Ulaganje u oblak, rub i internet stvari

Svi sljedeći projekti započeli su u okviru programa Obzor 2020. Oni uključuju projekte o sljedećoj generaciji interneta stvari, računalstvu u oblaku i softverskim tehnologijama. Dodatne informacije o tim projektima dostupne su na internetskim stranicama inicijative EUCloudEdgeIoT. 

Projekti u području interneta stvari sljedeće generacije

Tehnologije i aplikacije interneta stvari donijele su temeljne promjene u svim sektorima društva i gospodarstva. One su ključan element interneta sljedeće generacije (NGI).

Izazov je bio iskoristiti tehnološku snagu EU-a za razvoj sljedeće generacije uređaja i sustava interneta stvari kojima se potiče napredak u razvojnim tehnologijama kao što su 5G, kibersigurnost, distribuirano računalstvo, umjetna inteligencija, proširena stvarnost i taktilni internet.

Cilj istraživačkih i inovacijskih projekata u tom području financiranih sredstvima EU-a bio je razviti i demonstrirati nove koncepte i rješenja interneta stvari kojima se podupire vizija NGI-ja kako bi se bolje služilo krajnjem korisniku.

Šest odabranih projekata iz ove teme: IntelloT, IoT-NGIN, VEDLIoT, ASSIST-IoT i Terminet započeli su krajem 2020. i trajat će do trećeg tromjesečja 2023. Primili su 48 milijuna eura financijskih sredstava EU-a. Primjena tih projekata pomnožena je s otvorenim pozivima u iznosu od gotovo 4 milijuna EUR. Time se dodatno potiče stvaranje ekosustava u kojem se MSP-ovi i industrijski akteri postupno integriraju.

Projektima u području interneta stvari nove generacije ostvarena je velika količina znanstvenih rezultata definiranjem novih arhitektura, metoda strojnog učenja i aspekata integracije hardvera, uzimajući pritom u obzir aspekte kibersigurnosti i privatnosti podataka.

Nadalje, u pilot-projektima ispitane su tehnologije u velikom broju područja, uključujući: energija, okoliš, zgrade, promet, mobilnost, logistika, industrija, poljoprivreda, opskrba hranom, upravljanje kriznim katastrofama, zdravlje, pametni gradovi i zajednice.

Pogledajte poziv na podnošenje prijedloga za te projekte

Primjer uporabe: Pješačka automatska hitna Breaking

Obzor 2020.: Projekt VEDLIoT, doprinos EU-a 8 milijuna EUR

Slučaj upotrebe prometnog sektora potvrđuje uvođenje automatskog prekida pješaka u slučaju nužde. Ovaj sustav koristi podatke iz IoT uređaja automobila, kao što su kamere ili senzori, i obrađuje ih na brodu. Automobil komunicira s inteligentnim prijelazom, koji obrađuje podatke i šalje kontrolni signal natrag u automobil.

U slučaju mogućeg sudara aktivirao bi se sustav kočenja u slučaju opasnosti u automobilu. Različiti algoritmi za urbana i ruralna okruženja i dalje su izazov za buduća istraživanja, no trenutačna postignuća već su veliki korak naprijed prema povećanju sigurnosti pješaka.

Primjer uporabe: Pametna poljoprivreda

Projektpoziva u okviru programa Obzor 2020.: Terminet, doprinos EU-a 8 milijuna EUR

Pametna poljoprivreda pomaže poljoprivrednicima da spriječe štetu na svojim usjevima. Sustav se temelji na protoku podataka s uređaja interneta stvari (IoT), kao što su senzori za biljke i stoku, meteorološke stanice i poljoprivredni objekti. Podaci s tih uređaja kombiniraju se s periodično prikupljenim podacima iz bespilotnih letjelica i agrobota.  

Protok podataka u lokalni centar za računalstvo na rubu mreže, koji je u slučaju poljoprivrede poljoprivredno gospodarstvo.

