Sljedeća generacija interneta stvari

Uz umjetnu inteligenciju (UI) i velike količine podataka, internet stvari (IoT) u središtu je digitalizacije svjetskog gospodarstva. Podaci prikupljeni iz senzora mogu se pratiti i vraćati kako bi potaknuli akciju, stekli uvide ili odgovorili na drugi povezani objekt stotinama milja daleko. Prelaskom na rub obrade možemo izbjeći nepotrebne troškove komunikacije i pohrane uz primjenu strojnog učenja i umjetne inteligencije za utvrđivanje obrazaca podataka koji utječu na fizičke procese ili poduzeća.

Slika 1.: Cloud-Edge-IoT orkestracija

S obzirom na eksponencijalni rast povezanih uređaja i sustava, obrada i analitika podataka postaju pokretač digitalizacije našeg gospodarstva, društva i okoliša. S obzirom na to da uređaji postaju sve pametniji u prikupljanju podataka, obradi i prijenosu informacija te pokretanju radnji u stvarnom vremenu, internet stvari u središtu je digitalne transformacije jer integrira uređaje, podatke, računalnu snagu i povezivost.

Budući internet stvari

IoT stvara pametna okruženja s digitalnim tehnologijama kako bismo optimizirali način na koji živimo. Očekuje se uvođenje više od 41 milijarde IoT uređaja do 2025. godine (International Data Corporation). To će dovesti do eksponencijalnog rasta podataka i dovesti računalne operacije i analitiku podataka do ruba.

Edge computing temelji se na višeslojnoj tehnologiji koja omogućuje upravljanje i automatizaciju povezanih IoT uređaja. To je logičan razvoj dominantnog modela računalstva u oblaku, kojim se izbjegava prijenos podataka ključnih za misiju u oblak, podupiru otpornost, operacije u stvarnom vremenu te sigurnost, privatnost i zaštita. Istodobno smanjuje potrošnju energije i naš ugljični otisak. U računalstvu na rubu mreže obrada se kreće od centralizirane točke, bliže (ili čak u) samom IoT uređaju: "rub" ili periferija mreže.

Istraživanje, inovacije i uvođenje sljedeće generacije interneta stvari zahtijevat će snažan računalni kapacitet na rubu kako bi se poduprla digitalna autonomija Europe u budućim sustavima IKT-a. To će se postići stvaranjem računalnog kontinuuma – od rojeva uređaja na rubu mreže do oblaka – i uključuje izgradnju pametnih platformi koje pokreću ključni europski akteri.

Europska strategija za internet stvari

Kao polazište za rasprave o strategiji za internet stvari sljedeće generacije, u okviru projekta „Internet stvari sljedeće generacije” (NGIoT) u rujnu 2020. održana je radionica o „oblaku do ruba interneta stvari”, na kojoj se raspravljalo o tehnološkim izazovima i učinku na konkurentnost europskih dionika s obzirom na njihovu ulogu u podatkovnom gospodarstvu.

U ožujku 2021. na Komisijinoj radionici Fireside Chat mobiliziran je mali broj stručnih dionika iz sektora kao što su zrakoplovna industrija, poljoprivreda, automobilska industrija, građevinski strojevi, kućna i industrijska automatizacija kako bi se osmislila europska strategija za buduće internet stvari i računalstvo na rubu mreže s tržišnim okvirom duljim od pet godina.

Postignut je opći konsenzus, čak i među konkurentima, o potrebi za pouzdanim platformama za internet stvari i računalstvo na rubu mreže te mehanizmima orkestracije kako bi se poduprla sljedeća faza digitalizacije. Industrijski akteri pozdravili su inicijativu Komisije za pružanje potpore istraživanju i razvoju u okviru programa Obzor Europa, čime se povezuju zajednička poduzeća u području ključnih digitalnih tehnologija te pametnih mreža i usluga; partnerstvo u području umjetne inteligencije, podataka i robotike; te inicijative usmjerene na donošenje o sektorskim podatkovnim prostorima i federacijama na rubu računalstva u oblaku.

U travnju 2021., nadovezujući se na Fireside Chat, strateški forum za računalstvo na rubu mreže NGIoT &amp, koji je Komisija organizirala zajedno s projektom EU-a i interneta stvari, okupio je tehnološke stručnjake iz različitih digitalnih i vertikalnih područja kako bi razmijenili mišljenja o prioritetima, izazovima i mogućnostima koji predstoje.

Forum je također uspostavio zajedničku stratešku viziju sljedeće generacije interneta stvari i (daleko) računalstva na rubu mreže u Europi. Na njemu je sudjelovalo više od 30 govornika i 300 sudionika tijekom 14 plenarnih sjednica o ekosustavima sustava i savezima, platformama za integraciju, pouzdanosti i vizionarskim konceptima, što je potaknulo korisne rasprave tijekom cijelog događanja.

Programi financiranja EU-a

Obzor Europa: Nadovezujući se na uspjeh Obzora 2020., Obzor Europa doprinijet će istraživanju i razvoju s više od 150 milijuna eura;I u okviru poziva za razdoblje 2021. 2022. na temu „Vodeće svjetske podatkovne i računalne tehnologije: Od oblaka do ruba do interneta stvari za europske podatke”, čime se podupire trend do ruba razvojem i uvođenjem računalnih komponenti, sustava i platformi sljedeće generacije. Time će se omogućiti energetski učinkovit i pouzdan prijelaz na računalni kontinuum sa snažnim kapacitetima na krajnjem rubu.

