o podacima, s ciljanim pojašnjenjima. Imat ćemo dva zakona, a ne pet: Zakon o podacima i Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR);
3. bolja zaštita poslovnih tajni poduzeća od mogućeg curenja u treće zemlje te pojašnjenje i usmjeravanje pravila prema kojima poduzeća moraju razmjenjivati podatke s javnim tijelima u hitnim situacijama iz Akta o podacima;
4. Dodana jasnoća u pogledu „pseudonimizacije” osobnih podataka, koja pokazuje da zaštita podataka zahtijeva dužnu pažnju, ali nije prepreka inovacijama: s novim pravilima, nakon odgovarajuće obrade radi zaštite identiteta pojedinaca, skupovi podataka mogu se dijeliti i upotrebljavati pod jasnim uvjetima;
5. jasnija pravila o postupanju s osobnim podacima pri razvoju UI sustava i modela te u kontekstu znanstvenog istraživanja i inovacija;
6. jednostavniji zahtjevi za kolačiće i „bijela lista” bezopasnih svrha za koje poduzeća ne trebaju tražiti pristanak korisnika;
7. mjere potpore u primjeni Akta o umjetnoj inteligenciji, kojima se obveze usklađuju s dostupnošću normi;
8. mogućnosti za inovacije u razvoju pouzdane umjetne inteligencije, s okruženjima EU-a za pijesak i objektima za testiranje u stvarnim uvjetima;
9. europske poslovne lisnice za identifikaciju, autentikaciju i razmjenu podataka s tijelima javnog sektora na siguran i korisnicima prilagođen način.
10. Pojednostavnjenje obveza izvješćivanja u slučaju kiberincidenata putem jedinstvene ulazne točke.   

Pet najvećih povlastica:

1. Građani i dalje imaju kontrolu: odlučuju kada se njihovim uređajima može pristupiti za postavljanje kolačića
2. Jednostavnija internetska navigacija: nema više klikanja pet puta u labirintu obrazaca samo kako bi se košarica ažurirala tijekom kupnje na mreži. Obnovljeni, user-friendly dizajn za odabir kolačića, s pristankom jednim klikom;
3. Bolja provedba prava potrošača: pravila o pristupu terminalnoj opremi pri obradi osobnih podataka premještaju se iz Direktive o e-privatnosti u Opću uredbu o zaštiti podataka. To znači novčane kazne za do 4 % godišnjeg prometa poduzeća koje neovlašteno prodaje potrošački uređaj;
4. Jasnija zaštita kad se osobni podaci potrošača upotrebljavaju za učenje umjetne inteligencije: pojašnjenja o tome što se očekuje od poduzeća pri upotrebi osobnih podataka u svojem osposobljavanju u području umjetne inteligencije kako bi se zaštitili interesi građana;
5. Učinkovitija provedba pravila kojima se štite i osnažuju građani na internetu: s obzirom na to da Ured za umjetnu inteligenciju preuzima nadzor nad UI sustavima i modelima koje upotrebljavaju vrlo velike platforme i tražilice u skladu s Aktom o umjetnoj inteligenciji, Komisija može uskladiti prioritete provedbe i osigurati dosljedniju i učinkovitiju nadzornu strategiju u Aktu o umjetnoj inteligenciji i Aktu o digitalnim uslugama.

Velika i mala poduzeća diljem EU-a imat će koristi od pojednostavnjenja u skupnoj uredbi, kao i od europskih poslovnih lisnica.

Kad bi sva poduzeća koristila europske poslovne lisnice, Sud procjenjuje da bi poduzeća iz EU-a mogla ostvariti uštede do 150 milijardi eura godišnje. U međuvremenu se predviđa da će se mjerama pojednostavnjenja predloženima u našem zakonodavstvu o podacima, umjetnoj inteligenciji i kibersigurnosti do 2029. ostvariti dodatne jednokratne uštede u iznosu do 5 milijardi eura.

Tim će se mjerama ne samo staviti više novca u džepove poduzeća, već će se i otvoriti mogućnosti za inovacije i rast te smanjiti regulatorno opterećenje.

