Europska politika o internetu stvari

Internet stvari spaja fizičko i virtualno, nudeći inovativna rješenja i stvarajući pametna okruženja. Uz umjetnu inteligenciju i velike količine podataka, tehnologije interneta stvari (IoT) predvode digitalnu transformaciju svjetskog gospodarstva. Podaci prikupljeni iz senzora mogu se pratiti i slati natrag kako bi potaknuli akciju, stekli uvid ili reagirali na drugi povezani objekt udaljen stotinama kilometara.

Europsko računalstvo interneta stvari i rubova

IoT tehnologije će optimizirati način na koji živimo naše živote. Uvođenje više od 41 milijarde IoT uređaja očekuje se do 2025. godine (International Data Corporation), što će dovesti do eksponencijalnog rasta podataka i guranja računalnih operacija i analitike podataka do ruba mreže.

Budući da se obrada približava rubu, možemo smanjiti troškove komunikacije i skladištenja, kao i potrošnju energije. Također možemo primijeniti strojno učenje i umjetnu inteligenciju kako bismo sigurno identificirali obrasce podataka koji utječu na fizičke procese ili poduzeća. Europska komisija donijela je niz mjera za potporu politikama kako bi se ubrzalo uvođenje nove generacije interneta stvari i računalstva na daljinu te oslobodio njihov puni potencijal u Europi u korist građana i poduzeća EU-a.

Potencijalna prepreka za postizanje jedinstvenog tržišta interneta stvari povezana je s kapacitetom za rukovanje različitim i vrlo velikim količinama povezanih uređaja, kao i potrebom da ih se sigurno identificira kako bi se mogli priključiti na mreže interneta stvari. U tom je kontekstu važno promicati interoperabilni prostor za numeriranje interneta stvari za univerzalni sustav identifikacije objekta koji nadilazi zemljopisna ograničenja i otvoren za provjeru autentičnosti predmeta.

Europska strategija za podatke pridonosi stvaranju jedinstvenog europskog tržišta interneta stvari. Ovom se strategijom predlažu politička i pravna rješenja u vezi sa slobodnim protokom podataka preko nacionalnih granica unutar EU-a. Njime je obuhvaćena i odgovornost u složenim okruženjima kao što je IoT, što je ključno za jačanje pravne sigurnosti u pogledu proizvoda i usluga interneta stvari. Kako bi se omogućilo prvo mapiranje izazova povezanih s odgovornošću koji se javljaju u kontekstu digitalnih tehnologija u nastajanju, uključujući IoT, Komisija je objavila radni dokument službi Komisije o odgovornosti za digitalne tehnologije u nastajanju.

Istraživanje, razvoj i inovacije IoT-a

U razdoblju 2021. – 2027. u okviru programa Obzor Europa EU će uložiti oko 95,5 milijuna EUR u istraživanje, inovacije i uvođenje novih tehnologija, nadovezujući se na uspjeh programa Obzor 2020. i doprinoseći zelenoj i digitalnoj tranziciji Europe.

U okviru područja fokusa na digitalizaciju europske industrije ( DEI) EU daje prednost izgradnji ekosustava, interoperabilnosti platformi, integraciji tehnologije, standardizaciji i vrednovanju s pomoću opsežnih pilot-projekata i objekata za eksperimentiranje. Nadopunjujući razne političke inicijative, Komisija je u okviru programa Obzor 2020. stavila na raspolaganje oko 400 milijuna EUR za napore u izgradnji platformi i opsežnim pokusnim aktivnostima. Neki od tih projekata već su završeni, dok će drugi nastaviti s radom do 2023. godine.

U okviru poziva na podnošenje prijedloga „vodeće tehnologije za podatke i računalstvo u svijetu” za razdoblje 2021. 2022. Komisija trenutačno podupire projekte interneta stvari i druge aktivnosti u okviru 4. klastera „Digitalizacija, industrija i svemir” u okviru Obzora Europa: Od oblaka do ruba do IoT-a.

Ti su projekti usmjereni na razvoj tehnologija interneta stvari i rubnih tehnologija te na demonstraciju njihove upotrebe u više sektora, poticanje industrijske suradnje putem otvorenih platformi i standarda te postizanje vodećeg položaja Europe u cijelom ekosustavu ruba. Komisija promiče više inicijativa za potporu digitalizaciji europske industrije putem Instrumenta za povezivanje Europe i programa Digitalna Europa, kao što je uvođenje zajedničkih europskih podatkovnih prostora u vertikalnim sektorima kao što su poljoprivreda, energetika i mobilnost.

Iz perspektive primjene, internet stvari i digitalne tehnologije ključni su pokretači digitalne transformacije u različitim sektorima. Kako bi se postigla ta digitalizacija, Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije (GU CONNECT) surađuje s odgovarajućim glavnim upravama za politiku kako bi podržala digitalne projekte u 5. klasteru „Klima, energija i mobilnost” programa Obzor Europa i klasteru 6. „Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš”.

Zajedno s računalstvom na rubu mreže, budući internet stvari revolucionirat će način na koji se proizvodnja i procesi organiziraju i prate u svim strateškim lancima vrijednosti, čime će se europskoj industriji omogućiti zelena i digitalna tranzicija koja joj je potrebna.

Internet stvari po sektorima

Politika interneta stvari Europske komisije obuhvaća brojne vertikalne sektore, promičući upotrebu novih tehnologija za poticanje digitalne i zelene tranzicije našeg gospodarstva i društva.

GU CONNECT udružio je snage s drugim glavnim upravama (GU) u Komisiji kako bi obuhvatio sve moguće razloge. Konkretno, surađivao je s Glavnom upravom za mobilnost i promet (GU MOVE) na razvoju sinergija između europske podatkovne strategije i strategije zaodrživu i pametnu mobilnost,s posebnim naglaskom na uvođenju zajedničkog europskog podatkovnog prostora za mobilnost. Kad je riječ o povezanoj i automatiziranoj mobilnosti, obje glavne uprave udružile su snage s Glavnom upravom za istraživanje i inovacije (GU RTD) i Glavnom upravom za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike (GU GROW) u okviru niza komplementarnih politika te istraživačkih i razvojnih mjera.

GU CONNECT blisko surađuje s Glavnom upravom za energetiku (GU ENER) na pripremi temelja zaAkcijski plan za digitalizaciju energijekako bi se ubrzala digitalna i održiva transformacija energetskog sustava EU-a, u skladu seuropskim zelenim planomKomisije,programom REPowerEU i programom politike digitalnog desetljećaza 2030. Taj se zajednički rad odnosi i na poboljšanje razmjene i upotrebe podataka u energetskom sektoru s ciljem uspostave zajedničkog europskog podatkovnog prostora za energiju.

Kad je riječ o digitalnoj transformaciji europske poljoprivredne industrije, GU CONNECT surađuje i s Glavnom upravom za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI) u cilju razvoja zajedničkog europskog poljoprivrednog podatkovnog prostora. Trenutačna kretanja sufinanciraju se u okviru programa Obzor Europa, pri čemu će se uvođenje odgovarajućih podatkovnih prostora podupirati u okviru programa DIGITAL 2024., nadovezujući se na aktivnosti država članica EU-a.

Izvrsnom, djelotvornom i bliskom suradnjom između različitih glavnih uprava Komisije EU pruža primjer u područjima kao što su zakonodavstvo, standardizacija i interoperabilnost, kibersigurnost, održivi IKT, istraživanje, inovacije i uvođenje. Surađuje s relevantnim dionicima iz javnog i privatnog sektora te s civilnim društvom u tim područjima.