U prvom dijelu razmatra se potencijalna upotreba novih tehnologija za poboljšanje upravljanja podacima povezanima sa sadržajem zaštićenim autorskim pravima u europskim kreativnim sektorima, posebno u internetskom okruženju. U njemu se mapiraju inicijative koje su u tijeku, utvrđuju se izazovi u upravljanju podacima o autorskim pravima u kreativnim sektorima i preispituje uloga tehnologije u upravljanju pravima, licenciranju te prikupljanju i raspodjeli naknada. Također se utvrđuju načini za podizanje svijesti o važnosti (meta) podataka i povećanje interoperabilnosti među sektorima. Ovaj dio studije proveli su Philippe Rixhon uz potporu Floriana Bergera (Technopolis Group) i Alfreda Radauera (Sveučilište primijenjenih znanosti u Kremsu). Tim su savjetovali stručnjaci iz sektora glazbe, filma i izdavaštva koji su djelovali kao zvučna ploča za projekt i sastojao se od Piera Attanasia, Chrisa Cookea i Stena Saluveera. Daljnju potporu pružili su i Fabian Waiblinger i Dominik Beckers (Technopolis Group).
Drugi dio odnosi se na upotrebu rješenja umjetne inteligencije u četiri kreativna sektora (vizualna umjetnost, glazba, audiovizualni sektor i film, igranje igara) prije razmatranja mogućih novih pravnih pitanja povezanih s interakcijom s pravnim okvirom za autorska prava. To pokazuje da se oslanjanje na ta rješenja povećava, iako se stupanj prihvaćanja rješenja umjetne inteligencije znatno razlikuje od sektora do sektora. Za daljnju raspravu u studiji se razmatraju različiti načini rješavanja tih pitanja iz dva aspekta: ulazne i izlazne strane proizvodnog lanca umjetne inteligencije. Ovaj dio ispitivanja proveli su Alain Strowel (UCLouvain), Sari Depreeuw (Crowell & Moring LLP), Luc Desaunettes-Barbero (UCLouvain) i María del Carmen Calatrava Moreno (Technopolis Group).
Studija dopunjuje još jednu studiju o izazovima i mogućnostima umjetne inteligencije u kulturnom i kreativnom sektoru, u kojoj se razmatraju praktičnije poslovne prilike.