Glavna je svrha ove ažurirane studije ponovno procijeniti vjerojatnost postizanja ciljeva povezivosti u pogledu gigabitnog društva 2025. i digitalnog desetljeća 2030. nakon najnovijih promjena u pogledu politika povezivosti, propisa i ulaganja na europskoj i nacionalnoj razini. Zahvaljujući ambicioznim nacionalnim planovima za širokopojasni pristup i angažmanu telekomunikacijskog sektora, zajedno s javnim i privatnim ulaganjima, EU je posljednjih godina ostvario napredak u postizanju ciljeva povezivosti.
U cjelini, sve države članice primijenile su opći strateški pristup uvođenju širokopojasnih mreža kojim su ostvareni praktični rezultati. Uspješnim NBP-ovima uzimaju se u obzir početni uvjeti njihove referentne države članice, opisuju konkretne mjere koje se temelje na njihovim pojedinačnim prednostima i utvrđuju mjere za rješavanje izazova. NBP-ovi analizirani u studiji obično identificiraju jednu ili dvije žarišne točke od sljedećih linija djelovanja: Zahtijevati mjere na strani ponude, mjere povezane s opskrbom, regulatorne i organizacijske mjere, mjere transparentnosti. Ne postoji jedinstveno rješenje za širokopojasne strategije diljem Europe. Stoga su nacionalni akcijski planovi uglavnom prilagođeni potrebama pojedinačnih država članica, iako se neke mjere mogu lako prilagoditi i provesti u više država članica pod sličnim uvjetima.
Međutim, postizanje ciljeva gigabitnog društva 2025. i digitalnog desetljeća do 2030. moglo bi biti izazov za neke države članice. Neki od čimbenika koji mogu usporiti napredak prema postizanju cilja povezivosti su npr. niska pokrivenost FTTP-om, niska razina digitalnih vještina, niske stope pretplate na gigabitne brzine, nepovoljna topografija, izazovno i skupo uvođenje u ruralnim i udaljenim područjima, prepreke procesu ulaganja, visoke cijene širokopojasnog pristupa, nedovoljni planovi ulaganja, visoki DOCSIS 3.1. tržišni udio, niska gustoća naseljenosti, velik broj korisnika samo mobilnog širokopojasnog pristupa itd.
Ako EU ne želi zaostati na globalnoj razini, razvoj širokopojasnog interneta mora se još više ubrzati. U tom su pogledu pružanje i iskorištavanje gigabitnih mreža i internetskih usluga ključni za budući gospodarski razvoj i konkurentnost EU-a, kao i za napredak i koheziju društva u cjelini. Postojeće politike i inicijative, kao što su Next Generation EU, Mehanizam za oporavak i otpornost, program politike za digitalno desetljeće, CEF2 Digital, Akt o gigabitnoj infrastrukturi, paket instrumenata za povezivanje, imat će golem utjecaj na uvođenje širokopojasnih tehnologija.