GettyImages
Procjenjuje se da su poduzeća sa sjedištem u EU-u 2018. uložila oko 1 milijardu EUR u softver otvorenog koda, što je imalo pozitivan učinak na europsko gospodarstvo u iznosu od 65 do 95 milijardi EUR.
U studiji se predviđa da bi se povećanjem doprinosa softverskom kodu otvorenog koda od 10 % godišnje generiralo dodatnih 0,4 % do 0,6 % BDP-a, kao i više od 600 dodatnih novoosnovanih poduzeća u području IKT-a u EU-u. Studije slučaja pokazuju da bi javni sektor nabavom softvera otvorenog koda umjesto zaštićenog softvera mogao smanjiti ukupni trošak vlasništva, izbjeći ovisnost o jednom dobavljaču i tako povećati svoju digitalnu autonomiju.
U studiji je naveden niz konkretnih preporuka o javnim politikama usmjerenih na ostvarivanje digitalno autonomnog javnog sektora, otvoreno istraživanje i inovacije koji omogućuju europski rast te digitaliziranu i interno konkurentnu industriju. Dugoročno se rezultati studije mogu upotrijebiti za jačanje dimenzije otvorenog koda u razvoju budućih politika u području softvera i hardvera za industriju EU-a.
Nadalje, od listopada 2020. Komisija ima vlastitu novu strategiju za softver otvorenog koda za razdoblje 2020. 2023. kojom se dodatno potiče i iskorištava transformativni, inovativni i suradnički potencijal otvorenog koda radi postizanja ciljeva sveobuhvatne digitalne strategije Komisije i doprinosa programu Digitalna Europa. U strategiji Komisije poseban je naglasak stavljen na razmjenu i ponovnu uporabu softverskih rješenja, znanja i stručnosti, kao i na povećanje upotrebe otvorenog koda u informacijskim tehnologijama i drugim strateškim područjima.