Provedbenim odlukama pojasevi spektra učinit će se spremnima za 5G aplikacije te će se uskladiti spektar za uređaje malog dometa (dvije odluke) i za sustave kao što je Wi-Fi. Inicijativom će se osigurati da politika EU-a o radiofrekvencijskom spektru odražava najnovija tehnološka dostignuća. Radiofrekvencijski spektar ključan je resurs u današnjem svijetu bežičnih sustava i uređaja. Ona je temelj bežičnih mreža i niza bežičnih uređaja. Pravodobno i usklađeno upravljanje spektrom omogućuje nam da upotrebljavamo iste uređaje diljem EU-a i osiguravamo da svi mogu funkcionirati bez ometanja. Komisija zajedno s državama članicama koordinira radiofrekvencijski spektar kako bi se osigurali usklađeni prekogranični uvjeti u EU-u.
Spremni za inovacije u području 5G tehnologije
5G će korisnicima, ali i objektima, omogućiti naprednu, bržu i interaktivnu povezivost. To znači da ćemo moći prikupljati i dijeliti podatke koje generiraju objekti, što će pak pridonijeti istraživanju u svim sektorima, od medicine do prometa, proizvodnje i poljoprivrede. Zahvaljujući analizi i prikupljanju podataka u stvarnom vremenu 5G će ujedno biti pokretač umjetne inteligencije te učinkovitijih i održivijih sustava. Služit će za ključne primjene u praćenju zdravlja, dijagnozi i skrbi; pametnija kućanstva i pametnija potrošnja energije; automatizacija industrije te povezana i automatizirana mobilnost.
Provedbenom odlukom Komisije o pojasevima 900 MHz i 1 800 MHz ti će frekvencijski pojasevi postati spremni za uporabu za aplikacije 5G uz istodobno osiguravanje tehnološke i uslužne neutralnosti. Time će se omogućiti bolja povezanost ključnih primjena u praćenju zdravlja, dijagnozi i skrbi; pametnim domovima i optimiziranom potrošnjom energije; te povezana i automatizirana mobilnost za sigurnije i učinkovitije prometne sustave. Uz usklađene „pionirske pojaseve” za 5G, Skupina za politiku radiofrekvencijskog spektra (RSPG) utvrdila je potrebu da pojasevi koji se upotrebljavaju za ranije generacije mobilnih komunikacija (2G, 3G, 4G) budu dostupni i za najnovija tehnološka dostignuća. Ažuriranjem tehničkih i regulatornih uvjeta za te pojaseve pridonijet će se stvaranju okruženja spremnog za prihvaćanje inovativnih aplikacija.
Inteligentni promet, gospodarenje otpadom i drugi sustavi i istraživanja interneta stvari: Ažurirani uvjeti za uporabu spektra utiru put
Uređaji malog dometa obično uključuju ručne ili prijenosne uređaje koje možemo lako prevoziti preko granica. Kreću se od svakodnevnih potrošačkih artikala, kao što su pametni telefoni i slušalice, do čitača bar kodova koji se upotrebljavaju u maloprodaji i logistici te implantata za medicinske proizvode. Ti bežični uređaji služe i našim zajednicama jer su ugrađeni u inteligentne prometne sustave, sustave gospodarenja otpadom i sustave gospodarenja energijom, što ih čini učinkovitijima, održivijima i pouzdanijima.
Cilj je Provedbene odluke Komisije o uređajima malog dometa uzeti u obzir nova tehnološka dostignuća povezana s uređajima malog dometa. Prvo, provedbenom odlukom ažuriraju se ključne definicije koje se odnose na telematiku prometa i prometa, koje uključuju uređaje malog dometa ključne za prikupljanje i prijenos informacija o vozilima u inteligentnim prometnim sustavima (ITS). Praćenjem, bilježenjem i prijenosom podataka koje generiraju vozila u osnovi se mogu poboljšati pouzdanost i sigurnost prometnih sustava. To može omogućiti optimizaciju prometa i u konačnici smanjiti troškove, na primjer, prijevoza tereta. Drugo, Provedbenom odlukom dodaje se primjena nuklearne magnetne rezonancije (NMR) u regulatorno okruženje uređaja malog dometa. Točnije, njome se utvrđuju tehnički uvjeti za uporabu spektra za primjene NMR-a. Istraživanja upotrebljavaju NMR u medicini (tj. magnetnoj rezonanciji), kemiji i drugim industrijskim sektorima kako bi istražila tu važnost.
