Sljedeća generacija interneta stvari

Uz umjetnu inteligenciju (UI) i velike količine podataka, Internet stvari (IoT) u središtu je digitalizacije svjetskog gospodarstva. Podaci prikupljeni iz senzora mogu se pratiti i vratiti natrag kako bi potaknuli akciju, stekli uvid ili odgovorili na drugi povezani objekt stotinama milja daleko. Prelaskom obrade na rub možemo izbjeći nepotrebne troškove komunikacije i pohrane uz primjenu strojnog učenja i umjetne inteligencije kako bismo utvrdili obrasce podataka koji utječu na fizičke procese ili poduzeća.

⁇ Slika 1.: Cloud-Edge-IoT Orkestracija ⁇

S obzirom na eksponencijalni rast povezanih uređaja i sustava, obrada i analitika podataka postaju pokretači digitalizacije našeg gospodarstva, društva i okoliša. Budući da uređaji postaju sve pametniji u prikupljanju podataka, obradi i prijenosu informacija te pokretanju mjera u stvarnom vremenu, IoT je u središtu te digitalne transformacije, integrirajući uređaje, podatke, računalnu snagu i povezivost.

Budući internet stvari

IoT stvara pametna okruženja s digitalnim tehnologijama kako bi optimizirao način na koji živimo svoje živote. Očekuje se uvođenje više od 41 milijarde IoT uređaja do 2025. godine (International Data Corporation). To će dovesti do eksponencijalnog rasta podataka i pomaknuti računalne operacije i analitiku podataka do ruba.

Edge computing temelji se na višeslojnoj tehnologiji koja omogućuje upravljanje i automatizaciju povezanih IoT uređaja. To je logička evolucija dominantnog modela ⁇ računalstva u oblaku ⁇ , izbjegavajući prijenos podataka ključnih za misiju u oblak, podržavajući otpornost, operacije u stvarnom vremenu i sigurnost, privatnost i zaštitu ⁇ . Istodobno smanjuje potrošnju energije i naš ugljični otisak. U računalstvu na rubu mreže obrada se kreće od centralizirane točke, bliže (ili čak u) samom uređaju za internet stvari: "rub" ili periferiju mreže.

Istraživanje, inovacije i uvođenje sljedeće generacije interneta stvari zahtijevat će snažan računalni kapacitet na rubu mreže kako bi se poduprla digitalna autonomija Europe u budućim sustavima IKT-a. To će se postići stvaranjem računalnog kontinuuma – od rojeva udaljenih uređaja do oblaka – i uključuje izgradnju pametnih platformi koje pokreću ključni europski akteri.

Europska strategija za internet stvari

Kao polazište za rasprave o strategiji za internet stvari sljedeće generacije, u okviru projekta ⁇ Internet stvari sljedeće generacije ⁇ (NGIoT) u rujnu 2020. održana je radionica ⁇ o tehnologiji „od oblaka do ruba interneta stvari”⁇ koja se bavila tehnološkim izazovima i učinkom na konkurentnost europskih dionika s obzirom na njihovu ulogu u podatkovnom gospodarstvu.

U ožujku 2021. na radionici Komisije ⁇ Fireside Chat ⁇ mobiliziran je mali broj stručnih dionika iz sektora kao što su zrakoplovno-svemirski sektor, poljoprivreda, automobilska industrija, građevinski strojevi, kućna i industrijska automatizacija s ciljem osmišljavanja europske strategije za budući internet stvari i računalstvo na rubu mreže s tržišnim okvirom duljim od pet godina.

Postignut je opći konsenzus, čak i među konkurentima, o potrebi za pouzdanim ⁇ IoT-om i platformama za računalstvo na rubu mreže ⁇ i ⁇ orkestracijskim mehanizmima ⁇ za potporu sljedećoj fazi digitalizacije. Industrijski akteri pozdravili su inicijativu Komisije za pružanje potpore istraživanju i razvoju u okviru programa Obzor Europa, premošćivanjem zajedničkih poduzeća u području ključnih digitalnih tehnologija te pametnih mreža i usluga; partnerstvo u području umjetne inteligencije, podataka i robotike; te inicijative usmjerene na donošenje o sektorskim podatkovnim prostorima i federacijama u oblaku.

U travnju 2021., nakon razgovora u Firesideu, forum ⁇ NGIoT & Edge Computing Strategy Forum ⁇ , koji je Komisija suorganizirala s projektom ⁇ EU-IoT ⁇ , okupio je tehnološke stručnjake iz različitih digitalnih i vertikalnih domena kako bi razmijenili mišljenja o budućim prioritetima, izazovima i mogućnostima.

Forum je također uspostavio zajedničku stratešku viziju za sljedeću generaciju interneta stvari i (daleko) računalstvo na rubu mreže u Europi. Pozdravio je više od 30 govornika i 300 sudionika tijekom 14 plenarnih sjednica na ⁇ sistemskim ekosustavima i savezima ⁇, ⁇ integracijskim platformama ⁇, ⁇ vjerodostojnosti ⁇ , i ⁇ vizionarskim konceptima ⁇ , što je potaknulo pronicljive rasprave ⁇ tijekom događanja ⁇ .

Programi financiranja EU-a

⁇ Obzor Europa ⁇ : Nakon uspjeha programa Obzor 2020., ⁇ Obzor Europa ⁇ doprinijet će istraživanju i razvoju s više od 150 milijuna eura;I u okviru svojih poziva za razdoblje 2021. 2022. na temu „Vodeće svjetske podatkovne i računalne tehnologije: Od oblaka do ruba mreže do interneta stvari za europske podatke”, čime se podupire trend do ruba razvojem i uvođenjem računalnih komponenti, sustava i platformi sljedeće generacije. Time će se omogućiti prijelaz na računalni kontinuum sa snažnim kapacitetima na krajnjem rubu na energetski učinkovit i pouzdan način.