Na primjer, predstavljanjem jedinstvenog poslovnog identiteta i jedinstvenog kanala za korespondenciju s vladama diljem EU-a europske poslovne lisnice smanjuju poteškoće u usklađivanju s 27 različitih režima.

U međuvremenu, prijedlozima za ažuriranje naših pravila o podacima i umjetnoj inteligenciji te uvođenjem strategije za podatkovnu uniju omogućit će se pristup visokokvalitetnim i svježim skupovima podataka za umjetnu inteligenciju za inovacijski potencijal poduzeća diljem EU-a.

Današnjom digitalnom skupnom uredbom pojednostavnjuju se zakoni EU-a o podacima, čime se usklađenost s propisima pretvara u konkurentsku prednost, a ne skupo opterećenje za poduzeća u EU-u.

Njime se sva pravila o podacima konsolidiraju u samo dva glavna zakona: Zakon o podacima i Opća uredba o zaštiti podataka, koji su i dalje ključni. Predlaže i ciljane izmjene kako bi se poduzećima pomoglo da prevladaju praktične prepreke za poboljšanje pristupa podacima kao ključnom resursu za poticanje inovacija, uz daljnje promicanje najviše razine zaštite prava i interesa građana te privatnosti i poslovnih tajni.

Kad je riječ o Aktu o podacima, Skupnom uredbom predlaže se sljedeće:

• Ciljana izuzeća od pravila o promjeni pružatelja usluga računalstva u oblaku za MSP-ove i SMC-ove te za pružatelje usluga obrade podataka po narudžbi;
• Ukloniti obveznu registraciju i oznaku za pružatelje usluga podatkovnog posredovanja, čime se potiče rast smanjenjem prepreka ulasku na tržište usluga podatkovnog posredovanja;
• Smanjiti složenost okvira za podatkovni altruizam kako bi se olakšala razmjena podataka za javno dobro;
• konsolidirati pravila o podacima u posjedu javnog sektora kako bi se poduprle inovacije EU-a koje se temelje na podacima;
• Ograničiti i pojasniti područje primjene odredbi o podjeli poduzeća na vladu kako bi se osiguralo da vlade mogu imati dovoljno podataka u izvanrednim situacijama (npr. u slučajevima velikih poplava ili pandemije), a da se pritom poduzećima ne nametne dodatno opterećenje za dijeljenje podataka u situacijama koje nisu povezane s izvanrednim situacijama. Komisija očekuje da će poduzećima donijeti godišnje uštede od oko 20 milijuna eura i smanjiti pravnu nesigurnost i troškove usklađivanja.

Kad je riječ o Općoj uredbi o zaštiti podataka, u Skupnoj uredbi predlaže se sljedeće:

• Modernizirati „pravila o kolačićima”: Korisnici i dalje imaju kontrolu nad time tko može pristupiti njihovu uređaju, uz pristanak jednim klikom i središnje postavke preferencija za način na koji žele da se njihovi podaci dijele i obrađuju. Ažuriranjem „pravila o kolačićima” ublažit će se zamor natpisa za kolačiće jednostavnijim dizajnom koji korisnicima omogućuje da donose stvarne odluke te će se poduzećima godišnje uštedjeti više od 800 milijuna EUR;
• Osigurati pravnu jasnoću i smanjiti opterećenje poduzeća povezano s usklađivanjem, stvarajući nove mogućnosti za stvaranje vrijednosti povrh osobnih podataka, a da se pritom ne zadiru u temeljna načela Opće uredbe o zaštiti podataka. Na primjer, izmjenama se uređuje legitimna upotreba osobnih podataka za učenje modela umjetne inteligencije, čime se osigurava temeljito razmatranje i zaštita interesa korisnika. Njima se kodificira i nedavna sudska praksa o tome kako se skupovi osobnih podataka mogu sigurno pretvoriti u podatke koji se mogu dijeliti s trećim stranama bez otkrivanja identiteta ispitanika. Mjere su popraćene snažnim zaštitnim mjerama kako bi se osiguralo da osobni podaci građana ostanu zaštićeni na najvišoj razini.

