Europska politika interneta stvari

Internet stvari (IoT) omogućuje nam spajanje fizičkih i virtualnih svjetova. Nudi inovativna rješenja i omogućuje nam stvaranje pametnih okruženja. Tehnologije interneta stvari predvodnice su digitalne transformacije svjetskog gospodarstva, uz primjenu distribuirane i umjetne inteligencije. Podaci prikupljeni iz IoT senzora mogu se pratiti i vratiti u središnji sustav kako bi pokrenuli akciju, dobili uvid ili odgovorili na drugi povezani objekt, udaljen stotine kilometara.

Europsko računalstvo interneta stvari i rubnog računarstva

Uvođenje tehnologija interneta stvari optimizirat će način na koji živimo. Predviđa se da će se broj instaliranih uređaja povezanih s IoT-om povećati s otprilike 40 milijardi 2023. na 49 milijardi do 2026., što će porasti sa složenom godišnjom stopom rasta od 7 % (International Data Corporation). Također je važno napomenuti da tri četvrtine europskih organizacija koristi oblak, dok otprilike isti dio planira ulagati u IoT.

To dovodi do eksponencijalnog rasta podataka koji se obrađuju na rubu mreže.

To znači da možemo smanjiti troškove komunikacije i skladištenja te potrošnju energije pri obradi podataka.

Možemo primijeniti i strojno učenje i umjetnu inteligenciju kako bismo sigurno identificirali obrasce podataka koji utječu na fizičke procese ili poduzeća. Europska komisija donijela je niz popratnih mjera politike kako bi se ubrzalo uvođenje sljedeće generacije interneta stvari i računalstva na rubu mreže te oslobodio njihov puni potencijal u Europi u korist građana i poduzeća EU-a.

Zajedno s računalstvom na rubu mreže, budući IoT će revolucionirati način na koji se proizvodnja i procesi organiziraju i prate u svim strateškim lancima vrijednosti, čime će se zelena i digitalna tranzicija prenijeti u europsku industriju.

Web 4.0 i industrijski virtualni svjetovi

Potaknut rastom IoT objekata i povezanih sustava svugdje, složenost obrade podataka na rubu karakterizira inflacija podataka, raznolikost vrsta podataka i podudarnost zadataka.

Evolucija prema Webu 4.0 i novom virtualnom svijetu naglašava ulogu mrežnih funkcija u nastajanju. To je prijelaz s interneta stvari na internet digitalnih blizanaca, od oblaka i središnjeg računalstva do prostornog računalstva. Ima koristi od napretka u tehnologijama korisničkog sučelja kao što je proširena stvarnost (XR) i potiče automatizaciju i robotiku prema viziji industrijskog metaverzuma.

Među nalazima nedavnog savjetodavnog sastanka navedeno je da je industrijski metaverzum zreliji od metaverzuma koji pokreću potrošači. Dionici su izrazili svoja stajališta o važnosti distribuiranih obavještajnih i suradničkih industrijskih sustava na IoT-Edge Continuumu kao dijelu širih izazova koji se odnose na kontinuum Cloud-Edge. Budući da je riječ o području u nastajanju, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se istražile mogućnosti i izazovi za europske dionike.

Programi istraživanja, razvoja i inovacija u području interneta stvari

U okviru Obzora Europa poziva na „Svjetske podatkovne i računalne tehnologije” Komisija financira projekte u području interneta stvari i druge aktivnosti u okviru 4. klastera „Digitalizacija, industrija i svemir” – Od oblaka do ruba interneta stvari

Konkretno, u okviru poziva na podnošenje prijedloga u okviru programa rada Obzora Europa za razdoblje 2021. 2022. EU je u taj klaster uložio samo oko 100 milijuna EUR u istraživačke i inovacijske projekte metaoperacijskih sustava i alata za programiranje za decentralizirane obavještajne i rojeve.