⁇ U okviru 4. odredišta programa Obzor Europa Komisija je odabrala skupinu projekata o sljedećoj generaciji metaoperativnih sustava kako bi se osigurala vrijednost u ključnim industrijskim i društvenim primjenama, kao što su zgrade, automobilska industrija, poljoprivreda i energetika, za što će u nadolazećim godinama biti potrebna veća računalna snaga. Primanje 64 milijuna EUR financijskih sredstava EU-a i s ciljem izgradnje europskog ekosustava interneta stvari i ruba mreže, šest istraživačkih i inovacijskih aktivnosti – ⁇ ⁇⁇ ICOS⁇ ⁇, ⁇⁇ ⁇ FluiDOS⁇⁇⁇ ⁇ , ⁇⁇ ⁇NEMO⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ NebulOus⁇ ⁇⁇  ⁇ ⁇ aeROS⁇⁇ i⁇⁇⁇ NEPHELE⁇ ⁇ ⁇⁇ – i tri koordinacijske i potporne mjere – ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ OpenContinuum ⁇ ⁇ ⁇⁇ , ⁇⁇ Unlock-CEI⁇ ⁇ i ⁇ ⁇ ⁇ HiPEAC ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ – podupirat će nastanak takvog otvorenog ekosustava objavljivanjem otvorenih poziva na novim ⁇ ⁇ ⁇ cloudedio ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , , ⁇ ⁇ , , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , , , , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ , ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ⁇ Skupina je najavljena tijekomsjednice „ ⁇⁇⁇ Buduće europske platforme za IoT i Edge⁇ ⁇ ⁇ ⁇ ” ulipnju2022. u okviru tjedna ⁇ ⁇IoT ⁇ ⁇ ⁇ u Dublinu, a pokrenut će se 1. rujna, pri čemu će 1. lipnja biti pokrenut program Unlock-CEI, a 1. prosinca HiPEAC. ⁇

⁇ U drugim ⁇⁇ područjima programa ⁇ poput klastera 2: Kultura, kreativnost i uključivo društvo, IoT se smatra ključnim pokretačem za postizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i ciljeva europskog zelenog plana. Na primjer, industrijska digitalizacija pruža mogućnosti za praćenje onečišćenja zraka i vode na daljinu, optimizaciju upotrebe energije i prirodnih resursa te provedbu odgovornih operacija u prethodno navedenim vertikalnim sektorima.

⁇ Digitalna Europa ⁇ : Osim programa Obzor Europa, Komisijin program ⁇ Digitalna Europa (DIGITAL) ⁇ donijet će podatke i usluge u oblaku poduzećima, građanima i javnim upravama EU-a, s ciljem uspostave zajedničkog europskogpodatkovnog prostora ⁇ s u različitim vertikalnim sektorima kao što su poljoprivreda, mobilnost i energetika, dopunjenog pouzdanom i energetski učinkovitom infrastrukturom u oblaku. U travnju 2021. projekt ⁇ Open DEI ⁇ objavio je dokument o stajalištu ⁇ u kojem se naglašava važnost takvih podatkovnih prostora u stvaranju budućeg podatkovnog gospodarstva putem suverene razmjene podataka, ne samo unutar sektora nego i među njima.

DIGITAL će ojačati i postojeće objekte za testiranje i eksperimentiranje u području umjetne inteligencije (TEF) u područjima kao što su zdravstvena skrb i mobilnost te subvencionirati europske centre za digitalne inovacije kako bi se potaknula digitalizacija MSP-ova i pomoglo europskim poduzećima da postanu konkurentnija u digitalnom dobu.

Te nove inicijative temelje se na uspjesima programa Obzor 2020.  ⁇ U području digitalizacije europske industrije prednost se daje izgradnji ekosustava, interoperabilnosti platformi, integraciji tehnologije, normizaciji i validaciji putem opsežnih pilot-projekata i TEF-ova. Usmjeren je na sljedeće ključne sektore: poljoprivreda, energetika, proizvodnja, mobilnost, zdravstvena skrb i pametne zajednice.

EU podupire razvoj industrijskih platformi za internet stvari, koje su ključne za integraciju ključnih digitalnih tehnologija u stvarne primjene, procese, proizvode i usluge. Nadopunjujući razne političke inicijative, Komisija je u okviru svojeg programa Obzor 2020. stavila na raspolaganje oko 400 milijuna eura za rad na izgradnji platformi i opsežnom pilot-projektu u okviru fokus-područja DEI-ja. Neki od tih projekata već su završeni ili se približavaju kraju, dok se drugi tek pokreću i nastavit će se provoditi 2023.

Suradnja među područjima

Komisija je pokrenula Savez za inovacije u području interneta stvari i računalstva na rubu mreže (AIOTI) kako bi podržala stvaranje europskog industrijskog ekosustava interneta stvari. Kako bi se bolje razumio taj ekosustav, u studiji iz lipnja 2019. istraženo je okruženje fizičkih i virtualnih klastera poduzeća, istraživačkih organizacija i akademske zajednice koji rade na razvoju i uvođenju tehnologija i aplikacija interneta stvari na tržište.

The ⁇ Advanced Research & Technology for Embedded Intelligent Systems Industry Association (ARTEMIS-IA) ⁇ predstavlja članove u europskoj industriji, malim i srednjim poduzećima, sveučilištima i istraživačkim institutima u Zajedničkom poduzeću Electronic Components & Systems for European Leadership Joint Undertaking (ECSEL-JU). ARTEMIS-IA promiče istraživačke i inovacijske interese svojih članova Komisiji i vladama država članica sudionica.