Neke od tih informacija prenose se u oblak, tj. u aplikaciju za poljoprivredu. Realno vrijeme i dnevne informacije o farmi zajedno s inteligencijom u oblaku omogućuju poljoprivrednicima donošenje kvalificiranih odluka. Na taj način mogu smanjiti štetu na svojim usjevima, povećavajući prinose i, zauzvrat, svoju dobit. Pametnom poljoprivredom koristit će i okoliš jer će doziranje pesticida biti preciznije, a njegov ukupni obujam smanjit će se.

Računalstvo u oblaku: prema projektima pametnog računalstva u oblaku

Izazov istraživačkih i inovacijskih projekata računalstva u oblaku jest razvoj sveobuhvatnih rješenja u oblaku i testnih platformi, koje kombiniraju različite izvršne platforme za sveprisutna i besprijekorna računalna okruženja kao temelj za potpuni računalni kontinuum.

Za to su potrebna nova rješenja za objedinjavanje infrastruktura, programskih aplikacija i usluga te sastavljanje dinamičkih tijekova rada koji mogu reagirati u stvarnom vremenu na nepredvidive veličine podataka, dostupnost, lokacije i stope.

To će programerima aplikacija omogućiti veću kontrolu nad mrežnim, računalnim i podatkovnim infrastrukturama i uslugama. Krajnji korisnik imat će koristi i od neometanog pristupa neprekinutim uslužnim okruženjima.

Pet odabranih projekata PHYSICS, DATACLOUD, CHARITY, SERRANO i AI-SPRINT ove teme započeli su početkom 2021. godine i trajat će do početka 2024. godine. Primili su 19,4 milijuna eura financijskih sredstava EU-a.

Istraživanje i inovacije u području računalstva u oblaku poboljšali su inovacije u području računalstva u oblaku u Europi stvaranjem novih poslovnih modela i povećanjem konkurentnosti europske industrije, posebno malih i srednjih poduzeća.

Rezultati istraživanja osigurali su ključne tehnološke sastavnice za uspostavu interoperabilne, otvorene, sigurne i resursno učinkovite infrastrukture europskog oblaka. Europska industrija osnažena je novim alatima i uslugama za uspostavu alternativne ponude u oblaku, koja omogućuje sigurnu pohranu i obradu europskih podataka u Europi, u skladu s europskim pravilima i vrijednostima.

Europska federacija oblaka izbjegavat će tržišnu koncentraciju oko nekoliko neeuropskih sudionika, što izaziva zabrinutost za korisnike u pogledu njihove sposobnosti da zadrže kontrolu nad svojim podacima i stvara rizik od ovisnosti o pružatelju usluga.

Pogledajte poziv za ove projekte.

Projekti softverskih tehnologija

Povećana složenost postojećih i novih sustava IKT-a predstavlja nekoliko izazova na razini softvera i hardvera. To uključuje nove zahtjeve u pogledu integracije i kibersigurnosti. Korisnicima je potrebna neometana povezivost, obilna računalna snaga i neograničen pristup podacima, neovisno o osnovnoj infrastrukturi.

Stoga moramo pronaći nove načine upravljanja tom dosad nezabilježenom složenošću softverskih sustava: od analize zahtjeva i dizajna do razvoja i testiranja do uvođenja i operacija u visoko heterogenim i dinamički samorekonfigurirajućim sustavima.

Sedam odabranih projekata iz ove teme COSMOS, ELEGANT, FOCETA, PIACERE, SWForum.eu, VeriDevOps i Xandar započelo je krajem 2020. i trajat će do četvrtog tromjesečja 2023. Primili su 30 milijuna eura financijskih sredstava EU-a.

Ulaganja u softversko inženjerstvo utječu na cijelu ICT domenu jer je softver svugdje. Sve ICT tehnologije koriste alate za softversko inženjerstvo. Konkretno, rezultati projekata u kojima se istražuju softverske tehnologije utječu na način na koji se razvijaju složeni softverski sustavi kao što su kiberfizički sustavi, sigurnosni kritični sustavi ili usluge koje će se uvesti na kontinuum u oblaku.

Upotrebom i integracijom umjetne inteligencije i tehnika strojnog učenja u različitim fazama životnog ciklusa razvoja softvera i rada te stvaranjem novih alata koji prihvaćaju i proširuju filozofiju DevOpsa, povećala se učinkovitost i produktivnost razvojnih timova. To se posebno odnosi na mala i srednja poduzeća.

Osim učinka koji je postigao istraživački i inovacijski projekt, SWForum je pridonio istraživačkim planom i preporukama politika u području softverskog inženjeringa i otvorenog koda.

Istraživački napori u okviru trenutačnih projekata u okviru programa Obzor 2020. u tom su području pojačani mjerama koordinacije i potpore OPEN DEI, EU-IoT, SWForum i Hub4Cloud.

Pogledajte poziv na podnošenje prijedloga za te projekte

Sljedeći projekti financiraju se u okviru programa Obzor Europa i počinju krajem 2022. ili početkom 2023. Oni uključuju projekte metaoperacijskih sustava i programskih alata, kognitivnog oblaka i otvorenog koda za usluge temeljene na oblaku. Dodatne informacije o tim projektima dostupne su na internetskim stranicama inicijative EUCloudEdgeIoT. 

Meta operativni sustavi i programski alati za decentralizirane obavještajne projekte i projekte rojeva

U prethodnom okvirnom programu Europska unija uložila je u centralizirane sustave, a platforme za internet stvari smještene su na središnjim lokacijama u oblaku. Međutim, trenutačni istraživački napori prelaze na novu paradigmu, u kojoj se navodi da se obrada podataka mora premjestiti iz oblaka na rub, pa čak i na razinu uređaja.

Kako bi se taj korak omogućio i ubrzao, Komisija je pokrenula dva poziva u okviru programa Obzor Europaza istraživačke i inovacijske aktivnosti za kontinuum rubnog oblaka:

1. Metaoperativni sustavi za rub;
2. Programski alati za decentraliziranu inteligenciju i rojeve.

Cilj je prvog poziva podržati istraživanje metaoperacijskih sustava za Edge koji zapošljavaju otvorene platforme i promicati ekosustav otvorenog ruba. Njegov je cilj orkestrirati velik broj distribuiranih heterogenih računalnih resursa.

Šest odabranih projekata iz ove teme, NEPHELE, ICOS, Aeros, NEMO, nebulous i Fluidos, započelo je krajem 2022. i trajat će do 2025. Dobit će 59 milijuna eura financijskih sredstava EU-a.

Drugi poziv usmjeren je na istraživanje i inovacije za programske alate za decentraliziranu inteligenciju i rojeve. Projekti razvijaju agilne i sigurne arhitekture za suradničke pametne čvorove, s decentraliziranom ili rojom inteligencijom i autonomijom. Pet odabranih projekata iz ove teme, OpenSwarn, INCODE, SMARTEDGE, TARDIS i OASEES, započelo je početkom 2023. i trajat će do 2025. Dobit će 37 milijuna eura financijskih sredstava EU-a.

Cilj je oba projekta poboljšati energetsku učinkovitost, izgraditi pouzdana i sigurna rješenja otvorenog koda te podržati otvorene standarde. Temelje se na umjetnoj inteligenciji, u skladu su s načelima podatkovnog prostora i istražuju napredne koncepte, kao što su samooptimizacija, samoiscjeljivanje i rekonfiguracija.

Kako bi se olakšalo prihvaćanje njihovih rješenja, projekti će demonstrirati metaoperacijske sustave i tehnologije roja u ključnim sektorima kao što su energetika, promet, mobilnost, poljoprivreda, poljoprivreda, zdravstvo, logistika, proizvodnja, tvornice, zgrade, komunalne usluge, pametni gradovi i zajednice.

Pogledajte poziv za metaoperacijske sustave

Pogledajte poziv na decentraliziranu obavještajnu službu i rojeve

Primjer uporabe: Spremnici za računalstvo na rubu mreže blizu obnovljivih izvora energije

Obzor Europa: Projekt Aeros, doprinos EU-a 12 milijuna EUR

S obzirom na primjenu metaoperacijskih sustava u području energije, protok podataka iz uređaja IoT vjetroelektrana i fotonaponskih izvora do rubnih računalnih čvorova smještenih izravno na izvorima energije i priključenih na njih.

Čvorovi obrađuju podatke i šalju ih natrag u izvore energije. Oni također šalju i primaju agregirane podatke u i iz oblaka. Zajedno s obavještajnim podacima u oblaku, pružatelji energije mogu donositi koordinirane odluke kako bi uravnotežili elektroenergetsku mrežu. Orkestriranje proizvodnje energije vjetra i fotonaponske energije dovodi do optimalnije potrošnje i povećanja dobiti za dobavljače energije. 

Primjer uporabe: Pametna logistika na terminalnim stanicama

Obzor Europa: Projekt Incode, doprinos EU-a 8 milijuna EUR

U primjeru upotrebe u sektoru logistike, rojeva tehnologija donosi gospodarske, sigurnosne i pravne koristi.

Informacije o teretu, uključujući uvjete prijevoza predmeta kao što je pokvarljiva hrana, teku od mobilnih senzora interneta stvari voznog parka kamiona u stvarnom vremenu do lokalnog podatkovnog centra u skladištu. Ovdje se koristi za registraciju i provjeru autentičnosti pošiljke.

Statički senzori interneta stvari u skladištu pružaju informacije o statusu inventara. Neki od lokalnih podataka kombiniraju se s inteligencijom u oblaku putem logističke aplikacije. Zatim lokalni podatkovni centar dobiva naredbe za upravljanje rojem krajnjih uređaja/vozila za (isključivanje) utovara kamiona u skladu s rasporedom.

Time se sprječava šteta za kvarljive tvari i smanjuju jedinični troškovi upotrebe kamiona i utovarnih vozila. Koordinirano (ne)učitavanje također donosi koristi u pogledu sigurnosti na radu jer sprječava pogrešno rukovanje proizvodima.

Nadalje, logistička aplikacija pouzdan je pravni okvir za sve logističke aktere: cestovni prijevoznici, carina, skladišta, distributeri, čak i trgovci na malo.

Kognitivni oblak: Računalni kontinuum omogućen umjetnom inteligencijom od projekata u oblaku do rubnih projekata

Umjetna inteligencija pretvorit će sadašnje oblake u kognitivne oblake. Kognitivni oblaci u interakciji sa svim slojevima u računalnom kontinuumu i reagiraju i inteligentno se prilagođavaju promjenama u ponašanju aplikacija i varijabilnosti podataka. Njime će se omogućiti automatsko uvođenje te mobilnost i prilagodljivost usluga od oblaka do ruba.

Programeri aplikacija bit će osnaženi većom kontrolom nad mrežnim, računalnim i podatkovnim infrastrukturama i uslugama, a krajnji će korisnik imati koristi od neometanog pristupa kontinuiranom uslužnom okruženju.

Iz poziva Radne skupine HE za razdoblje 2021. – 2022. o kognitivnom oblaku: Računalni kontinuum omogućen umjetnom inteligencijom od oblaka do ruba mreže (HORIZON-CL4 – 2022-DATA-01 – 02), odabrano je devet istraživačkih i inovacijskih projekata: AC3; ASOVI; Koža oblaka; CODECO; COGNIFOG; DECICE; BEZ RUBA; MLSysOps; SovereignEdge.Cognit. Projekti su započeli početkom 2023. i trajat će do kraja 2025. Dobit će 50 milijuna eura financijskih sredstava EU-a.

Pogledajte poziv za projekte kognitivnog oblaka

Otvoreni kod za projekte usluga u oblaku

Projekti otvorenog koda za usluge temeljene na oblaku razvijaju virtualna okruženja, metode i alate. Oni mogu raditi na uvođenju cjelovitih paketa otvorenog koda od jezgri do aplikacija u oblaku, s ciljanim relevantnim arhitekturama obrade europskih inicijativa. Na primjer, RISC-V.

Potrebni razvoji pružaju simulaciju ciljane arhitekture koja omogućuje validaciju, provjeru i ispitivanje pouzdanosti softverskih slojeva u određenim arhitekturama.

Otvorena hardverska sučelja mogu integrirati komponente u arhitekturu procesora i pripremljena su za implementaciju aplikacija u oblaku. Naglasak bi trebao biti na optimizaciji i proširenju mogućnosti sučelja navedenih komponenti u pogledu postojećih hardverskih računalnih standarda.