Ažuriranjem regulatornog okvira uređaja malog dometa osigurava se šire razumijevanje i dosljednost u cijeloj industriji. U skladu s najnovijim tehnološkim dostignućima označava osmo ažuriranje pravila kojima se usklađuju tehnički uvjeti u području radiofrekvencijskog spektra za SRD-ove.
5 GHz Wi-Fi u vozilima, u zrakoplovima i bespilotnim letjelicama: Ažuriranje tehničkih uvjeta
Koristimo se sustavima bežičnog pristupa (WAS), uključujući radijske lokalne mreže (RLAN), kao što su Wi-Fi, unutar zgrada (u zatvorenom prostoru) i na otvorenom, kako bismo obuhvatili malo područje s bežičnom vezom. Provedbena odluka temelji se na tehničkim uvjetima kojima se omogućuje bežična povezivost na temelju Wi-Fi mreže 5 GHz, među ostalim u zrakoplovima, vlakovima, automobilima, autobusima i drugim cestovnim vozilima, te se njome dodatno razvija. Cilj je ove inicijative smanjiti moguće štetne smetnje za druge uređaje koji upotrebljavaju spektar, kao što su mjeriteljski i vojni radari, kao i opremu koja se upotrebljava za istraživanje Zemlje i svemira. Isto tako, odluka je ključna za omogućivanje novih mogućnosti povezivosti u vozilima i u cijelom prometnom sektoru.
Konkretno, u odluci o pojasu 5 GHz pojašnjava se da je unutarnji bežični internet moguć u sva tri potpojasa: 5150 – 5 250 MHz, 5250 – 5 350 MHz i 5470 – 5 725 MHz. Za vanjsku bežičnu mrežu može se upotrebljavati pojas 5470 – 5 725 MHz i pojas 5150 – 5 250 MHz (uz ograničenja). Na nacionalnoj razini države članice mogu odobriti instalacije za bežičnu povezivost u zatvorenim prostorima u vlakovima, gdje je njihova uporaba jednostavnija i ograničena, u frekvencijskim pojasevima 5250 – 5 350 MHz i 5470 – 5 725 MHz. Štoviše, Wi-Fi sustavi u velikim zrakoplovima mogu nastaviti upotrebljavati pojas 5 GHz do kraja 2028. Odgovarajuća Wi-Fi oprema koja radi u donjem pojasu od 6 GHz (kako je usklađeno prethodnom provedbenom odlukom Komisije) trebala bi do 2028. biti dostupna na tržištu za uporabu u velikim zrakoplovima. Tim će se prijelaznim razdobljem zaštititi postojeća ulaganja, a zrakoplovnoj industriji omogućiti dovoljno vremena za prilagodbu. Naposljetku, odluka se odnosi i na bežičnu povezivost za bespilotne letjelice, koje će se moći posebno koristiti samo pojasom 5170 – 5 250 MHz.
Važnost politike radiofrekvencijskog spektra EU-a
Poboljšane, brze i pouzdane mreže bit će odskočna daska za digitalnu transformaciju i bolje usluge i proizvode diljem Europe. Komisija i države članice postavile su ambiciozne ciljeve za uvođenje naprednih mreža. U skladu s Akcijskim planom za 5G mreže 5G trebale bi do 2025. obuhvaćati sva urbana područja i glavne prometne pravce. Štoviše, jedan je od ciljeva Komisijina programa politike za digitalno desetljeće obuhvatiti sva naseljena područja 5G mrežom i do 2030. uvesti gigabitnu povezivost za sva kućanstva u EU-u.
Za upućivanje: