iStock photo Getty images plus
Studija pruža pregled količine i vrsta priljeva i odljeva podataka u oblaku po gospodarskom sektoru, lokaciji, veličini poduzeća i vrsti usluga računalstva u oblaku. Oblikovatelji politika i donositelji odluka, kao i poslovni čelnici i javne uprave, mogu je koristiti kao referentnu točku za potporu donošenju odluka o budućim trgovinskim sporazumima, industrijskim odlukama i ulaganjima u računalstvo u oblaku.
Razvijena je nova metodologija za kvantificiranje protoka podataka za studiju. Rezultati pokazuju da je 2020. najveći protok podataka dolazio iz zdravstvenog sektora, a Njemačka je zabilježila najveći priljev podataka. U izvješću se procjenjuje i da će do 2030. protok podataka iz europskih poduzeća biti 15 puta veći nego 2020.
Nadalje, ove je godine pokrenuta popratna studija kako bi se procijenile gospodarske vrijednosti priljeva i odljeva podataka unutar EU-a (uz njihov obujam), kao i s trećim zemljama kao što su SAD i Kina. Daljnjim istraživanjem trendova u protoku podataka kao jedne od ključnih dimenzija tržišta podataka to će djelovati u sinergiji s predstojećim Aktom o podacima kako bi se potaknulo dinamičnije, dinamičnije i likvidnije tržište oblaka. Mjerenje protoka podataka diljem Europe i šire jedna je od ključnih mjera predviđenih Europskom strategijom za podatke. Uzet će se u obzir i u evaluaciji Uredbe EU-a o slobodnom protoku neosobnih podataka, kao i za cilj upotrebe oblaka u okviru programa politike digitalnog desetljeća.