Softver bi trebao osigurati osnovnu inicijalizaciju poslužitelja u oblaku na temelju komponenti procesora i sučelja za vrijeme rada za operativne sustave i programe.

Četiri odabrana istraživačka i inovacijska projekta iz te teme, AERO; OpenCube; Uzdizač i vitamin V započeli su s početkom 2023. godine, a trajat će do kraja 2025. godine. Dobit će 22 milijuna eura financijskih sredstava EU-a.

Istraživački napori nedavno pokrenutih projekata pojačani su mjerama koordinacije i potpore OpenContinuum i Unlock-CEI. Financijska sredstva EU-a za te dvije mjere iznose 3 milijuna EUR. Počeli su sredinom 2022., a trajat će do kraja 2024.

Nadalje, mjere koordinacije i potpore Planu za računalne i sistemske tehnologije sljedeće generacije odabrane su za financiranje u okviru posebne teme – HiPEAC. Financijska sredstva EU-a dodijeljena HiPEAC-u iznose 2 milijuna EUR. Djelovanje je započelo krajem 2022. i trajat će do sredine 2025.

Pogledajte natječaj za projekte otvorenog koda

Pogledajte poziv na djelovanje potpore uokviru plana

Sljedeći pozivi su nedavno zaključeni i čekaju odluke, ili će biti otvoreni kasnije ove godine.

Kontinuum kognitivnog računarstva: Inteligencija i automatizacija za učinkovitiji poziv za obradu podataka

Očekuje se da će projekti u okviru ovog poziva pridonijeti sljedećim ishodima:

• Jačanje otvorenosti i otvorene strateške autonomije u razvoju podataka i gospodarstava umjetne inteligencije u cijelom računalnom kontinuumu, uključujući prilagođenu integraciju sustava na rubu i na razini uređaja, vrednovanje ključnih sektora i poticanje europskih lanaca vrijednosti kako bi se ubrzala i usmjerila digitalna i zelena tranzicija.
• Utire put strateškoj industrijskoj suradnji u obradi podataka koja je potrebna za potporu budućim hiperdistribuiranim aplikacijama izgradnjom otvorenih platformi na kojima se temelji novi industrijski ekosustav otvorenog ruba, što je ključno za uspostavu zrelog europskog lanca opskrbe.
• Uspostava prilagodljivog hibridnog računalstva, kognitivnih oblaka i inteligencije na rubu mreže koja nadilazi današnja ulaganja u podatkovnu infrastrukturu.

Istraživački i inovacijski projekti ove teme odabrani su 2023. i očekuje se da će započeti početkom 2024. i trajati do kraja 2026.

Za projekte koji se bave tom temom osigurat će se sredstva EU-a u iznosu od 28 milijuna eura.

Istraživački napori odabranih projekata bit će pojačani mjerama koordinacije i potpore usmjerenima na istraživanje i politiku kontinuuma računarstva. Za to će se djelovanje dodijeliti sredstva EU-a u iznosu od 2 milijuna EUR.

Nadalje, za financiranje će se odabrati aktivnosti koordinacije i potpore u suradnji s Nacionalnom zakladom za znanost (NSF) u području temeljnih istraživanja i novih koncepata za distribuirano računalstvo i roju inteligenciju. Za to će se djelovanje dodijeliti sredstva EU-a u iznosu od 1 milijun EUR.

Pogledajte poziv na kontinuum kognitivnog računarstva

Pogledajte poziv na djelovanje potpore za kontinuirano istraživanje i politiku računalstva u oblaku

Pogledajte poziv na suradnju s NSF-om

Pilotiranje novih platformi za pametne internet stvari i decentralizirani poziv za prikupljanje obavještajnih podataka

Tema ovog poziva trebala bi biti otvorena krajem 2023. Očekuje se da će pridonijeti provedbi rubnih paradigmi u stvarnim okruženjima i otvoriti put strateškoj industrijskoj suradnji u obradi podataka. To je potrebno kako bi se poduprle buduće hiperraspodijeljene aplikacije izgradnjom europskih lanaca opskrbe, podupiranjem novog ekosustava otvorenog ruba, demonstriranjem standardizacije među domenama i naprednih infrastrukturnih rješenja na rubu mreže.

Očekuje se da će odabrani inovacijski projekti započeti početkom 2025. i trajat će do kraja 2027. Iznos od 45 milijuna EUR financijskih sredstava EU-a dodijelit će se projektima koji se bave tom temom.

Pogledajte poziv za pametne IoT platforme

Otvoreni kod za oblak/Edge za potporu europskom pozivu za digitalnu autonomiju

Poziv će biti otvoren krajem 2023. Očekuje se da će pridonijeti oba sljedeća ishoda:

1. Demonstriranje prototipova poslužitelja u oblaku i rubnih poslužitelja u relevantnim centraliziranim i distribuiranim okruženjima te omogućavanje uvođenja cjelovite računalne infrastrukture na temelju europske procesorske tehnologije. Time bi se trebala uspostaviti cjelovita arhitektura otvorenog računarstva koja podržava nove arhitekture obrade, kao što je RISC-V.
2. Konsolidacija standarda i najboljih praksi europske arhitekture otvorenog računarstva te razmatranje načina na koji se ona prilagođava trenutačnim industrijskim standardima.

Očekuje se da će odabrani istraživački i inovacijski projekti započeti početkom 2025., a trajat će do kraja 2027. Iznos od 20 milijuna EUR financijskih sredstava EU-a dodijelit će se projektima koji se bave tom temom.  

Projekti ove teme podupirat će se djelovanjem koordinacije i potpore za program javnog priznavanja otvorenog koda. Za to će se djelovanje dodijeliti 2 milijuna eura financijskih sredstava EU-a.

Pogledajte poziv na otvoreni kod za oblak/rub za potporu europskoj digitalnoj autonomiji

Prikaz aktivnosti koordinacije i potpore za program javnog priznavanja otvorenog koda

Osnove softverskog inženjerstva poziv

Tema ovog poziva bit će otvorena krajem 2023. Očekuje se da će pridonijeti razvoju metoda, alata i najboljih praksi odgovornog softverskog inženjeringa. Njime će se, među ostalim, iskoristiti nova umjetna inteligencija i podatkovne tehnologije kako bi se ubrzao razvoj i održavanje softvera. To uključuje višearhitektivne sustave koji se posebno bave učinkovitim i agilnim modeliranjem, provjerom i validacijom te procjenom osjetljivosti i ublažavanjem.

Očekuje se da će odabrani projekti započeti početkom 2025. i trajat će do kraja 2027. Iznos od 14 milijuna EUR financijskih sredstava EU-a dodijelit će se projektima koji se bave tom temom.  

Istraživački napori u okviru tih projekata podupirat će se djelovanjem koordinacije i potpore za program javnog priznavanja otvorenog koda. Za to će se djelovanje dodijeliti 2 milijuna eura financijskih sredstava EU-a.

Pogledajte poziv na osnove softverskog inženjerstva

Prikaz aktivnosti koordinacije i potpore za program javnog priznavanja otvorenog koda

Pozivi za razdoblje od 2025. do 2027. u izradi

Glavna uprava za sadržaj i tehnologiju komunikacijskih mreža (GU CNECT) organizirala je sastanak na temu „Koncertacija i savjetovanje o kontinuumu računarstva: Od oblaka do interneta stvari” 10. i 11. svibnja 2023. Osim aktivnosti koncentracije projekata, cilj je bio raspraviti istraživačke prioritete za razdoblje 2025. – 2027. sa stručnjacima u tom području.

Događaj je okupio organizacije i pojedince iz različitih zajednica kako bi predstavili svoj iskaz interesa za područje Cloud, Edge i IoT. Poticanjem rasprave među stručnjacima uz pomoć GU-a CNECT stvoreno je bogatstvo obavještajnih podataka koji će se uključiti u Komisijinu buduću definiciju istraživačkih područja za ulaganja.

Sudionici u dijelu događanja koji se odnosi na savjetovanje utvrdili su europsku viziju za područje interneta stvari u oblaku s četiri glavna smjera istraživanja za sljedeći program rada Obzora Europa (2025. – 2027.). Ti smjerovi istraživanja predstavljeni su u završnoj sesiji na kraju dana i dobili su snažnu potporu sudionika: