Zahvaljujući zajedničkim europskim podatkovnim prostorima više podataka bit će dostupno za pristup i ponovnu uporabu. To će se učiniti u pouzdanom i sigurnom okruženju u korist europskih poduzeća i građana.
Izgradnja jedinstvenog tržišta podataka
Podaci mijenjaju način na koji proizvodimo, konzumiramo i živimo. Od navigacije u stvarnom vremenu do poboljšane personalizirane medicine, precizne poljoprivrede ili smanjenja emisija CO2, podaci su ključni sastojak inovativnih proizvoda i usluga.
Kako bi se vrijednost podataka iskoristila u korist europskog gospodarstva i društva, u Europskoj strategiji za podatke iz veljače 2020. utvrđen je put prema stvaranju zajedničkih europskih podatkovnih prostora u nizu strateških područja: zdravstvu, poljoprivredi, proizvodnji, energetici, mobilnosti, financijama, javnoj upravi, vještinama, europskom oblaku za otvorenu znanost i zelenom planu.
Od tada su se podatkovni prostori pojavili u drugim važnim područjima kao što su mediji, jezik, turizam, istraživanje i inovacije te kulturna baština. Podatkovni prostori zajedno će postupno biti međusobno povezani kako bi se stvorilo jedinstveno tržište podataka.
Koncept
Dionici pokreću razvoj podatkovnih prostora. Korisnici u svakom zasebnom sektoru doprinose oblikovanju tih prostora, što dovodi do pojave jedinstvenih oblika i značajki. Međutim, svi europski podatkovni prostori temelje se na zajedničkim *podatkovnim infrastrukturama* i *upravljačkim okvirima*, čime se olakšava objedinjavanje podataka, pristup podacima i njihova razmjena. Osim toga, te ključne značajke imaju zajednički europski podatkovni prostori. Njima se:
- otvoreni su za sudjelovanje svih organizacija i pojedinaca.
- imaju sigurnu infrastrukturu kojom se štiti privatnost za objedinjavanje, pristup, dijeljenje, obradu i upotrebu podataka.
- jasna su i praktična struktura za pristup podacima i njihovu upotrebu: zajednički europski podatkovni prostori imaju pravedna, transparentna, razmjerna i nediskriminirajuća pravila o pristupu zahvaljujući dobro definiranim i pouzdanim mehanizmima upravljanja podacima.
- poštovati pravila i vrijednosti EU-a, posebno osobne podatke i zaštitu potrošača, te pravo tržišnog natjecanja.
- omogućiti vlasnicima podataka da odobre pristup određenim osobnim ili neosobnim podacima ili da ih dijele.
- omogućiti vlasnicima podataka da svoje podatke stave na raspolaganje za ponovnu uporabu besplatno ili uz naknadu.
Ciljevi
Zajednički europski podatkovni prostori pridonijet će oslobađanju golemog potencijala inovacija temeljenih na podacima. Omogućit će da podaci iz cijelog EU-a budu dostupni i razmijenjeni na pouzdan i siguran način. Poduzeća, javne uprave i pojedinci u EU-u kontrolirat će podatke koje generiraju. Istodobno će ti vlasnici podataka imati koristi od sigurnog i pouzdanog okvira za razmjenu svojih podataka u inovacijske svrhe.
Zajednički europski podatkovni prostori poboljšat će razvoj novih proizvoda i usluga u EU-u koji se temelje na podacima i tvore temeljno tkivo međusobno povezanog i konkurentnog europskog podatkovnog gospodarstva.
Trenutačno stanje
Kao odgovor na zahtjev Europskog vijeća objavljena su dva radna dokumenta službi Komisije u kojima se daje pregled trenutačnog stanja zajedničkih europskih podatkovnih prostora. Najnovije izvješće o trenutačnom stanju objavljeno je u siječnju 2024.
Možete provjeriti i prvi radni dokument službi Komisije o podatkovnim prostorima, objavljen u veljači 2022., i drugi radni dokument službi Komisije, objavljen u siječnju 2024.
Sljedeći koraci
Dionici će 2025. nastaviti raditi na uvođenju zajedničkih europskih podatkovnih prostora.
EU financira nekoliko inicijativa povezanih sa zajedničkim europskim podatkovnim prostorima za sektorske inicijative i inicijative specifične za određeno područje, posebno Centar za podršku podatkovnim prostorima i pametni softver otvorenog koda (SIMPL) u okviru programa Digitalna Europa i Obzor Europa.
Osim toga, EU će se usredotočiti na provedbu poticajnih zakonodavnih instrumenata. Konkretno, Europski odbor za inovacije u području podataka (EDIB), osnovan na temelju Akta o upravljanju podacima, radit će na smjernicama. Osnivanje priznatih organizacija za podatkovni altruizam, posrednika u području podataka i europskog registra zaštićenih podataka u posjedu javnog sektora omogućit će sigurnu i zaštićenu razmjenu velikih količina podataka.
Komisija također pruža potporu razvoju zajedničkih europskih podatkovnih prostora u obliku referentne arhitekture, sastavnih dijelova, semantike, specifikacija interoperabilnosti i podatkovnih modela, zajedno s povezanim savjetodavnim uslugama koje pruža Centar za podršku podatkovnim prostorima.
U strategiji za podatkovnu uniju, donesenoj u studenome 2025., izneseni su prijedlozi za daljnje proširenje podatkovnih prostora, među ostalim uvođenjem zajedničkog europskog podatkovnog prostora za obranu.
Uvođenje zajedničkih europskih podatkovnih prostora
Zajednički europski podatkovni prostori trenutačno se razvijaju u 14 sektora/domena. Dodatna ažuriranja (uključujući poveznice) bit će objavljena kad postanu dostupna.
