Standardizacija Akta o umjetnoj inteligenciji

Osiguravanje učinkovite i jasne provedbe Akta o umjetnoj inteligenciji prioritet je Komisije. Aktom o umjetnoj inteligenciji uređuju se, među ostalim, „visokorizični” UI sustavi koji utječu na sigurnost, zdravlje i temeljna prava, primjerice u kritičnoj infrastrukturi i tijelima kaznenog progona (vidjeti članak 6. i Prilog III. Aktu o umjetnoj inteligenciji). Ti se zahtjevi moraju ispuniti prije stavljanja na tržište kako bi se osiguralo praćenje visokorizičnih UI sustava tijekom njihova životnog ciklusa.

Standardima se pravni zahtjevi prenose u zajednički tehnički jezik, čime se pojednostavnjuje usklađenost za poduzeća i druge dionike.

Europske usklađene norme imaju nekoliko ključnih funkcija:

• Pravna sigurnost i smanjeni troškovi usklađivanja: europskim usklađenim normama osigurava se jasan put prema usklađenosti za poduzeća svih veličina.
• Utvrđivanje referentnih vrijednosti na tržištu : europske usklađene norme često postaju de facto globalne referentne vrijednosti. Na primjer, standardi koji se trenutačno razvijaju i koji su usmjereni na utvrđivanje metodologija za upravljanje rizicima i kvalitetom dobri su kandidati da u budućnosti postanu tržišne referentne vrijednosti.
• Inovacije i konkurentnost: europske usklađene norme potiču povjerenje i prihvaćanje na tržištu, omogućujući razvojnim programerima koji ih usvoje da se natječu na globalnoj razini, istodobno osiguravajući da njihova rješenja zadovoljavaju najviše sigurnosne standarde.

Kako se razvijaju standardi i koji su trenutačni standardi?

Europski odbor za normizaciju (CEN) i Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) europske su organizacije za normizaciju. Radne skupine u tim dvjema organizacijama aktivno razvijaju usklađene norme za visokorizične UI sustave. Surađuju u Zajedničkom tehničkom odboru pod nazivom JTC 21.

Europska komisija zatražila je od CEN-a i CENELEC-a da razviju standarde u deset ključnih područja: 

• upravljanje rizicima
• upravljanje i kvaliteta skupova podataka
• vođenje evidencije
• transparentnost
• ljudski nadzor
• točnost
• robusnost
• kibernetička sigurnost
• upravljanje kvalitetom
• ocjenjivanje sukladnosti

Nakon što CEN i CENELEC objave usklađene norme, Komisija procjenjuje ispunjavaju li one predviđene ciljeve i pravne zahtjeve Akta o umjetnoj inteligenciji. Nakon tog završnog koraka norme se navode u Službenom listu EU-a.

Primjena normi i dalje je dobrovoljna. Dobavljači mogu odabrati bilo koji drugi okvir za dokazivanje usklađenosti s Aktom o umjetnoj inteligenciji. Međutim, usklađene norme na koje se upućuje u Službenom listu EU-a pružaju pravnu sigurnost. Za poduzeća koja primjenjuju usklađene norme pretpostavlja se da su usklađena s pravnim zahtjevima.

Dana 30. listopada 2025. prEN 18286: Umjetna inteligencija – Sustav upravljanja kvalitetom za regulatorne svrhe Akta EU-a o umjetnoj inteligenciji postala je prva usklađena norma za umjetnu inteligenciju koja je ušla u javnu istragu, čime se nacionalnim tijelima za normizaciju omogućuje da dostave primjedbe na nacrt prije njegove konačne objave. Ta usklađena norma posebno je osmišljena kako bi se dobavljačima visokorizičnih UI sustava pomoglo da ispune zahtjeve iz članka 17. Akta o umjetnoj inteligenciji, čime se pruža okvir za upravljanje životnim ciklusom umjetne inteligencije usmjeren na proizvode.

Digitalna skupna uredba i normizacija

Smjernice i potpora ključne su za uvođenje bilo kojeg novog zakona, a to se ne razlikuje od Akta o umjetnoj inteligenciji. Digitalna skupna uredba predložila je 19. studenoga 2025. povezivanje početka primjene pravila kojima se uređuju visokorizični UI sustavi s dostupnošću alata za potporu, uključujući, ali ne ograničavajući se na standarde.

Najnovija mogućnost da se pravila počnu primjenjivati jest 2. prosinca 2027. za visokorizične UI sustave obuhvaćene Prilogom III. Aktu o umjetnoj inteligenciji i 2. kolovoza 2028. za UI sustave obuhvaćene zakonodavstvom EU-a o usklađivanju obuhvaćenim Prilogom I. Ako su alati za potporu, uključujući norme, dostupni ranije, Komisija može odlučiti da se pravila počnu primjenjivati ranije.

Standardi umjetne inteligencije kao ključ globalnog usklađivanja

Europske organizacije za normizaciju ne rade zasebno na normama. Pristup „međunarodni prvi” jedno je od vodećih načela normizacije. To znači da međunarodne norme, ako su dostupne i usklađene sa zahtjevima EU-a, mogu postati europske usklađene norme.

Europske organizacije za normizaciju i europska poduzeća aktivno surađuju s međunarodnim tijelima za normizaciju i time doprinose izgradnji šireg globalnog okvira normi za umjetnu inteligenciju.

Na primjer, ISO/IEC SC 42 već razvija međunarodne norme povezane s umjetnom inteligencijom, a europski predstavnici aktivno oblikuju taj proces. To je usklađivanje ključno kako bi se izbjegla regulatorna rascjepkanost i osiguralo da razvojni programeri umjetne inteligencije mogu poslovati na više tržišta bez suvišnih napora u pogledu usklađenosti.

Danas uspostavljenim mjerilima i standardima definirat će se uloga umjetne inteligencije u našem društvu za buduće generacije. Poticanjem razvoja europskih usklađenih normi EU može unaprijediti i predvoditi siguran razvoj i prihvaćanje UI sustava na globalnoj razini.