Zajednički europski podatkovni prostori

Izgradnja jedinstvenog tržišta podataka

Podaci mijenjaju način na koji proizvodimo, trošimo i živimo. Od navigacije u stvarnom vremenu do poboljšane personalizirane medicine, precizne poljoprivrede ili smanjenja emisija CO2, podaci su ključni sastojak za inovativne proizvode i usluge.

Kako bi se iskoristila vrijednost podataka u korist europskog gospodarstva i društva, europskom strategijom za podatke iz veljače 2020. utvrđen je put prema stvaranju zajedničkih europskih podatkovnih prostora u nizu strateških područja: zdravlje, poljoprivreda, proizvodnja, energetika, mobilnost, financije, javna uprava, vještine, europski oblak za otvorenu znanost i zeleni plan.

Od tada su se podatkovni prostori pojavili u drugim važnim područjima kao što su mediji, jezik, turizam, istraživanje i inovacije te kulturna baština. Zajedno će podatkovni prostori postupno biti međusobno povezani kako bi se stvorilo jedinstveno tržište podataka.

Koncept

Dionici potiču razvoj podatkovnih prostora. Korisnici u svakom pojedinom sektoru doprinose oblikovanju tih prostora, što dovodi do pojave jedinstvenih oblika i značajki. Međutim, svi europski podatkovni prostori temelje se na zajedničkim * podatkovnim infrastrukturama* i * okvirima upravljanja*, čime se olakšava objedinjavanje, pristup i razmjena podataka. Osim toga, zajednički europski podatkovni prostori imaju te ključne značajke. Njima se:

• otvoreni su za sudjelovanje svih organizacija i pojedinaca.
• imati sigurnu infrastrukturu koja štiti privatnost za objedinjavanje, pristup, dijeljenje, obradu i upotrebu podataka.
• jasna i praktična struktura za pristup podacima i njihovu upotrebu: zajednički europski podatkovni prostori imaju poštena, transparentna, razmjerna i nediskriminirajuća pravila pristupa zbog dobro definiranih i pouzdanih mehanizama upravljanja podacima.
• poštovati pravila i vrijednosti EU-a, posebno osobne podatke i zaštitu potrošača, te pravo tržišnog natjecanja.
• omogućiti vlasnicima podataka da omoguće pristup određenim osobnim ili neosobnim podacima ili da ih dijele.
• ovlastiti vlasnike podataka da svoje podatke stave na raspolaganje za ponovnu uporabu besplatno ili uz naknadu.

Ciljevi

Zajednički europski podatkovni prostori pridonijet će oslobađanju golemog potencijala inovacija temeljenih na podacima. Njima će se omogućiti da podaci iz cijelog EU-a budu dostupni i razmijenjeni na pouzdan i siguran način. Poduzeća, javne uprave i pojedinci iz EU-a kontrolirat će podatke koje generiraju. Istodobno će ti vlasnici podataka imati koristi od sigurnog i pouzdanog okvira za razmjenu svojih podataka u inovacijske svrhe.

Zajednički europski podatkovni prostori poboljšat će razvoj novih proizvoda i usluga temeljenih na podacima u EU-u, koji čine temeljno tkivo međusobno povezanog i konkurentnog europskog podatkovnog gospodarstva.

Trenutačno stanje

Kao odgovor na zahtjev Europskog vijeća objavljena su dva radna dokumenta službi Komisije u kojima se daje pregled trenutačnog stanja zajedničkih europskih podatkovnih prostora. Najnovije izvješće o trenutačnom stanju objavljeno je u siječnju 2024.

Možete pogledati i Prvi radni dokument službi o podatkovnim prostorima, objavljen u veljači 2022.

Sljedeći koraci

Dionici će 2024. nastaviti raditi na uvođenju zajedničkih europskih podatkovnih prostora.

EU financira nekoliko inicijativa povezanih sa zajedničkim europskim podatkovnim prostorima za sektorske inicijative i inicijative specifične za određeno područje, posebno Centar za potporu podatkovnim prostorima i Smart Open-source Middleware (SIMPL) u okviru programa Digitalna Europa i Obzor Europa.

Osim toga, EU će se usredotočiti na provedbu zakonodavnih instrumenata koji omogućuju provedbu. Konkretno, Europski odbor za inovacije u području podataka (EDIB), osnovan Aktom o upravljanju podacima, radit će na smjernicama. Stvaranje priznatih organizacija za podatkovni altruizam, posrednika u području podataka i europskog registra zaštićenih podataka u posjedu javnog sektora omogućit će sigurnu razmjenu velikih količina podataka.

Komisija podupire i razvoj zajedničkih europskih podatkovnih prostora u obliku referentne arhitekture, sastavnih dijelova, semantike, specifikacija interoperabilnosti i podatkovnih modela, uz povezane savjetodavne usluge koje pruža Centar za potporu podatkovnim prostorima.

Uvođenje zajedničkih europskih podatkovnih prostora

Zajednički europski podatkovni prostori trenutačno se razvijaju u 14 sektora/domena. Dodatna ažuriranja (uključujući poveznice) bit će objavljena kada postanu dostupna.