U okviru klastera 4 „Odredište 3” programa Obzor Europa Komisija je odabrala skupinu projekata o sljedećoj generaciji metaoperativnih sustava kako bi osigurala vrijednost u ključnim industrijskim i društvenim primjenama, kao što su zgrade, automobilska industrija, poljoprivreda i energetika, za koje će u nadolazećim godinama biti potrebna veća računalna snaga na rubu mreže. Primanjem 64 milijuna eura financijskih sredstava EU-a i s ciljem izgradnje europskog ekosustava interneta stvari i ruba mreže, šest istraživačkih i inovacijskih mjera – ICOS, FluiDOS, NEMO, NebulOus, aeROS i NEPHELE – te tri mjere koordinacije i potpore – OpenContinuum, Unlock-CEI i HiPEAC – poduprijet će nastanak takvog otvorenog ekosustava objavljivanjem otvorenih poziva na novom internetskom portalu eucloudedgeiot.eu, posebno usmjerenih na poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, MSP-ove i novoosnovana poduzeća. Klaster je najavljen tijekomsjednice „Budućeeuropske platforme za IoT i Edge”na Tjednu IoT-a u lipnju 2022. u Dublinu, a pokrenut će se 1. rujna, pri čemu će se 1. lipnja pokrenuti Unlock-CEI, a 1. prosinca HiPEAC.

U drugim područjima programa, kao što je 2. klaster: Kultura, kreativnost i uključivo društvo, internet stvari smatra se ključnim čimbenikom za postizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i ciljeva europskog zelenog plana. Na primjer, industrijska digitalizacija pruža mogućnosti za praćenje onečišćenja zraka i vode na daljinu, čime se optimizira način na koji se upotrebljavaju energija i prirodni resursi te način na koji se u prethodno navedenim vertikalnim sektorima provode odgovorne operacije.

Digitalna Europa: Osim programa Obzor Europa, Komisijinim programom Digitalna Europa (DIGITAL) omogućit će se pristup podacima i uslugama u oblaku za poduzeća, građane i javne uprave u EU-u, s ciljem uspostave zajedničkih europskih podatkovnih prostorau različitim vertikalnim sektorima kao što su poljoprivreda, mobilnost i energetika, uz pouzdanu i energetski učinkovitu infrastrukturu u oblaku. U travnju 2021. u okviru projekta Otvorena digitalizacija europske industrije objavljen je dokument o stajalištu u kojem se naglašava važnost takvih podatkovnih prostora za stvaranje budućeg podatkovnog gospodarstva s pomoću suverene razmjene podataka, ne samo unutar sektora nego i među njima.

DIGITAL će ojačati i postojeće objekte za testiranje i eksperimentiranje s umjetnom inteligencijom u područjima kao što su zdravstvena skrb i mobilnost te subvencionirati europske centre za digitalne inovacije kako bi se potaknula digitalizacija MSP-ova i pomoglo europskim poduzećima da postanu konkurentnija u digitalnom dobu.

Te nove inicijative temelje se na uspjesima programa Obzor 2020.  U području digitalizacije europske industrije prednost se daje izgradnji ekosustava, interoperabilnosti platformi, tehnološkoj integraciji, normizaciji i validaciji putem velikih pilot-projekata i TEF-ova. Usmjeren je na sljedeće ključne sektore: poljoprivreda, energetika, proizvodnja, mobilnost, zdravstvena skrb i pametne zajednice.

EU podupire razvoj industrijskih platformi interneta stvari, ključnih za integraciju ključnih digitalnih tehnologija u stvarne aplikacije, procese, proizvode i usluge. Kao dopunu raznim inicijativama politike Komisija je u okviru svojeg programa Obzor 2020. stavila na raspolaganje oko 400 milijuna eura za izgradnju platformi i pokusno izvođenje velikih razmjera u okviru fokus-područja za digitalizaciju europske industrije. Neki od tih projekata već su završeni ili se približavaju kraju, dok drugi tek započinju i nastavit će se provoditi tijekom 2023.

Suradnja među područjima

Komisija je pokrenula Savez za inovacije u području interneta stvari i računalstva na rubu mreže (AIOTI) kako bi poduprla stvaranje europskog industrijskog ekosustava interneta stvari. Kako bi se bolje razumio taj ekosustav, u studiji iz lipnja 2019. istraženo je okruženje fizičkih i virtualnih klastera poduzeća, istraživačkih organizacija i akademske zajednice koji rade na razvoju i uvođenju na tržište tehnologija i aplikacija interneta stvari.

Udruženje Advanced Research & Technology for Embedded Intelligent Systems Industry Association (ARTEMIS-IA) predstavlja članove u europskoj industriji, MSP-ovima, sveučilištima i istraživačkim institutima u Zajedničkom poduzeću za elektroničke komponente iamp; Systems for European Leadership (ECSEL-JU). ARTEMIS-IA promiče istraživačke i inovacijske interese svojih članova u Komisiji i vladama država članica sudionica.