GettyImages
Procjena učinka
Studije kojima se podupire procjena učinka
1. Studija za potporu procjeni učinka o poboljšanju uporabe podataka u Europi
Ispitivanje je provedeno u dvije faze.
Prvi zadatak poslužio je kao doprinos procjeni učinka priloženoj Prijedlogu uredbe o europskom upravljanju podacima (Akt o upravljanju podacima, donesen 25. studenoga 2020.). Naglasak je bio na elementima za poticanje dostupnosti podataka za upotrebu i jačanje mehanizama za upravljanje podacima u EU-u, kao što su:
- olakšavanje sekundarne uporabe osjetljivih podataka u posjedu javnog sektora;
- uspostavljanje programa certificiranja za mehanizme podatkovnog altruizma;
- uspostava europske strukture za aspekte upravljanja razmjenom podataka;
- uspostava okvira za certifikaciju posrednika u području podataka.
Drugi zadatak poslužio je kao doprinos procjeni učinka priloženoj prijedlogu Akta o podacima. Naglasak je bio na pitanjima koja utječu na odnose među akterima u gospodarstvu vođenom podacima, uključujući:
- razmjena podataka između poduzeća i državnih tijela (B2G) u javnom interesu;
- mjere kojima se podupire osnaživanje građana („podatkovno gospodarstvo usmjereno na čovjeka”);
- mjere kojima se pojašnjavaju i potencijalno dodatno razvijaju prava na zajednički generirane podatke i razmjenu podataka među poduzećima;
- mjere za potporu poduzećima u slučajevima sukoba zakona na međunarodnoj razini.
U studiji se za svaki zadatak razmatralo trenutačno stanje u Europi i utvrdio učinak niza mogućih opcija politike.
• Završno izvješće (.pdf)
• Sažetak (.pdf)
• Résumé (.pdf)
Skup podataka
Skupovi podataka koji sadržavaju rezultate analiza troškova i koristi dostupni su na Portalu otvorenih podataka EU-a.
2. Studija o oglednim uvjetima ugovora i kontroli pravednosti u razmjeni podataka i ugovorima u oblaku te o pravima pristupa podacima
Studija je usmjerena na razmjenu podataka među poduzećima i ugovore o računalstvu u oblaku. Kad je riječ o razmjeni podataka među poduzećima, u studiji su ispitane četiri potencijalne intervencije politike:
- promicanje dobrovoljne razmjene podataka s pomoću modela ugovornih uvjeta;
- uvođenje zakonodavnog okvira za kontrolu pravednosti u ugovorima o razmjeni podataka;
- uvođenje zakonodavnog okvira za standardizaciju modaliteta pristupa podacima u slučajevima kada je pravo pristupa podacima dodijeljeno primjenjivim zakonodavstvom na razini EU-a;
- uvođenje horizontalnog (nesektorskog) zakonodavnog okvira kojim se utvrđuju prava pristupa i uporabe za posebne situacije ponovne uporabe.
U studiji se ispituju i uloga usluga računalstva u oblaku i njihove prakse te njihov utjecaj na pravednost prema korisnicima računalstva u oblaku, s posebnim naglaskom na MSP-ovima.
3. Metodološka potpora procjeni učinka upotrebe podataka u privatnom vlasništvu u službenoj statistici
Ta je studija bila usmjerena na područje privatne razmjene podataka za službenu statistiku. Time je osiguran doprinos tijela javnog sektora podacima u posjedu privatnog sektora koji su potrebni za posebne svrhe od javnog interesa (B2G) u kontekstu pristupa i uporabe podataka u posjedu privatnog sektora.
4. Studija za potporu procjeni učinka za reviziju Direktive o bazama podataka
U studiji se istražuju određeni aspekti Direktive o bazama podataka (96/9/EZ) relevantni za podatkovno gospodarstvo i uglavnom se usredotočuje na različite opcije politike kojima bi se moglo pojasniti status strojno generiranih podataka u okviru prava sui generis baze podataka. Cilj je istraženih intervencija olakšati pristup takvim podacima i trgovanje njima kako bi se Direktivom o bazama podataka poduprlo podatkovno gospodarstvo i glavni cilj Akta o podacima.
5. Studija o procjenama kodeksa ponašanja za prijenos podataka i promjenu pružatelja usluga računalstva u oblaku
U ovoj su studiji predstavljena tri neovisna izvješća o pravnoj procjeni kodeksa ponašanja SWIPO-a za prijenos podataka i promjenu pružatelja usluga u oblaku, kao i sporazum o upravljanju SWIPO-om. Pojedinačna izvješća izradila su tri neovisna odvjetnička društva, koja su izradila i zajednički uvodni odjeljak koji upućuje na niz znatnih nedostataka u kodeksima ponašanja SWIPO-a. U studiji se isključivo primjenjuje pravna perspektiva. Nisu obuhvaćeni postupovni aspekti u vezi s postupkom samoregulacije i prihvaćanjem kodeksa ponašanja na tržištu.