Ti se projekti temelje na održavanju većine obrade podataka na rubu, pa čak i na razini uređaja, a ne u oblaku. Provest će se u razdoblju 2022. 2025. Ta ulaganja u tehnologije u nastajanju temelje se na uspjesima povezanih projekata u okviru programa Obzor 2020., u iznosu od oko 150 milijuna EUR, od kojih su neki trajali do 2023. Ti prethodni projekti bili su usmjereni na izgradnju platformi i pilot-projekte velikih razmjera, ali pridonose i zelenoj i digitalnoj tranziciji Europe općenito. Nadalje, EU podupire i transverzalne aspekte kao što su izgradnja ekosustava, kibersigurnost, interoperabilnost platformi, tehnološka integracija i standardizacija.

Pozivi u okviru programa rada za razdoblje 2023. 2024. usmjereni su na istraživanje i inovacije u kontinuumu kognitivnog računalstva, kao i na pilot-projektiranje novih pametnih platformi interneta stvari i decentraliziranih obavještajnih podataka. Tim će se projektima pokazati upotreba interneta stvari i tehnologija na rubu mreže u više sektora, čime će se potaknuti industrijska suradnja putem otvorenih platformi i standarda, čime će se postići europsko vodstvo u cijelom ekosustavu na rubu mreže.

Internet stvari po sektorima

Politika interneta stvari Europske komisije obuhvaća brojne vertikalne sektore i promiče upotrebu novih tehnologija za poticanje digitalne i zelene tranzicije našeg gospodarstva i društva.

Iz perspektive primjene, internet stvari i digitalne tehnologije ključni su pokretači digitalne transformacije u različitim sektorima. Kako bi se postigla ta digitalizacija, Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije (GU CONNECT) surađuje s odgovarajućim glavnim upravama za politike na podupiranju digitalnih projekata u 5. klasteru Obzora Europa „Klima, energija i mobilnost” i 6. klasteru „Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš”.

Glavna uprava za mobilnost i promet (GU MOVE) i GU CONNECT razvijaju sinergije izmeđueuropske podatkovnestrategije i strategije za održivu i pametnu mobilnost,s posebnim naglaskom na uvođenju zajedničkog europskog podatkovnog prostora za mobilnost. Obje glavne uprave udružile su snage s Glavnom upravom za istraživanje i inovacije (GU RTD) i Glavnom upravom za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike (GU GROW) kako bi razvile temu povezane i automatizirane mobilnosti nizom komplementarnih politika te aktivnostima istraživanja i razvoja.

Glavna uprava za energetiku (GU ENER) i GU CONNECT pripremaju mjere nakonAkcijskog plana za digitalizaciju energijekako bi se ubrzala digitalna i održiva transformacija energetskog sustava EU-a. Taj je rad u skladu s Komisijinim europskim zelenim planom, programomREPowerEU i programom politike digitalnogdesetljećaza 2030. Bavi se i poboljšanjem razmjene i uporabe podataka u energetskom sektoru s ciljem uspostave zajedničkog europskog podatkovnog prostora za energiju.

Naposljetku, Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI) surađuje s GU-om CONNECT u razvoju zajedničkog europskog prostora za poljoprivredne podatkekako bi se omogućila digitalna transformacija europske poljoprivredne industrije. Trenutačne mjere sufinanciraju se u okviru programa Obzor Europa. Uvođenje odgovarajućih podatkovnih prostora podupirat će se u okviru programa Digitalna Europa 2024., nadovezujući se na aktivnosti država članica EU-a.

Izvrsnom, učinkovitom i bliskom suradnjom različitih glavnih uprava Komisije EU služi kao primjer u područjima kao što su zakonodavstvo, standardizacija i interoperabilnost, kibersigurnost, održiva informacijska i komunikacijska tehnologija te podupiranje istraživanja, inovacija i uvođenja. Surađuje s relevantnim dionicima iz javnog i privatnog sektora te civilnog društva u tim područjima.