Prijedlogom bi se pojasnilo vremensko područje primjene odredbi Akta o podacima kako bi se olakšala promjena pružatelja usluga računalstva u oblaku. To ciljano izuzeće bilo bi ograničeno na usluge računalstva u oblaku koje su „po narudžbi” ili ih pružaju mala i srednja poduzeća ili srednje kapitalizirane vrijednosti (poduzeća s manje od 749 zaposlenika) i koje se temelje na ugovorima potpisanima prije početka primjene Akta o podacima.

Očekuje se da će to rezultirati jednokratnim uštedama od oko 1,5 milijardi eura za prihvatljive pružatelje usluga računalstva u oblaku, čime bi se izbjegli skupi i složeni ponovni pregovori o ugovorima kako bi ih se uskladilo s odredbama o promjeni pružatelja usluga računalstva u oblaku.

Građani se trenutačno suočavaju s bezbrojnim skočnim natpisima za kolačiće koji traže pristanak kada posjećuju web stranicu. Teško im je razumjeti na što se od njih traži pristanak i što se događa s njihovim podacima. Kao rezultat ove složenosti i same količine skočnih bannera, korisnici često kliknu na bilo koji gumb, samo da bi mogli pristupiti posjećenoj stranici. To nije pravi izbor građana da zaštite svoje telefone ili računala i odaberu što će se dogoditi s njihovim podacima.

Današnjim se prijedlogom moderniziraju „pravila o kolačićima”, uz istu snažnu zaštitu uređaja, čime se građanima omogućuje da odluče koji se kolačići stavljaju na njihove povezane uređaje (npr. telefone ili računala) i što se događa s njihovim podacima. Novim se pravilima korisnicima daje stvaran izbor, s pojednostavnjenim zahtjevima u pogledu dizajna i učinkovitim zahtjevima u pogledu dizajna za traženje privole ili za dopuštanje korisnicima da je odbiju. Također pripremaju teren za tehnološka rješenja koja će korisnicima donijeti daljnje pojednostavnjenje i središnje kontrole.

Prijedlogom se pojednostavnjuju i pravila za poduzeća i medijske usluge te se predlaže „bijela lista” situacija korisnih za privatnost korisnika, ali vrijednih za pružanje usluga, kao što su statistički podaci i agregirana mjerenja publike.

Prijedlogom se apsorbiraju pravila iz Opće uredbe o zaštiti podataka i njezin čvrst okvir za zaštitu. Svako kršenje prava korisnika sada može dovesti do novčane kazne u iznosu do 4 % ukupnog prometa poduzeća.

Predloženim paketom reformi građani ponovno imaju kontrolu nad svojim internetskim odabirima:

• Korisnici imaju kontrolu: Pristup terminalnoj opremi na temelju privole korisnika
• Jedan klik kako biste rekli „da” ili „ne” i brojili ga: Građani mogu odbiti sve kolačiće jednim klikom. Banneri kolačića morat će to omogućiti uključivanjem gumba "Jedan klik". Internetske stranice moraju poštovati odluke građana najmanje šest mjeseci.
• Jednostavna, središnja kontrola: Ljudi svoje postavke privatnosti mogu postaviti na središnjoj razini, primjerice putem preglednika, a internetske stranice ih moraju poštovati. Time će se znatno pojednostavniti internetsko iskustvo korisnika.
• Snažnija provedba, veća prava: Okvir Opće uredbe o zaštiti podataka primjenjivat će se na pravila o kolačićima, čime će se osigurati usklađena provedba i smislene sankcije protiv kršenja.
• Nema natpisa za bezopasnu uporabu: Kolačići koji se upotrebljavaju samo u svrhe koje nisu povezane s rizikom, kao što je brojenje posjeta internetskim stranicama, više neće pokretati skočne prozore s pristankom. Manje smetanja, više povjerenja.
• Bolje korisničko iskustvo, ista snažna zaštita: Reformom se smanjuju besmisleni klikovi bez slabljenja zaštitnih mjera. Građani stječu stvarnu kontrolu zahvaljujući snažnoj zaštiti iz Opće uredbe o zaštiti podataka.

Komisija predlaže izmjene kako bi se osigurala pravna jasnoća i smanjilo opterećenje poduzeća u pogledu usklađenosti s Općom uredbom o zaštiti podataka.

Prijedlogom će se, među ostalim,:

• pojasniti definiciju osobnih podataka uz zadržavanje najviše razine zaštite osobnih podataka;
• poticati razvoj i upotrebu odgovornih rješenja umjetne inteligencije pružanjem pravne jasnoće u pogledu upotrebe osobnih podataka za umjetnu inteligenciju;
• Pojednostavniti određene obveze za poduzeća i organizacije, na primjer pojašnjavanjem kada moraju provoditi procjene učinka na zaštitu podataka te kada i kako prijaviti povrede podataka nadzornim tijelima.

U potpunosti će se poštovati standardi zaštite građana i njihovih osobnih podataka. Sve mjere popraćene su snažnim zaštitnim mjerama.

Prijedlogom Digitalne skupne uredbe kodificirana je nedavna presuda Suda. Novim se pravilima skupovi podataka mogu dijeliti i upotrebljavati pod uvjetom da treća strana koja prima skupove podataka nema mogućnost ponovne identifikacije pojedinca. Voditelji obrade podataka koji su pseudonimizirali skup podataka i dalje snose sve obveze iz Opće uredbe o zaštiti podataka.

Nadalje, s obzirom na brz tempo tehnološkog razvoja, ali i raznolikost sposobnosti koje će poduzeća možda morati pseudonimizirati ili poništiti pseudonimizaciju podataka, Komisija će moći izdati provedbene akte koji odražavaju taj razvoj. Time bi se poduzećima trebala pružiti dodatna pravna sigurnost i osigurati ažurna i pouzdana zaštita prava građana.

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka subjekt odgovoran za obradu osobnih podataka može zakonito obrađivati osobne podatke u „legitimnom interesu”. Prijedlogom se pojašnjava kako se to primjenjuje na UI sustave.

U skladu smišljenjemEuropskog odboraza zaštitu podataka osobni podaci mogu se obrađivati za modele umjetne inteligencije pod uvjetom da se svakom uporabom u određenoj situaciji ne krši pravo EU-a ili nacionalno pravo te da je obrada u skladu sa svim zahtjevima Opće uredbe o zaštiti podataka.

Prijedlogom se ta obrada podvrgava strogim zaštitnim mjerama i osigurava se da ispitanici imaju bezuvjetno pravo na prigovor na obradu svojih osobnih podataka.

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka voditelji obrade ne moraju pojedincima pružati informacije o tome kako ponovno upotrebljavaju svoje osobne podatke ako je pojedinac već primio te informacije. Prijedlogom bi se to izuzeće produljilo ako postoje opravdani razlozi za pretpostavku da pojedinac već ima te informacije.

Ta će promjena koristiti malim subjektima, kao što su obrtnici koji upotrebljavaju osobne podatke kako bi kontaktirali svoje klijente ili sportske klubove i obavijestili svoje članove o predstojećim aktivnostima.

Pojedinci i dalje imaju pravo zatražiti informacije o obradi svojih osobnih podataka.

Dosad su obveze izvješćivanja o kibersigurnosnim incidentima stvorile znatno opterećenje za organizacije diljem EU-a. Subjekti koji reagiraju na kiberincidente trenutačno su obvezni podnositi obvezna izvješća na temelju više pravnih akata, kao što su Direktiva o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti (NIS), Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), Akt o digitalnoj operativnoj otpornosti i drugi. To može obeshrabriti pravodobno ili sveobuhvatno izvješćivanje.

Stoga uvodimo jedinstvenu ulaznu točku putem koje subjekti mogu podnijeti izvješće kako bi istodobno obuhvatili sve svoje obveze izvješćivanja o incidentima. Time će se smanjiti opterećenje subjekata, ali i potaknuti kibersigurnost ubrzavanjem i pojednostavnjenjem postupka izvješćivanja. Za veliku većinu organizacija ta nova jedinstvena ulazna točka smanjit će napore u pogledu izvješćivanja na pola.

Jedinstvena ulazna točka omogućit će podnošenje obavijesti putem jedinstvenog sučelja i osigurati da jedna informacija može istodobno doprinijeti ispunjavanju obveza izvješćivanja subjekta na temelju više pravnih akata Unije ako se njima zahtijeva obavješćivanje o usporedivim informacijama koje se često preklapaju.

U digitalnoj skupnoj uredbi predlaže se da izvješćivanje u okviru jedinstvene ulazne točke bude propisano Direktivom o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti 2 (Direktiva NIS2), Općom uredbom o zaštiti podataka, Uredbom o Aktu o digitalnoj operativnoj otpornosti, Direktivom o otpornosti kritičnih subjekata i Uredbom EU-a o digitalnom identitetu. U drugoj bi se fazi u jedinstvenu ulaznu točku uključila i druga sektorska pravila u energetskom ili zrakoplovnom sektoru.

Agencija Europske unije za kibersigurnost, ENISA, bit će zadužena za uspostavu i održavanje jedinstvene ulazne točke za izvješćivanje, koja će se temeljiti na iskustvu ENISA-e stečenom na jedinstvenoj platformi za izvješćivanje u skladu s Aktom o kiberotpornosti. Uvođenjem jedinstvene ulazne točke neće se izmijeniti postojeće obveze izvješćivanja ni tijela određena kao primatelji takvih izvješća. ENISA ili Komisija neće imati pristup dostavljenim informacijama, osim ako je tako predviđeno odgovarajućim zakonodavstvom.

Akt o umjetnoj inteligenciji stupio je na snagu 1. kolovoza 2024. To je uslijedilo nakon postupnog početka primjene, pri čemu su neki dijelovi već primjenjivi, kao što su određene zabrane, pismenost u području umjetne inteligencije i pravila za UI modele opće namjene. Drugi dijelovi Zakona trebali bi se primjenjivati 2. kolovoza 2026. i 2. kolovoza 2027.

To postupno uvođenje omogućuje nam da se nadovežemo na iskustvo stečeno primjenom prvog dijela pravila. Komisija je predana kontinuiranom učenju i jačanju svojih napora. To je posebno važno u kontekstu tehnologije koja se brzo razvija, kao što je umjetna inteligencija.

Savjetovanja s dionicima tijekom 2025. otkrila su izazove u provedbi koje je potrebno riješiti kako bi se Akt o umjetnoj inteligenciji mogao uspješno uvesti. Ovim se prijedlogom u tu svrhu predlažu zakonodavne izmjene i dopunjuju tekući napori za olakšavanje usklađenosti s Aktom o umjetnoj inteligenciji, kao što je pokretanje službe za podršku Aktu o umjetnoj inteligenciji.

Komisija je predana jasnoj, jednostavnoj i inovativnoj provedbi Akta o umjetnoj inteligenciji, kako je utvrđeno u Akcijskom planu za kontinent umjetne inteligencije i strategiji za primjenu umjetne inteligencije. Današnjim prijedlogom Akt o umjetnoj inteligenciji usklađuje se s tim pristupom na sljedeći način:

Povezivanje kada se pravila primjenjuju na dostupnost potpore

• Povezivanje primjene pravila za visokorizičnu umjetnu inteligenciju s dostupnošću alata za potporu kao što su standardi. Komisija prilagođava vremenski okvir za primjenu pravila o visokom riziku na najviše 16 mjeseci.

Uvođenje pojednostavnjenja:

• proširenje određenih pojednostavnjenih načina ispunjavanja pravnih obveza s MSP-ova na mala društva srednje tržišne kapitalizacije, kao što je pojednostavnjena tehnička dokumentacija;
• Zahtijevati od Komisije i država članica da potiču pismenost u području umjetne inteligencije i osiguraju kontinuiranu potporu poduzećima na temelju postojećih napora (kao što je repozitorijpraksi pismenosti u području umjetne inteligencijeUreda za umjetnu inteligenciju) umjesto da provode neodređene obveze za operatere, a da pritom zadrže obveze osposobljavanja za visokorizične subjekte koji uvode sustav.
• ukidanje propisivanja usklađenog plana praćenja nakon stavljanja na tržište, čime bi se poduzećima omogućila veća fleksibilnost;
• Smanjenje opterećenja pri registraciji za UI sustave koji se upotrebljavaju u visokorizičnim područjima za zadaće koje se ne smatraju visokorizičnima.

Poboljšanje djelotvornosti upravljanja Aktom o umjetnoj inteligenciji:

• centraliziranje nadzora nad UI sustavima koji se temelje na UI modelima opće namjene s Uredom za umjetnu inteligenciju kako bi se smanjila fragmentacija upravljanja za razvojne programere tih modela i sustava;
• Koncentriranje nadzora nad umjetnom inteligencijom ugrađenom u vrlo velike internetske platforme i tražilice na razini Komisije dodjeljivanjem tog nadzora Uredu za umjetnu inteligenciju.

Proširenje mjera za potporu usklađenosti:

• omogućivanje dobavljačima i subjektima koji uvode sustav da obrađuju posebne kategorije osobnih podataka kako bi se osiguralo otkrivanje i ispravljanje pristranosti, podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama;
• Širenje upotrebe regulatornih izoliranih okruženja za umjetnu inteligenciju i testiranja u stvarnim uvjetima kako bi više inovatora moglo imati koristi od tih alata. To uključuje uspostavu regulatornog izoliranog okruženja na razini EU-a od 2028. kako bi se poduprlo testiranje u stvarnim uvjetima.

Poboljšanje postupaka i rada Akta o umjetnoj inteligenciji:

• Pojašnjenje međudjelovanja Akta o umjetnoj inteligenciji i drugih propisa EU-a. Pojednostavnjenje postupaka za poticanje pravodobne dostupnosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti.

Prema prvim procjenama Komisije očekuje se da će se predloženim mjerama za umjetnu inteligenciju smanjiti troškovi usklađivanja za poduzeća u cijelom EU-u.

Istodobno, proširenjem koristi koje se dodjeljuju MSP-ovima na SMC-ove Komisija olakšava provedbu za dodatnih 8 250 poduzeća u Europi.

Općenito, danas predstavljeni prijedlozi pomoći će poduzećima da ispune svoje obveze. Njima se otvara i više mogućnosti za inovacije u EU-u, čime se dodatno olakšava uvođenje regulatornog okvira osmišljenog za stvaranje jedinstvenog tržišta za pouzdanu umjetnu inteligenciju.

U prijedlogu se prepoznaje izazov koji kašnjenje normi i drugih alata za potporu predstavlja za provedbu Akta o umjetnoj inteligenciji.

Vremenski okvir za visokorizična pravila o umjetnoj inteligenciji usklađen je s dostupnošću standarda i drugih alata za potporu. Nakon što Komisija potvrdi da su ta pravila dovoljno dostupna, pravila će se početi primjenjivati nakon prijelaznog razdoblja.

Ta fleksibilnost ima datum završetka: pravila za visokorizičnu umjetnu inteligenciju u osjetljivim područjima kao što su zapošljavanje i izvršavanje zakonodavstva (Prilog III.) primjenjivat će se u svakom slučaju najviše 16 mjeseci kasnije nego što je prvotno predviđeno, a pravila za visokorizičnu umjetnu inteligenciju ugrađenu u proizvode kao što su medicinski proizvodi (Prilog I.) primjenjivat će se najviše 12 mjeseci kasnije.

Prijedlogom se predlaže i prijelazno razdoblje od šest mjeseci za dobavljače koji moraju retroaktivno uključiti tehnička rješenja u svoje generativne UI sustave kako bi ih se moglo otkriti.

U strategiji se predlažu mjere kojima se oslobađaju podaci za umjetnu inteligenciju u cijeloj Europi, čime se poduzećima u EU-u osigurava pristup visokokvalitetnim podacima kako bi se mogla natjecati na globalnim tržištima i poticati inovacije. To će posebno pomoći u optimizaciji zdravstvene skrbi, poboljšanju energetskih sustava i održavanju vodećeg položaja naše industrije.

Usmjeren je na tri područja djelovanja kako bi se pravila pretvorila u rezultate:

1. povećanje pristupa podacima za umjetnu inteligenciju, s pomoću inicijativa kao što su podatkovni laboratoriji, stavljanje većeg naglaska na razvoj zajedničkih europskih podatkovnih prostora,među ostalim na obranu, i razvoj sintetičkih podataka u područjima u kojima su podaci iz stvarnog svijeta oskudni.
2. Pojednostavnjenje pravila o podacima, olakšavanje razmjene podataka uz istodobnu zaštitu prava. Kao dopunu prijedlozima za pojednostavnjenje u skupnoj uredbi Komisija će izraditi dodatne smjernice i predloške kako bi poduzećima pomogla da se usklade s pravilima o podacima i uvedu pravnu službu za pomoć u vezi s Aktom o podacima.
3. Jačanje globalnog položaja EU-a u pogledu međunarodnog protoka podataka kako bi se osigurao pravedan prekogranični protok podataka uz zadržavanje zaštitnih mjera za osjetljive neosobne podatke EU-a i jačanje glasa EU-a u globalnom upravljanju podacima. Time će se dopuniti dugotrajan pristup EU-a sigurnom protoku osobnih podataka razvijen u okviru pravne stečevine EU-a o zaštiti podataka.

Podatkovni laboratoriji specijalizirani su objekti osmišljeni kako bi se poduzećima, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i istraživačima omogućio pristup različitim skupovima podataka za umjetnu inteligenciju. Pružat će praktične usluge kako bi se organizacijama pomoglo da sigurno razmjenjuju i upotrebljavaju podatke.

Na primjer, ako poduzeće želi razviti UI sustav za određeno područje, ali mu je teško dobiti dovoljno visokokvalitetnih podataka, podatkovni laboratoriji integrirani u tvornice umjetne inteligencije pomoći će im da prevladaju tu prepreku.

Poduzeće bi putem podatkovnog laboratorija moglo pristupiti pouzdanim skupovima podataka iz relevantnog podatkovnog prostora, javnih operatera i poduzeća sudionika, čime bi se premostio jaz između podatkovnih prostora i ekosustava umjetne inteligencije kako bi MSP-ovi mogli trenirati pouzdane UI modele uz zaštitu povjerljivosti poduzeća.

Europske poslovne lisnice digitalni su alati koji će poduzećima svih veličina olakšati sigurnu interakciju i komunikaciju s javnim tijelima i drugim poduzećima bilo gdje u EU-u.

Tim se alatom smanjuje administrativno opterećenje jer se poduzećima omogućuje da dokažu svoj identitet, potpišu i pošalju službene dokumente ili digitalno dijele dozvole i potvrde, uz punu pravnu vrijednost. Korištenjem poslovnih novčanika potencijalne prepreke pretvorit će se u prilike za rast i konkurentnost. Ta vodeća inicijativa jedinstvenog tržišta predstavlja veliku promjenu za poduzeća.

Prema prijedlogu Komisije sve razine javne uprave diljem EU-a, uključujući institucije, tijela i agencije EU-a, imat će dvije godine za provedbu upotrebe poslovnih lisnica s prijelaznim mjerama za iskorištavanje postojećih sličnih sustava na razini država članica.

Komisija će istodobno blisko surađivati s državama članicama i privatnim sektorom na utvrđivanju tehničkih standarda i zahtjeva za europske poslovne lisnice stalnim naporima u okvirueuropskog okvira zadigitalni identitet i u velikim pilot-projektima koji se financiraju u okviruprograma DigitalnaEuropa, kao što je konzorcij WeBuild.

Poduzeća neće biti obvezna upotrebljavati europske poslovne lisnice. Uredbom se propisuju obveze isključivo tijelima javnog sektora da prihvate njegove osnovne funkcije, dok poduzeća i dalje mogu slobodno odlučiti hoće li donijeti lisnice za svoje komercijalno poslovanje ili interakciju s javnim tijelima.