Aktualnu digitalnu transformaciju obilježava naglo povećanje količine podataka koji se generiraju, obrađuju, pohranjuju i prenose. To utječe na našu potrošnju energije. Podatkovni centri 2018. činili su 2,7 % potrošnje energije u EU-u (vidjeti studiju iz 2020. „Energetski učinkovite tehnologije računalstva u oblaku i politike za ekološki prihvatljivo tržište u oblaku”). Ako se ne provjeri, to bi moglo porasti na 3,2 % do 2030.
U ovoj se studiji predlažu mjere politike kojima se poboljšavaju energetska učinkovitost i prakse kružnog gospodarstva u lancima vrijednosti IKT-a. Usmjeren je na računalstvo u oblaku i podatkovne centre te elektroničke komunikacijske usluge i mreže.
Kad je riječ o podatkovnim centrima i računalstvu u oblaku, u studiji se predlažu sljedeće konkretne mjere politike:
- Poboljšanja Kodeksa ponašanja za podatkovne centre o energetskoj učinkovitosti;
- Postrožiti kriterije zelene javne nabave za podatkovne centre, poslužiteljske sobe i usluge u oblaku; i
- Uspostava registra Europskog podatkovnog centra.
Osim toga, u njemu se definira što čini podatkovni centar i pokazatelje za mjerenje napretka u ostvarivanju cilja za 2030.
Kad je riječ o elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama, u studiji se predlaže uvođenje oznake energetske učinkovitosti za telekomunikacijske usluge kako bi se poduzećima i potrošačima osigurala veća transparentnost. Međutim, i dalje bi trebalo prevladati metodološke izazove, uključujući dostupnost podataka. Osim toga, u studiji se predlaže da telekomunikacijski operateri evidentiraju energetski intenzitet mreže u središnjem ili nacionalnom registru, pružajući pregled različitih pružatelja usluga i učinkovitosti različitih mrežnih tehnologija. To bi trebalo dopuniti minimalnim zahtjevima u pogledu učinkovitosti za novu infrastrukturu i kriterije za ekološki dizajn.
Ti će se zaključci uzeti u obzir u nizu tekućih i budućih inicijativa povezanih sa zelenom i digitalnom tranzicijom.